Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Twikila okukala uhe na ombinga moinima younyuni ou wa tukauka

Twikila okukala uhe na ombinga moinima younyuni ou wa tukauka

“ShaKalunga, shi peni Kalunga.” — MATEUS 22:21.

OMAIMBILO: 33, 137

1. Ongahelipi hatu dulu okudulika kuKalunga nokomapangelo opanhu?

OMBIIBELI otai tu hongo tu dulike komapangelo opanhu, ndele otai tu lombwele yo kutya otu na alushe okudulika kuKalunga. (Oilonga 5:29; Titus 3:1) Osho otashi shiiva ngahelipi? Jesus okwa yelifa efinamhango olo tali dulu oku tu kwafela tu shiive kutya otu na okudulika kulyelye. Okwa ti kutya “shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” [1] (Tala eshangelo lopexulilo loshitukulwa.) (Mateus 22:21) Ohatu yandje ‘shomukesari komukesari’ ngeenge hatu dulika keemhango domapangelo, hatu ungaunga novapangeli nefimaneko nokufuta oifendela. (Ovaroma 13:7) Ndele ngeenge epangelo ole tu lombwele tu ninge oshinima shonhumba osho shi li omhinge nehalo laKalunga, otu na oku shi anya, ndele omonghedi yefimaneko.

2. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya ihatu kufa ombinga meepolotika dounyuni ou?

2 Onghedi imwe omo hatu dulu okuyandja ‘shaKalunga kuKalunga,’ omokuhakufa ombinga moinima yopapolotika. Otu na okukala tuhe na ombinga moinima ya tya ngaho. (Jesaja 2:4) Molwaashi Jehova okwa pitika omapangelo opanhu a pangele, katu na okukala tu li omhinge nao. Ihatu lidopo yo moinima ina sha noukwamuhoko ile noukwashiwana. (Ovaroma 13:1, 2) Ihatu kendabala okulundulula omapangelo ile tu nwefe mo ovanapolotika, ihatu hoolola ile tu ninge ovanapolotika.

3. Omolwashike ihatu kufa ombinga moinima yopapolotika?

3 Ope na omatomheno mahapu oo taa ulike kutya omolwashike Kalunga te tu lombwele tuha kufe ombinga mopolotika. Etomheno limwe ololo kutya ohatu hopaenene Jesus oo aha li oshitukulwa ‘shounyuni.’ Ke na fiku a kufile ombinga mopolotika ile moita. (Johannes 6:15; 17:16) Etomheno likwao ololo kutya ohatu yambidida Ouhamba waKalunga. Ngeenge hatu udifa kutya Ouhamba waKalunga owo auke tau ka kandula po omaupyakadi aeshe ovanhu, ohatu shi ningi neliudo la yela molwaashi ihatu yambidida omapangelo opanhu. Omalongelokalunga oipupulu ohaa kufa ombinga moinima yopapolotika, naasho ohashi tukaula ovanhu. Ndele molwaashi fye ihatu kufa ombinga moinima yopapolotika, otwa hangana novamwatate novamwameme mounyuni aushe. — 1 Petrus 2:17.

4. (a) Otu shi shii ngahelipi kutya otashi dulika shi ka kale eshongo linene okuhakufa ombinga mopolotika? (b) Omolwashike tu na okulilongekida paife opo tuha kufe ombinga mopolotika?

4 Otashi dulika tu li moitukulwa omo ovanhu ihave tu fininike tu kufe ombinga mopolotika. Ndele eshi exulilo longhalelo yaSatana tali ehene popepi, osho ngoo tashi ka kala shidjuu kufye okukala tuhe na ombinga mopolotika. Ovanhu kunena ‘kave nombili,’ ihava ‘yavala,’ notava ka kala va tukauka nokuli shi dulife nale. (2 Timoteus 3:3, 4) Ovamwatate vamwe eenghalo davo oda kumwa komalunduluko opapolotika oo a ningwa moshilongo shavo inave shi teelela. Nomolwaasho tu na okukala twe lilongekida paife opo tuha ka kufe ombinga mopolotika pomafimbo madjuu. Paife natu ka kundafaneni oinima ine oyo hatu dulu okuninga opo tu lilongekide.

