Sikʼ li naʼlebʼ

Sikʼ li xtusulal naʼlebʼ

NAʼLEBʼ RE TZOLOK 17

Qaqʼaxaq ru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej rikʼin li xtenqʼ li Jehobʼa

Qaqʼaxaq ru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej rikʼin li xtenqʼ li Jehobʼa

«Yooko [...] xyalbʼal qametzʼew [...] rikʼinebʼ li maaʼus aj musiqʼej li wankatqebʼ taqeʼq» (EFES. 6:12).

BʼICH 55 ¡No los temas!

RUʼUJIL LI TZOLOM *

1. Joʼ naxye saʼ Efesios 6:10-13, bʼar wank li xnimal ru naʼlebʼ li naxkʼutbʼesi naq li Jehobʼa naxkʼe xchʼool chiqix ut naq nokooxra?

JUN rehebʼ li xnimal ru naʼlebʼ li naxkʼutbʼesi naq li Jehobʼa naxkʼe xchʼool chiqix ut nokooxra, aʼan naq nokooxtenqʼa re naq inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ ruqʼebʼ li xikʼ nokooʼeʼril. Xbʼeen xbʼeen laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Li Jehobʼa naxye qe naq xuwajelebʼ ut naxkʼe qe li naʼajmank re naq tqaqʼax ruhebʼ (taayaabʼasi Efesios 6:10-13). Wi naqakʼulubʼa li xtenqʼ ut naqakʼojobʼ qachʼool rikʼin, kawaqo chiru laj Tza. Tooruuq xkʼojobʼankil qachʼool joʼ li Apostol Pablo, li kixtzʼiibʼa: «Wi li Yos naʼokenk chiqix, ani truuq twanq saʼ xiikʼilal qikʼin?» (Rom. 8:31).

2. Kʼaru tqil saʼ li tzolom aʼin?

2 Ebʼ li tzʼaqal aj paabʼanel moko jwal naqaj ta xnawbʼal chirix laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Naqakʼe bʼan qachʼool chi xnawbʼal li xnaʼlebʼ li Jehobʼa ut kʼanjelak chiru (Sal. 25:5). Abʼanan, tento ajwiʼ tqanaw chanru nanaʼlebʼak laj Tza ut chi joʼkan tqakol qibʼ re naq inkʼaʼ tooxbʼalaqʼi (2 Cor. 2:11). Saʼ li tzolom aʼin tqil bʼar wank li naʼlebʼ li qʼaxal nekeʼxnaw roksinkil laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej re xbʼalaqʼinkilebʼ li poyanam. Tqil ajwiʼ kʼaru tqabʼaanu re naq us tooʼelq chiruhebʼ.

CHANRU NEKEʼXBʼALAQʼI LI KRISTIʼAAN EBʼ LI MAAʼUS AJ MUSIQʼEJ?

3, 4. a) Kʼaru naʼokenk saʼ li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej? b) Toj bʼar nawulak li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej?

3 Re xbʼalaqʼinkil li kristiʼaan, laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej nekeʼroksi li xnaʼlebʼebʼ. Li nekeʼyuʼamink re li naʼlebʼ aʼin nekeʼxye naq nekeʼxnaw malaj wank xwankilebʼ saʼ xbʼeen li kʼaʼaq re ru, ut maaʼani chik naru xbʼaanunkil aʼin. Jun eetalil, wankebʼ nekeʼxye naq nekeʼruuk xnawbʼal li tkʼulmanq saʼ li kutan chalk re rikʼin li qʼehink malaj xtzʼilbʼal rix li chahim. Junchʼol chik, maare teʼxbʼaanu ribʼ naq nekeʼaatinak rikʼinebʼ li kamenaq. Ut, jalanebʼ chik, nekeʼxyuʼami li tuulak, ut maare nekeʼroksi li aatin re xtuulankil junaq li kristiʼaan. *

4 Li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej natawmank saʼ chixjunil li Ruuchichʼochʼ. Naq saʼ waqxaqlaju chi tenamit re Latinoamerica ut re Caribe kipatzʼmank re jalan jalanq chi kristiʼaan, jun tana saʼ xyanq oxibʼ kixye naq naxkʼe xwankil li tuulak. Ut juntaqʼeet ajwiʼ xkʼihalil li nekeʼxpaabʼ naq naruhank aatinak rikʼinebʼ li anum. Naq kipatzʼmank ajwiʼ aʼin saʼ waqxaqlaju chi tenamit re Africa, numenaq xyiijachil xeʼxsume naq nekeʼxkʼe xwankil li tuulak. Relik chi yaal maakʼaʼ naxye bʼar wanqo, tento naq aj ajaq qu, xbʼaan naq la Tza naraj xbʼalaqʼinkil «chixjunil li ruuchichʼochʼ» (Apoc. 12:9).

