Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

JAY CAMPBELL | STÓRIA DI VIDA

Jeová labanta-m di txon

Jeová labanta-m di txon

 Kantu mi éra mininu, ami éra txeu tímida. N ta prifiri fikaba déntu di kaza i sukundi di pesoas. I txeu bês N ta xintiba ma N ka tinha valor. Éra difísil pa N papiaba ku otus algen na rua i N tinha medu pa pesoas trataba mi sen ruspetu i ka daba mi valor. Dexa-m konta nhos nha stória.

 Na agostu di anu 1967, N tinha un anu ku 6 mês i dipôs di un dia normal, N tevi un fébri altu. Kel otu dia N korda sen forsa na nhas pérna. N ta moraba na Freetown, na Séra Lioa. N fazedu alguns konsulta na ospital i kes rezultadu mostra ma N staba ku poliomeliti, ki é un duénsa ki ta pega i ki ta poi algen ta fika paralizadu, prinsipalmenti na mininus ku ménus di 5 anu. N faze fizioterapia, má kel-la ka djuda-m. Poku-poku, nhas pérna fika fraku di tal manera ki N ka konsigi anda más i nen fika di pé. Pamodi nha duénsa, nha pai ta flaba txeu bês ma N ka éra “un fidju normal”. Dja ki N ta konsigiba sô rastaba na txon, N ta xintiba sen valor i N ka ta konsigi fazeba txeu kuza.

N kria ta rasta na txon

 N kria ku nha mai na un lugar ki tinha un grupu di kaza ki ta moraba otus família ki tanbê éra txeu póbri. Enbóra pesoas gostaba di mi, N kreba pa nha pai amaba mi, má kel-la ka kontise. Alguns algen ta kriditaba ma nha duénsa ka éra un kuza normal, má éra pamodi bruxaria. Otus algen ta flaba ma nha mai debe dexaba mi na pórta di un kaza ki es ta kuidaba di mininus ku difisénsia. Es ta pensaba ma asi el ka meste sforsaba txeu pa el kuidaba di mi. Nha mai nega faze kel-la i el sforsa txeu pa el kuida di mi.

 Dja ki N ka ta konsigi fikaba di pé nen andaba, N tevi ki rasta na txon. Má óras ki N ta fazeba kel-la N ta daba pankada. Pa proteje nha korpu, N ta uzaba ropa grós. N ta uzaba xinélu na mô pa N protejeba nhas mô. Dipôs N dadu uns pésa di madera ki ta parseba ku létra U, ki ta protejeba midjór nhas mô. Pa N konsigi andaba, N ta fazeba tudu kel sforsu li: N ta poba kes pésa di madera na txon, nha frenti, N ta aguentaba na es, N ta lebaba nha korpu pa frenti. Dipôs, N ta dobraba nha kósta pa N puxaba nhas pérna. Dipôs di da kel un “pasu” li, N tinha ki fazeba mésmu kuza pa N daba kel otu pasu. Nhas brasu ku nhas onbru ta fikaba kansadu pamodi kel-li. Éra difísil anda si, pur isu kuazi N ka ta saíba di kel lugar ki N ta moraba. N ka bai skóla i nen N ka ta brinkaba ku otus mininu. N ta fikaba preokupadu ta pensa kuzê ki N ta fazeba si nha mai moreba.

 N ora pa Deus ta pidi-l pa el djuda-m i pa el ka dexa-m bira un algen ki ta pidi zimóla. N ta atxaba ma si N biraba amigu di Deus i N sirbi-l sima el ta krê, el ta kuidaba di mi. Pur isu, un dia na anu di 1981, N faze txeu sforsu i N sai di nha kaza pa N baba un igreja ki ta fikaba na rua ki nu ta moraba. N ka xinti sábi ku manera ki pesoas ta djobeba mi. Pastor ka resebe-m dretu i el reprende nha mai pamodi N xinta na un lugar ki éra pa paga i ki guardadu pa otus algen. N disidi ka bai la más.