KALA WA TALA KO OMAPANGELO OPANHU NGAASHI JEHOVA

5. Jehova okwa tala ko ngahelipi omapangelo opanhu?

5 Onghedi imwe omo hatu dulu okulilongekidila okuhakufa ombinga mopolotika, omokutala ko omapangelo opanhu ngaashi Jehova. Eshi Jehova a shita ovanhu, ine va pa oufemba wokupangela vakwao. (Jeremia 10:23) Oha tale ko ovanhu aveshe ve li oukwaneumbo umwe. Ashike omapangelo opanhu okwa tukaula ovanhu eshi hae va lombwele kutya oiwana imwe oya fimana i dule ikwao. Nokuli nomapangelo oo haa monika a fa e li nawa, itaa dulu okukandula po omaupyakadi aeshe ovanhu. Shimwe vali, okutonde Ouhamba waKalunga oo wa hovela okupangela mo 1914. Mafiku Ouhamba waKalunga otau ka xulifa po omapangelo aeshe opanhu. — Lesha Epsalme 2:2, 7-9.

Lilongekida paife u kale iho kufa ombinga nokuli nongeenge owe ke lihanga meenghalo didjuu

6. Otu na okuungaunga ngahelipi naavo ve na eenghonopangelo mepangelo?

6 Kalunga okwa pitika omapangelo opanhu a kale po molwaashi otaa kaleke po ngoo ombili nelandulafano. Osho ohashi tu kwafele tu udife onghundana iwa yOuhamba waKalunga. (Ovaroma 13:3, 4) Kalunga okwe tu honga tu kale hatu ilikanene ovapangeli opo tu dule oku mu longela tu na ombili. (1 Timoteus 2:1, 2) Ngeenge otwa ungaungwa nafye shihe li pauyuki, ohatu dulu okukonga ekwafo kwaavo ve na eenghonopangelo mepangelo. Osho osho Paulus a li a ninga. (Oilonga 25:11) Nonande Ombiibeli oya ti kutya Satana oye ta nwefa mo omapangelo opanhu, inai popya nande kutya oye ta nwefa mo omupangeli keshe. (Lukas 4:5, 6) Onghee hano, natu lungame tuha diladilife ovanhu kutya omupangeli wonhumba ota pangelwa kuSatana. Ombiibeli oya ti kutya inatu tuka vakwetu. — Titus 3:1, 2.

7. Okudiladila kulipi tu na okuhenuka?

7 Okudulika kuKalunga okwa kwatela mo okuhakala twa lenga omunapolotika ile ongudu yonhumba yopapolotika, kashi na nee mbudi kutya omadiladilo nomaetepo avo otae tu etele ouwa. Ashike omafimbo amwe osho otashi dulika shi kale shidjuu kufye. Pashihopaenenwa, diladila nee ngeno ovanhu va tukululila epangelo oshibofa molwaashi la etifa okumona oixuna kuhapu kwovanhu oko kwa kuma nEendombwedi daJehova. Oshoshili kutya ito ke limbwanga mumwe novanashibofa ovo. Ndele mbela oto ka kala u udite kutya ovanashibofa ove li mondjila nowa hala va pondole mekangha lavo? (Ovaefeso 2:2) Ngeenge otwa hala okukala tuhe na ombinga, otu na okuhenuka okukala tu udite kutya vamwe ove li mondjila ve dule vakwao. Osho otashi ke limonikila mwaasho hatu popi naasho hatu ningi.

‘KALENI MWA LUNGAMA NOMUHE NA OSHIPO’

8. Ongahelipi hatu dulu okukala twa ‘lungama notuhe na oshipo’ ngeenge shidjuu kufye okukala tuhe na ombinga mopolotika?

8 Onghedi onhivali yokukala tuhe na ombinga oyo okukala twa ‘lungama ngaashi omayoka nongaashi eenghuti tuhe na oshipo.’ (Lesha Mateus 10:16, 17.) Okukala twa “lungama,” otashi ti okukala hatu diladila kutya omaupyakadi elipi tashi dulika e tu hange. Nokukala ‘tuhe na oshipo,’ osha hala okutya okukala tuhe na olwaamambinga molwaashi tu li meenghalo didjuu. Natu ka kundafaneni dimwe domeenghalo odo nosho yo osho tu na okuninga opo tuha ame ombinga.