5. Chanru naril li Jehobʼa li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej?

5 Li Jehobʼa aʼan «li tzʼaqal Dios» (Sal. 31:5, Li Santil Hu, Wycliffe Bible Translators. Akʼ tzʼiibʼ). Joʼkan naq, xikʼ naril li tuulak ut chixjunil li nachalk saʼ xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Aʼan kixye rehebʼ laj Israel: «Miwank junaq saʼ eeyanq li tixnumsi li ralal malaj li xrabʼin saʼ xam, malaj tixbʼaanu li qʼehibʼk ut li rilbʼal li yuʼam chaalel rikʼin xkaʼyankil ebʼ li chahim. Maajun eere tixbʼaanu li tuulak malaj xmoybʼal xsaʼ li uhej. Maajunaq aj bʼalaqʼ saʼ eeyanq chi moko li nekeʼaatinak rikʼin li anum malaj rikʼinebʼ li kamenaq; maajunaq aj qʼe eerikʼin. Xbʼaan naq chixjunilebʼ li nekeʼbʼaanunk re aʼin, yibʼeetal chiru li Qaawaʼ laaYos nekeʼxbʼaanu» (Deut. 18:10-12). Laaʼo laj paabʼanel moko tenebʼanbʼil ta saʼ qabʼeen xpaabʼankil li Chaqʼrabʼ li kixkʼe li Jehobʼa rehebʼ laj Israel. Abʼan chʼolchʼo chiqu naq toj juntaqʼeet naril li naʼlebʼ aʼin (Mal. 3:6).

6. a) Chanru naroksi laj Tza li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej re xrahobʼtesinkil ebʼ li kristiʼaan? b) Joʼ naxchʼolobʼ Eclesiastes 9:5, chanru wankebʼ li kamenaq?

6 Li Jehobʼa naxye qe naq tqatzʼeqtaana li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej xbʼaan naq naxnaw naq laj Tza naroksi re xrahobʼtesinkilebʼ li kristiʼaan. Jun eetalil, naroksi re xjekʼinkil li tikʼtiʼ, joʼ xyeebʼal naq ebʼ li kamenaq toj yoʼyokebʼ saʼ jalan chik naʼaj (taayaabʼasi Eclesiastes 9:5). Naroksi ajwiʼ re xsebʼesinkil li kristiʼaan ut re naq teʼnajtoʼq rikʼin li Yos. Laj Tza naraj naq li nekeʼyuʼamink re aʼin, teʼxkʼojobʼ xchʼool rikʼinebʼ li maaʼus aj musiqʼej ut maawaʼ rikʼin li Jehobʼa.

CHANRU TQAQʼAX RU EBʼ LI MAAʼUS AJ MUSIQʼEJ?

7. Kʼaru naxye qe li Jehobʼa?

7 Joʼ ak kiyeemank, li Jehobʼa naxye qe chixjunil li naʼajmank chiqu re naq laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej inkʼaʼ tooʼeʼxbʼalaqʼi. Qilaq wiibʼ oxibʼ li naʼlebʼ li tooruuq xbʼaanunkil re naq kaw xaqxoqo chiruhebʼ.

8. a) Kʼaru tzʼaqal tooxtenqʼa re naq kaw xaqxoqo chiruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej? b) Kʼaru naxye chi chʼolchʼo ru Salmo 146:4 chirixebʼ li kamenaq?

