Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Onakwiiwa yoye ehoololo loye!

Onakwiiwa yoye ehoololo loye!

MBELA OWA HOOLOLA NALE KUTYA ONAKWIIWA YOYE OTAI KA KALA YA TYA NGAHELIPI? Ovanhu vamwe ova itavela kutya onakwiiwa oya nunwa nale ndele inai likolelela ketokolo lomunhu mwene. Ngeenge ova dopa okuhanga omalalakano onhumba, ihava kala ve shi kuminwa. Ohava ti: “Ondi shii kutya kandi na fiku ndi hange elalakano lange.”

Vamwe ohava kala va nyemata omolwoinima inyanyalifa nosho yo okuhenouyuki oko ku li mounyuni ou. Otashi dulika va kendabale okuxwepopaleka onghalamwenyo yavo, ashike ohava imbwa okuhanga omalalakano avo omolwoita, oukolokoshi, oiponga yopaushitwe, ouyahame nosho tuu. Ohave lipula tava ti: ‘Omolwashike ndi na okumana po efimbo lange?’

Oshoshili kutya eenghalo odo hatu shakeneke monghalamwenyo ohadi dulu okuya moshipala eemhangela detu. (Omuudifi 9:11) Ashike nande ongaho, onakwiiwa yoye itai dulu okwiimbwa keenghalo odo. Ombiibeli oya ulika kutya onakwiiwa yoye oye likolelela kehoololo olo to ningi. Tala osho Ombiibeli tai ti.

Moses, omukwatelikomesho woshiwana shaIsrael shonale, okwa li a lombwela ovanhu ofimbo va li mokuya mEdu lEudaneko a ti: “Onde mu hololela omwenyo nefyo, enangeko noupuna netulomutima. Hoololeni hano omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo, nye noludalo leni, ngeenge omu hole Omwene Kalunga keni nokupwilikina ondaka yaye nokukanyatela muye.” Deuteronomion 30:15, 19, 20.

“Onde mu hololela omwenyo nefyo, enangeko noupuna netulomutima. Hoololeni hano omwenyo.” — Deuteronomion 30:19

Kalunga okwa li a xupifa Ovaisrael eshi e va kufa moupika wOvaegipti opo va dule okuhafela onghalamwenyo mEdu lEudaneko va manguluka. Ndele kava li ashike tava ka ya mo ngahenya. Ova li ve na ‘okuhoolola omwenyo’ opo va dule okumona omanangekonoupuna oo. Ngahelipi mbela? ‘Omokukala ve hole Kalunga, okupwilikina kondaka yaye nokukanyatela muye.’

Osho osha faafana nokunena, osho hatu hoolola otashi ka kuma onakwiiwa yetu. Ngeenge owa hoolola okukala u hole Kalunga, ho pwilikine kondaka yaye nokukanyatela muye, oto ka dula okukala nomwenyo fiyo alushe moparadisa kombada yedu. Moitwa oyo itatu omwa kwatelwa shike?

KALA U HOLE KALUNGA

Ohole oyo oukwatya waKalunga wa fimanenena. Omuyapostoli Johannes okwa nwefwa mo a shange ta ti: “Kalunga Oye ohole.” (1 Johannes 4:8) Omolwetomheno olo, eshi Jesus a pulwa kutya oshipango shinene shi dule ikwao oshilipi, okwa ti: “Hola Omwene Kalunga koye nomutima woye aushe nomwenyo woye aushe neendunge doye adishe.” (Mateus 22:37) Natu kale tu na ekwatafano naKalunga molwaashi tu mu hole, ndele hamolwaashi hatu mu tila. Mbela omolwashike tu na okukala tu hole Kalunga?

Jehova oku hole ovanhu ngaashi ashike ovadali ve hole ovana vavo. Nonande ovadali ovanahole inava wanenena, ohava hongo ovana vavo, have va tu omukumo, have va yambidida noku va pa outekuduliko molwaashi ova hala va kale va hafa nova pondole. Mbela ovadali ova teelela ovana vavo ve va ningile shike? Ova hala ounona vavo va kale ve va hole, nokutula moilonga osho tave va hongo opo va mone mo ouwa. Mbela kashi li pandunge okukala hatu ulikile Tate yetu womeulu ohole nolupandu mwaashishe osho e tu ningila?