9. Oshike tu na okulungamena ngeenge hatu popi novanhu?

9 Meenghundafana detu. Otwa pumbwa okukala lela twa lungama ngeenge ovanhu tava popi oinima ina sha nopolotika. Pashihopaenenwa, ngeenge hatu kundafana naumwe kombinga yOuhamba waKalunga, ndele omuneumbo ta popi omadiladilo aye e na sha nongudu yonhumba yopapolotika ile omupangeli wonhumba, itatu ke mu lombwela kutya ohatu tu kumwe naye ile itatu tu kumwe naye. Ponhele yokukundafana osho ovanhu va hala okuninga opo va kandule po omaupyakadi avo, va ulikila mOmbiibeli nghee Ouhamba waKalunga tau ke a kandula po fiyo alushe. Ngeenge ovanhu tava tu eemhata kombinga yoshinima shonhumba, ngaashi okuhombolafana kwomashenge ile okukufa mo omadimo, va lombwela kutya Eendjovo daKalunga otadi ti ngahelipi nonghee to kendabala okudulika kudo monghalamwenyo yoye. Ngeenge umwe okwa ti kutya omhango yonhumba oi na okukufwa po ile okulundululwa, itatu ka ama ombinga noitatu ka komangela kutya omunhu na lundulule omadiladilo aye.

Yelekanifa osho wa uda ‘neendjovo diwa’ odo di li mOmbiibeli

10. Ongahelipi hatu dulu okukala noushili kutya itatu kufa ombinga ngeenge hatu tale sha ile hatu lesha sha moikundaneki?

10 Oikundaneki. Omafimbo amwe otashi dulika ehokololo lonhumba li popiwe meenghundana, ndele otali popiwa monghedi tai ulike kutya ovakundaneki otava yambidida ombinga imwe. Osho ohashi ningwa unene moilongo omo ehangano olo hali kundaneke la nyama kepangelo. Onghee hano, ngeenge omahangano ile ovakundaneki tava ame ombinga, natu lungame tuha diladile twe va fa. Pashihopaenenwa, lipula kutya, ‘Mbela ondi hole okupwilikina komukundaneki wonhumba molwaashi handi tu kumwe naashi ha popi shi na sha nopolotika?’ Opo uha kale u na olwaamambinga, henuka okutala ile okulesha oikundaneki oyo hai ame ombinga. Ponhele yaasho, oto dulu okupwilikina kwaayo ihe na olwaamambinga. Ndele kala alushe ho yelekanifa osho wa uda ‘neendjovo diwa’ odo di li mOmbiibeli. — 2 Timoteus 1:13.

11. Ongahelipi tashi dulu okukala shidjuu kufye okuhakufa ombinga ngeenge otwa lenga oiniwe yetu?

11 Oinima yopamaliko. Ngeenge oimaliwa noiniwe oyo ya kala ya fimanenena kufye, otashi dulika tu mone shidjuu kufye okukala tuhe na ombinga. Konima yo 1970, Eendombwedi daJehova dihapu moMalawi oda li di na okufiya po oiniwe yado aishe molwaashi da li inadi hala okuya meengudu dopapolotika. Ndele shi nyikifa oluhodi, vamwe kava li va hala okukanifa oiniwe yavo. Omumwameme wedina Ruth ota dimbuluka kutya, “Vamwe ova li va kwatwa po pamwe nafye ndele lwanima ova ka ya mongudu imwe yopapolotika ndele tava shunwa komaumbo avo molwaashi inava hala okulididimikila onghalo idjuu yomokamba.” Ashike ovapiya vaKalunga vahapu hasho hava ningi ngaho. Ihava kufa ombinga, kashi na nee mbudi kutya otashi va kanififa oimaliwa ihapu ile oiniwe yavo aishe. — Ovaheberi 10:34.

12, 13. (a) Jehova okwa tala ko ngahelipi ovanhu? (b) Ongahelipi hatu dulu okumona kutya ohatu hale okukwatwa kounhwa omolwoshilongo shetu?

12 Ounhwa. Ovanhu luhapu ohava kala ve na ounhwa nohave litangele oshiwana shavo, omuhoko wavo, eputuko, oshilando ile oshilongo shavo. Ashike Jehova iha tale ko omunhu ile oshiwana shonhumba shi li xwepo shi dule shikwao. Atushe ohe tu tale ko tu fike pamwe. Oshoshili kutya Jehova okwe tu shita twa yoolokafana. Onghee hano, ohatu dulu okuhafela nokukala twa lenga eyooloko la tya ngaho. Jehova ina hala tu dine omihoko detu. Ashike ina hala yo tu diladile kutya omihoko detu odi li xwepo di dule dimwe. — Ovaroma 10:12.