8 Qilaq li raatin li Yos ut qakʼoxlaq rix li naxye. Aʼin tzʼaqal li tooxtenqʼa re xtzʼeqtaanankil li tikʼtiʼ li nekeʼxjekʼi li maaʼus aj musiqʼej. Li Raatin li Yos chanchan jun qʼesnal chʼiichʼ li nakolok chiru li xtikʼtiʼ laj Tza (Efes. 6:17). Jun eetalil, chʼolchʼo ru naxye naq ebʼ li kamenaq inkʼaʼ nekeʼruuk chi aatinak rikʼin li yoʼyokebʼ (taayaabʼasi Salmo 146:4). Naxjultika ajwiʼ chiqu naq kaʼajwiʼ li Jehobʼa naru xyeebʼal chi tzʼaqal re ru li tkʼulmanq saʼ li kutan chalk re (Is. 45:21; 46:10). Wi rajlal naqil xsaʼ ut naqakʼoxla rix li naxye, kawresinbʼilaqo re xtzʼeqtaanankil ut xikʼ tqil li xtikʼtiʼ ebʼ li maaʼus aj musiqʼej.

9. Kʼaru ebʼ li naʼlebʼ li naxchap ribʼ rikʼin xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej naqatzʼeqtaana?

9 Miqabʼaanu junaq li naʼlebʼ wi naxchap ribʼ rikʼin li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Joʼ tzʼaqal aj paabʼanel inkʼaʼ naqasikʼ ebʼ laj tuul chi moko naqayal ta aatinak rikʼinebʼ li kamenaq. Joʼ xqil saʼ li tzolom rubʼelaj, inkʼaʼ nokootzʼaqonk saʼebʼ li naʼlebʼ chirix li kamenaq li nekeʼxkʼut naq toj yoʼyokebʼ saʼ jalan chik naʼajej. Chi moko naqayal xtzʼilinkil rix li chahim malaj qʼehink re xnawbʼal li tkʼulmanq saʼ li kutan chalk re (Is. 8:19). Inkʼaʼ naqaj okenk saʼebʼ li bʼaanuhom aʼin chi moko saʼ jalan chik. Naqanaw naq xiwxiw ut naru nokooxkʼe saʼ aatin rikʼin laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej.

Joʼ keʼxbʼaanu laj paabʼanel saʼ xkutankilebʼ li Apostol, qajukʼaq chixjunil li kʼaʼaq re ru li chalenaq saʼ li tuulak ut miqajsi qu rikʼin xnaʼlebʼebʼ li maaʼus aj musiqʼej. (Taawil li raqal 10 toj 12).

10, 11. a) Kʼaru keʼxbʼaanu wiibʼ oxibʼ aj Efeso saʼ xkutankilebʼ li Apostol naq xeʼxnaw li yaal? b) Joʼ naxchʼolobʼ saʼ 1 Corintios 10:21, kʼaʼut tento tqakʼam qe rikʼinebʼ, ut chanru tqabʼaanu?

10 Qajukʼaq chixjunil li kʼaʼaq re ru li naxchap ribʼ rikʼin li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Saʼ xkutankilebʼ li Apostol, wiibʼ oxibʼ li wankebʼ saʼ li tenamit Efeso nekeʼxyuʼami li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Abʼan, naq keʼxnaw li yaal, saʼ junpaat keʼxjal xnaʼlebʼ. Joʼ naxye saʼ li Santil Hu, «naabʼalebʼ li keʼtuulak keʼxchʼutubʼ li xhuhebʼ ut keʼxkʼat chiruhebʼ chixjunil» (Hech. 19:19). Joʼ naqil, moko bʼatzʼunk ta chiruhebʼ naq yookebʼ xyalbʼal xqʼe chiruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Usta ebʼ li xtasal hu re qʼehink qʼaxal terto xtzʼaq, keʼxkʼat ut moko xeʼxsi ta malaj xeʼxkʼayi. Choʼq rehebʼ jwal wank xwankil xsahobʼresinkil xchʼool li Jehobʼa chiru li xtzʼaq li tasal hu.

11 Chanru tqakʼam qe rikʼinebʼ? Wi wank qikʼin yalaq kʼaru li naʼoksimank saʼ xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej, joʼ xkʼebʼal li noqʼ chi xkux quqʼ, xletzbʼal chi huhil chiru tzʼak junaq li tij malaj junaq chik li kʼaʼaq re ru li tqakʼoxla naq tooxkol chiru li rahilal ut chiruhebʼ li anum, us raj naq tqajukʼi chixjunil aʼin (taayaabʼasi 1 Corintios 10:21).