PWILIKINA KONDAKA YAYE

Melaka lopehovelo omo Ombiibeli ya shangwa, oshitya ‘pwilikina’ otashi yandje ediladilo ‘lokudulika.’ Mbela osho inashi faafana naasho ovadali hava lombwele ounona eshi hava ti: “Ou pwilikina kovadali voye”? Onghee hano, okudulika kuKalunga osha hala kutya okulihonga nokudulika kwaasho ta ti. Molwaashi ihatu udu ondaka yaKalunga odikilila, ohatu pwilikine kuye ngeenge hatu lesha mEendjovo daye, Ombiibeli, nokutula moilonga osho twa lesha. — 1 Johannes 5:3.

Pomhito imwe, Jesus okwa li a ulika nghee sha fimana okupwilikina kuKalunga eshi a ti: “Hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo, ndelenee okondjovo keshe tai di mokanya kaKalunga.” (Mateus 4:4) Otwa pumbwa eshiivo lopaKalunga ngaashi ashike sha fimana okulya oikulya yovene vene. Omolwashike mbela? Ohamba inaendunge Salomo oya ti: “Epopilo lounongo olo ngaashi epopilo loimaliwa. Ndelenee ekwafo lokushiiva, olo ounongo tau kwatelele omwenyo mwaau e u na.” (Omuudifi 7:12) Eshiivo nounongo wopaKalunga ohau tu amene kunena nohau tu kwafele tu ninge omatokolo e li pandunge oo tae ke tu kwafela tu mone omwenyo waalushe monakwiiwa.

KANYATELA MUYE

Mbela oto dimbuluka efaneko laJesus olo la kundafanwa moshitukulwa sha tetekela, eshi a ti: “Oshivelo oshinini nondjila oya finana ei tai twala momwenyo, novanini vongaho ovo tave i mono.” (Mateus 7:13, 14) Ngeenge otwa hala oku ka mona omwenyo waalushe, otwa pumbwa okukala hatu ende mondjila oyo nokushikula ewiliko olo hatu pewa opo tu mone mo ouwa. Onghee hano, otu na omatomheno mawa okweehena popepi naKalunga. (Epsalme 16:8) Ongahelipi hatu dulu okuninga ngaho?

Efiku keshe ope na oinima ihapu oyo tu na okuninga nosho yo ihapu oyo twa hala okuninga. Oinima oyo otai dulu oku tu ya moshipala ile tuha kale tu na efimbo lokuninga osho Kalunga ta pula tu ninge. Nomolwaasho Ombiibeli ye tu lombwela tai ti: “Litaleni hano nawa nhumbi hamu ende, hangaashi omalai, ndelenee ongaashi ovanaendunge; longifeni nawa efimbo, osheshi omafiku omai.” (Ovaefeso 5:15, 16) Ohatu ka ehena popepi naKalunga ngeenge otwa kala twa lenga neenghono ekwatafano letu naye. — Mateus 6:33.

EHOOLOLO OLI LI MOMAKE OYE

Nonande ito dulu okuninga po sha shi na sha nonghalamwenyo yoye yomonakudiwa, ope na oinima oyo to dulu okuninga noukwaneumbo weni opo mu kale nonakwiiwa ya denga mbada. Ombiibeli otai ulike kutya Tate yetu womeulu, Jehova Kalunga, oku tu hole neenghono nokwa hala tu shiive osho tu na okuninga, naasho tashi mu wapalele. Didilika eendjovo domuprofeti Mika odo tadi ti:

“Omunhu ove, Ye okwe ku shiivifila eshi shiwa. Nashike shimwe Omwene ta pula kwoove kakele nokutya u ninge eshi sha yuka nokuhola efilonghenda nokweenda nelininipiko pamwe naKalunga koye?” Mika 6:8.

Mbela ino hala okutambula ko eshivo laKalunga lokweenda pamwe naye nou hafele omanangekonoupuna taa kalelele oo a tuvikililwa ovo tava ende pamwe naye? Ehoololo oli li momake oye.