Modi ki N konxe nha Pai ki sta na séu

 Na un dia di palmanhan di anu 1984, kantu N tinha 18 anu, N subi skada pa N bai xinta na undi ki tudu dia N ta xintaba, na un janéla. É la ki N ta odjaba kuzê ki staba ta kontise na rua. Má dipôs, N disidi dixi pa pátiu di kel lugar ki N ta moraba, ki normalmenti ka ta tinha ningen. Kantu N txiga la, N atxa dôs ómi ki staba ta prega di kaza en kaza. Es pâpia ku mi sobri un futuru sábi undi N ta ben fikaba kuradu. Es lé pa mi Isaías 33:24 i Apokalipse 21:3, 4 i es da-m un revista ki tinha txeu kor. Se téma éra: Viva para Sempre em Felicidade na Terra!, i es promete ma es ta voltaba pa es inxinaba mi otus kuza.

 Na kel otu vizita, es fla-m ma es ta ba pidiba un misionária ki txomaba Pauline, ki tinha poku ténpu la, pa ba vizitaba mi. Es faze si i amizadi di mi ku Pauline bira sima di un mai ku un fidju. El ta mostraba mi txeu amor, paxénxa i bondadi, i el ta preokupaba txeu ku mi. Ti nha mai gostaba di el i el insentiva-m pa N studa Bíblia ku nha “novu mai.” El inxina-m lé. El uza Meu Livro de Histórias Bíblicas pa djuda-m konxe kel Pai ki ta ama-m, ki sénpri N krê tinha.

Pauline, kel misionária, ki studa Bíblia ku mi.

 Kuzê ki N prende na Bíblia, dexa-m txeu kontenti. Un dia, N pergunta Pauline si N pode sistiba un runion ki Tistimunhas di Jeová ta fazeba, ki éra konxedu pa Studu di livru di kongregason. a Es ta fazeba el na kaza di un Tistimunha di Jeová pértu di undi ki N ta moraba. Pauline fla-m ma sin. Na kel otu térsa-fera el ben buska-m. El spera-m toma banhu i bisti pa nu pode ba sistiba kel runion djuntu. Algen fla-m pa N fla Pauline pa nu panhaba un táksi, má N fla: “N ta bai ta anda ti la ku nhas pésa di madera.”

 Kantu N sta saíba di kaza pa N baba kel runion, nha mai i otus vizinhu fika ta djobe-m preokupadu. Timenti N staba ta bai na meiu di pátiu di kel lugar ki N ta moraba, alguns vizinhu grita i es fla Pauline: “Bu sta ta obriga-l bai!”

 Pauline pergunta-m ku bondadi: “Jay, bu krê bai mê?” Kel-la éra oportunidadi di N mostra ma N ta kunfiaba na Jeová. (Provérbios 3:5, 6) N fla-l:“Sin! N sta disididu na bai.” Kes vizinhu fika ta djobe-m sen fla nada i es muda di atitudi kantu N staba kuazi ta sai na porton di kel lugar. Kantu N sai es kumesa ta da palmu.

 N gosta txeu di kel runion! El pô-m ta xinti sábi! Tudu algen resebe-m dretu. I ningen ka dispreza-m. N xinti txeu avontádi. Nton, N kumesa ta bai runion sénpri. Poku ténpu dipôs, N pergunta tanbê si N pode baba kes runion más grandi ki es ta fazeba na Salon di Reinu di Tistimunhas di Jeová. Mi éra póbri i N tinha sô dôs bistidu i un xinélu. Má, N tinha serteza ma povu di Deus ta ba resebeba mi di brasu abértu, i é kel-li ki kontise.

 Pa N txigaba Salon di Reinu, N tinha ki “andaba” ti fin di rua i dipôs N ta panhaba karu pa N baba ti pé di kel monti ki Salon di Reinu ta fikaba. Dipôs, kes irmon ta subiba ku mi na mô ti Salon.

 N sprimenta i N odja ma Jeová é bon, pur isu N disidi sisti tudu runion. (Salmo 34:8) Na ténpu di txuba, txeu bês N ta txigaba modjadu i ku lama, i N tinha ki trokaba di ropa na Salon. Má bale péna!

 Nha spiriénsia sai na Anuário das Testemunhas de Jeová de 1985. Dipôs di lé nha stória na Anuário, Josette, ki éra un Tistimunha di Jeová na Suísa, xinti motivadu i el manda-m un kadera di róda ki tinha três róda. El tinha pedal ki ta fikaba na altura di nhas mô, refletor koloridu pa tras i proteson na róda pa lama ka sujaba mi. Dipôs di kel-li, N pasa ta anda midjór. Kes mininu pikinoti ta fikaba dimiradu i es ta flaba ma es gostaba txeu di odja-m ta anda na nha kadera di róda di luxu. N ka mesteba más di rasta na txon i di xintiba sen valor. N sta xintiba sima un rainha ki envês di disprezadu, ta ruspetadu.