12. Kʼaru ebʼ li patzʼom tento tqakʼoxla?

12 Qatzʼilaq rix chiʼus rikʼin kʼaru naqajsi qu. Qakʼoxlaq aʼin: «Ma nawil li tasal hu, li hu malaj junaq li naʼlebʼ li natawmank saʼ Internet chirix li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej? Kʼaru naru nayeemank chirix li bʼich li nawabʼi, li pelikula ut li nawil saʼ li kaaxmu, li bʼatzʼunk saʼ tableet malaj saʼ selular? Ma wank chisaʼ li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej? Ma nawil aran ebʼ li kristiʼaan li nekeʼruuk xkikʼel li junchʼol, ma naʼilmank aran naq nekeʼbʼeek li kamenaq malaj jalan chik xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej? Ma naxkʼut naq li tuulak, li kʼehok rahilal malaj tenqʼank saʼ xkʼabʼaʼ li maaʼus aj musiqʼej moko xiwxiw ta?». Chʼolchʼo naq moko chixjunil ta li seeraqʼinbʼil aatin chalenaq saʼ li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Naq tqatzʼil rix aʼin, qakʼehaq reetal naq li tqabʼaanu tooxtenqʼa chi xtzʼeqtaanankil chixjunil li xikʼ naril li Yos. Naqaj xbʼaanunkil chixjunil li wank saʼ quqʼ re naq junelik saqaq ru li qachʼool chiru li Jehobʼa (Hech. 24:16). *

13. Kʼaru inkʼaʼ naqaj xbʼaanunkil?

13 Mooʼaatinak chirix li xbʼaanuhomebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Chirix aʼin tento tqakʼam qe rikʼin li Jesus (1 Ped. 2:21). Naq wank chaq saʼ choxa, naabʼal kixnaw chirix li xbʼaanuhomebʼ laj Tza ut li maaʼus aj musiqʼej. Abʼanan, naq kiwank saʼ Ruuchichʼochʼ, moko kixseeraqʼi ta li naxnaw chirixebʼ. Li Jesus kiraj aatinak chirix li Jehobʼa, ut moko kiraj ta xkʼebʼal chi naweʼk li xbʼaanuhom laj Tza. Joʼ li Jesus, laaʼo moko yooko ta chi aatinak chirixebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Naqakʼutbʼesi bʼan rikʼin li qaatin naq numtajenaq xsahil li qaanm saʼ xkʼabʼaʼ naq chisaʼ «naʼelk chaq xchaqʼalil ru aatin», malaj, li yaal (Sal. 45:1).

Miqaxuwa ru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Li Jehobʼa, li Jesus ut ebʼ li anjel qʼaxal kawebʼ ribʼ chiru. (Taawil li raqal 14 ut 15). *

14, 15. a) Kʼaʼut naq inkʼaʼ toosiksootq chiruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej? b) Kʼaru ebʼ li eetalil naxkʼutbʼesi naq li Jehobʼa naxkol li xtenamit saʼebʼ li qakutan?

14 Moosiksootk chiru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Saʼ li ruuchichʼochʼ aʼin, yalaq ani naru naxkʼul junaq li maaʼusilal. Naq maakʼaʼ saʼ qachʼool naru tqakʼul junaq rahilal, tooyajerq malaj tookamq. Abʼan, ma tqakʼoxla naq li maaʼus aj musiqʼej yookebʼ qarahobʼtesinkil? Li Santil Hu naxchʼolobʼ naq chiqajunilo naru naqataw junaq rahilal, malaj li «xhonal xkʼulbʼal li chʼaʼajkilal» (Ecl. 9:11). Joʼkan ajwiʼ, li Jehobʼa ak xkʼutbʼesi naq qʼaxal nim xwankil chiruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Jun eetalil, inkʼaʼ kixkanabʼ naq laj Tza tixkamsi laj Job (Job 2:6). Ut saʼ xkutankil laj Moises, kixkʼutbʼesi naq nim li xwankil chiru li xwankilebʼ laj tuul re Egipto (Ex. 8:18; 9:11). Moqon chik, li Jesus kikʼeheʼk xwankil xbʼaan li Jehobʼa ut kirisi laj Tza ut ebʼ li maaʼus aj musiqʼej saʼ choxa ut kixkutebʼ chaq saʼ Ruuchichʼochʼ. Ut chi seebʼ tixkutebʼ saʼ li siwan, ut chi joʼkan maaʼani chik teʼxchʼiʼchʼiʼi (Apoc. 12:9; 20:2, 3).

15 Saʼebʼ li qakutan, makachʼin li eetalil li naxkʼutbʼesi naq li Jehobʼa naxkol li xtenamit. Qakʼoxlaq aʼin: yooko chi puktesink ut chi xkʼutbʼal li yaal saʼ chixjunil li Ruuchichʼochʼ (Mat. 28:19, 20). Ut chi joʼkan, kutan saqenk naqakanabʼ li xyiibʼal ru xbʼaanuhom laj Tza. Wi truuq raj, chʼolchʼo naq tixxaqabʼ raj li qakʼanjel. Abʼan moko naru ta. Joʼkan bʼiʼ, moosiksootk chiru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Naqanaw naq li xnaqʼ ru li Jehobʼa «naxbʼeeni chixjunil li ruuchichʼochʼ re xkawubʼresinkil xchʼoolebʼ li yoʼoonebʼ rikʼin» (2 Cron. 16:9). Wi inkʼaʼ naqatzʼeqtaana li Yos, li kʼaru teʼxbʼaanu qe li maaʼus aj musiqʼej moko tooxrahobʼtesi ta chi junelik.

LI JEHOBʼA NAROSOBʼTESI LI NEKEʼXKʼULUBʼA LI XTENQʼ

16, 17. Seeraqʼi jun eetalil li tixkʼutbʼesi naq aajel ru li kawil chʼoolej re xqʼaxbʼal ruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej.

16 Aajel ru xkawubʼ qachʼool re naq tqaqʼax ruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej, ut qʼaxal chʼaʼaj wiʼ chik wi ebʼ li qamiiw malaj qakomon li maakʼaʼ maaʼusilal saʼ xchʼoolebʼ teʼxmin qu re naq tootzʼaqonq saʼ junaq li bʼaanuhom. Abʼan, li Jehobʼa narosobʼtesihebʼ li inkʼaʼ nekeʼxuwak. Qilaq li kixkʼul li xʼErica, jun li qechpaabʼanel li wank saʼ li tenamit Ghana. Naq wank 21 chihabʼ re kixtikibʼ xtzolbʼal li Santil Hu. Saʼ xkʼabʼaʼ naq li xyuwaʼ aj tuul, chixjunilebʼ nekeʼroybʼeni naq ttzʼaqonq saʼ jun li bʼaanuhom li chalenaq saʼ li tuulak ut tixtzeka li tibʼ li mayejanbʼil chiru li xyosebʼ li xyuwaʼ. Naq li xʼErica inkʼaʼ kixkʼulubʼa aʼin, li rech-alal xeʼxkʼoxla naq yook xmaajewankil ebʼ li yos. Nekeʼxkʼoxla naq teʼrahobʼtesiiq rikʼin yajel malaj teʼlookoʼq ru.

17 Xeʼxyal xminbʼal ru re naq ttzʼaqonq saʼ li bʼaanuhom aʼin, abʼan li xʼErica inkʼaʼ kixkanabʼ ribʼ, usta saʼ xkʼabʼaʼ aʼin kiʼisiik saʼ li rochoch. Naabʼalebʼ aj Testiiw xeʼkʼehok re xnaʼaj. Ebʼ li rechpaabʼanel keʼkanaak choʼq xjunkabʼal, joʼkaʼin naq kiʼosobʼtesiik xbʼaan li Jehobʼa (Mar. 10:29, 30). Usta kitzʼeqtaanaak xbʼaan li xkomon ut keʼxkʼat li kʼaru re, aʼan inkʼaʼ kixtzʼeqtaana li Jehobʼa, kikubʼeek xhaʼ ut anaqwan xʼok joʼ aj kʼamolbʼe saʼ li puktesink re 70 hoonal. Moko nasiksootk ta chiru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej. Ut naxye chirixebʼ li rech-alal: «Rajlal kutan nintzʼaama chiru li Yos li qʼaxal nokooxra, naq teʼrekʼa ajwiʼ li sahil chʼoolejil li naxkʼam chaq xnawbʼal ru ut kʼanjelak chiru».