Jeová labanta-m di txon

 Foi fásil pa mi faze prugrésu pamodi dja N staba ta leba un vida sinplis i N tinha un bon konportamentu. Nha kadera di róda ta dexaba mi fazeba pregason i na dia 9 di agostu di anu 1986, N batiza. Batismu muda nha vida pa midjór. N xinti un alegria déntu mi i más kunfiansa pamodi gósi N ten un Pai ki ta ama-m, i N sta rodiadu di pesoas ki ta kuida di mi di korason.

 N pensa na ser pionera fíksu pa N pode mostraba Jeová nha gratidon, má N ka tinha serteza si N ta konsigiba ser pionera. (Salmo 116:12) N ora sobri kel-li i N disidi tenta. N kumesa sirvisu di pioneru na dia 1 di janeru di anu 1988 i ti inda mi é pionera. Kel-li é un grandi benson pa mi! N ten irmons ku irmans ki ten txeu amor i ki ta djuda-m alkansa nha méta tudu mês. I N odja modi ki Jeová uza se spritu santu pa djuda-m. — Salmo 89:21.

 Kantu N kumesa sirvisu di pioneru, N fika ta movimenta más txeu. I kel-li kaba pa djuda nhas pérna, enbóra inda es staba fraku. Dipôs di algun ténpu, N bai pa un klínika, ki abriba ka dura, pa N ba fazeba fizioterapia i izersísiu. Má, un infermera di la fla-m ma ka baleba péna, pamodi N staba kuazi ta móre. Dipôs, otu infermera fla mésmu kuza i N fika dizanimadu. Nton, N volta pa kaza i N ora pa Jeová ta pidi-l pa el djuda-m lida ku sentimentu di dizánimu i atxa algun tipu di tratamentu.

 Pregason bira un di kes midjór tratamentu ki N pode fazeba. Éra un manera di N fazeba izersísiu. Alguns anu dipôs, un di kes infermera ki flaba mi ma N staba kuazi ta moreba, pasa pértu di Salon di Reinu i kantu ki el odja-m el fika dimiradu pamodi inda N staba bibu!

 Sikrê ku nha situason, N tenta mante txeu okupadu na sirvisu di Jeová. Irmons ta ilojia-m pamodi mi é zeloza i pamodi N ta txiga runion sédu. Sénpri N ta faze kel-li, pamodi asi N ta ten ténpu di pâpia ku nhas irmon i mostra ma N ta preokupa ku es.

 N sprimenta bondadi di Jeová i N sta odja txeu benson na nha vida. N sta kontenti pamodi N djuda três algen da ses vida pa Jeová i batiza. Un di es é Amélia, ki kursa turma nunbru 137 di Skóla di Jiliádi. N bai pa Skóla di pioneru más di ki un bês i kel-li é un grandi prezenti di Jeová! Jeová pô-m ta xinti más filís, ku más valor i más kunfiansa. Gósi pesoas ta ruspeta-m. N ka ten más vergónha di nha kabésa. N ten bons amigu na verdadi, ka sô na Freetown, undi N ta mora, má na país interu i na mundu interu.

 Dja pasa kuazi 40 anu, désdi ki N prende promésa di Deus di un mundu novu, undi ka ta ba ten más difisénsia. Kel promésa li sta kontinua ta da-m koraji i N sta ku vontadi di odja-l ta kunpri. N sta ta spera pamodi N sabe ma nha Deus, Jeová, ka ta dimora. (Miqueias 7:7) Kontinua ta spera sta ser un benson pa mi. Jeová sta ta djuda-m lida ku txeu prubléma i situasons difísil. Sénpri el djuda-m na óra sértu. N sta filís di verdadi i N ta kontinua kontenti, pamodi N tradu di txon, undi N ta staba ta rasta, i N dadu valor ki nunka N ka ta imajinaba ma éra posível.

a Gósi ta txomadu Studu di Bíblia na kongregason.