18. Kʼaru li osobʼtesink tqakʼul wi naqakʼojobʼ qachʼool rikʼin li Jehobʼa?

18 Moko chiqajunilo ta tyaleʼq rix li qapaabʼal chi qʼaxal kaw. Abʼan chiqajunilo tento naq kawaqo chiruhebʼ li maaʼus aj musiqʼej ut kʼojkʼooq qachʼool rikʼin li Jehobʼa. Wi tqabʼaanu, tqakʼul naabʼal li osobʼtesink. Jun eetalil, inkʼaʼ tootʼaneʼq saʼ li xtikʼtiʼ laj Tza. Joʼkan ajwiʼ, xbʼaan naq inkʼaʼ tqaxuwa ru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej maajunwa tqakanabʼ kʼanjelak chiru li Yos. Ut li wank tzʼaqal xwankil, aʼan naq inkʼaʼ tqakanabʼ wank choʼq ramiiw li Jehobʼa. Laj Santiago li xtzolom li Jesus kixtzʼiibʼa: «Joʼkan utan, cheqʼaxtesi eeribʼ rubʼel roq rubʼel ruqʼ li Yos; kawaqex chiru laj tza, ut aʼan taaʼeleliq cheru. Jilonqex chi xkʼatq li Yos, ut aʼan taajiloq chekʼatq» (Sant. 4:7, 8).

BʼICH 150 ¡Jehová será tu Salvador!

^ párr. 5 Li Qayos Jehobʼa li qʼaxal narahok, ak xye qe naq xiwxiw ru ebʼ li maaʼus aj musiqʼej ut naq nekeʼxkʼam chaq rahilal. Chanru nekeʼxyal xbʼalaqʼinkil ebʼ li kristiʼaan? Kʼaru tqabʼaanu re naq kaw xaqxoqo chiruhebʼ? Li tzolom aʼin, t-aatinaq chirix chanru nokooxtenqʼa li Jehobʼa re naq inkʼaʼ tooʼeʼxbʼalaqʼi.

^ párr. 3 XNIMAL RU NAʼLEBʼ: Naqakʼabʼaʼi xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej jalan jalanq li naʼlebʼ malaj bʼaanuhom li chalenaq rikʼinebʼ. Saʼ xyanq aʼin natawmank li naʼlebʼ li naxye naq wank nakanaak chi yoʼyo naq nakamk junaq kristiʼaan ut naq aʼin naʼaatinak rikʼin li yoʼyokebʼ saʼ xkʼabʼaʼ jun aj tuul. Saʼ xyanq li xnaʼlebʼ li maaʼus aj musiqʼej wank li tuulak ut li qʼehink. Naq nokooʼaatinak chirix li tuulak saʼ li tzolom aʼin, yooko chi aatinak chirix chixjunil li chalenaq saʼ xnaʼlebʼebʼ li maaʼus aj musiqʼej, joʼ kʼehok rahilal ut roksinkil aatin re tenqʼank malaj maajewank. Arin moko yooko ta chi aatinak chirixebʼ li kristiʼaan li jwal seebʼ li ruqʼ re xbʼaanunkil jalan jalanq li naʼlebʼ yal re rajsinkil ruhebʼ li junchʼol.

^ párr. 12 Ebʼ li cheekel winq moko wankebʼ ta xwankil re xxaqabʼankil junaq li chaqʼrabʼ chirix li ajsibʼaal u. Li junjunq bʼan aj paabʼanel tento troksi li xkʼaʼuxl li tzolbʼil rikʼin li Santil Hu re xsikʼbʼal kʼaru tixyaabʼasi, tril malaj tbʼatzʼunq wiʼ. Li nekeʼjolomink re li junkabʼal, tento teʼxkʼe reetal naq saʼ li rochoch t-oxloqʼiiq li naʼlebʼ li naxkʼe li Santil Hu chirix aʼin (taawil li tzolom li naxchʼolobʼ naq ebʼ laj Testiiw re li Jehobʼa moko nekeʼxye ta kʼaru li pelikula, li bʼich malaj li tasal hu moko us ta rilbʼal, saʼ li naʼaj jw.org®, tasal SOBRE NOSOTROS > PREGUNTAS FRECUENTES, maakʼaʼ saʼ Qʼeqchiʼ).

^ párr. 54 XCHʼOLOBʼANKIL LI JALAM U. Naʼilmank li Jesus joʼ jun xnimal ru Awabʼej li wank saʼ choxa ut naxjolomi ebʼ li anjel, ut li xkʼojaribʼaal li Jehobʼa wank saʼ xbʼeenebʼ.