13 Katu na okukala hatu litangele oshilongo ile oshiwana shetu hatu diladila kutya oshi li xwepo shi dule ikwao. Ngeenge otwa kala hatu diladila ngaho, otashi ke tu yeleka tu kufe ombinga. Osho osha li sha ningwa nomefelemudo lotete. Ovamwatate vamwe Ovaheberi ova li va ungaunga novafiyekadi Ovagreka shihe li pauyuki. (Oilonga 6:1) Oshike tashi tu kwafele tu mone kutya ohatu kwatwa kounhwa wa tya ngaho? Natu tye nee omumwatate ile omumwameme wonhumba a dja koshitukulwa shimwe ote ku pe omayele, mbela oto ka fika pexulifodiladilo to ti kutya, ‘Fye oku ohatu ningi oinima monghedi i li xwepo,’ ndele to a anye? Ngeenge osho ho diladila ngaho, dimbuluka omayele aa a fimana taa ti: ‘Melininipiko keshe umwe na tale omukwao e li komesho yaye mwene.’ — Ovafilippi 2:3.

JEHOVA OTE KE KU KWAFELA

14. Ongahelipi eilikano tali dulu oku tu kwafela, naasho otashi kolekwa koshihopaenenwa shopaMbiibeli shilipi?

14 Onghedi onhinhatu tai dulu oku tu kwafela tu kale tuhe na ombinga, omokulineekela Jehova. Ohatu dulu okwiilikana Jehova e tu pe omhepo iyapuki opo i tu kwafele tu kale tu na oukwatya welididimiko nowelipangelo. Omaukwatya oo otae ke tu kwafela ngeenge omapangelo okwa ningi oshinima shihe li paushili ile pauyuki. Pula Jehova e ku pe ounongo opo u dule okudidilika mo onghalo oyo tai shi ningifa shidjuu kwoove okukala uhe na ombinga. Opo u ninge osho sha yuka monghalo oyo, mu pula yo e ku kwafele u katuke pandunge. (Jakob 1:5) Otashi dulika u twalwe modolongo ile u pewe ehandukilo monghedi i lili molwaashi u li omudiinini kuJehova. Ngeenge osho, ilikana kuJehova e ku pe ouladi opo u dule okuyelifila vamwe monghedi ya yela kutya omolwashike iho kufa ombinga. Onghee hano, oto dulu okukala noushili kutya Jehova ote ke ku kwafela u lididimike. — Lesha Oilonga 4:27-31.

Kala ho dilonga komishangwa odo tadi ku kwafele uha kale u na ombinga, naado tadi popi kombinga younyuni mupe

15. Ongahelipi Ombiibeli tai dulu oku tu kwafela tuha kufe ombinga? (Tala yo oshimhungu “ Eendjovo daKalunga ode va kwafela va kale va tokola toko.”)

15 Jehova okwe tu pa Ombiibeli opo i tu pameke. Kala ho dilonga komishangwa odo tadi dulu oku ku kwafela uha kale u na olwaamambinga. Kendabala okulihonga momutwe omishangwa odo molwaashi otadi dulu oku ku kwafela ngeenge owe ke lihanga uhe na Ombiibeli. Ombiibeli otai dulu yo okupameka eteelelo loye li na sha nonakwiiwa oyo Kalunga a udaneka. Otwa pumbwa okukala tu na eteelelo opo tu lididimikile omahepeko. (Ovaroma 8:25) Hoolola omishangwa odo da yelifa oinima oyo wa halelela oku ka hafela mounyuni mupe, nokufaneka momadiladilo wa fa u li wete u li mo.

MONA OUWA MOIHOPAENENWA YOVAPIYA VAJEHOVA OVADIININI

16, 17. Oshike hatu lihongo moihopaenenwa yovapiya vaKalunga ovadiinini ovo va diinina omufika wavo wokuhe na ombinga? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

16 Onghedi onhine tai dulu oku tu kwafela tu kale tuhe na ombinga, okudiladila koihopaenenwa yovapiya vaJehova ovadiinini. Pefimbo lOmbiibeli, ovapiya vaJehova vahapu ova li ovaladi, nova ninga omatokolo e li mondjila oo e va kwafela va kale vehe na ombinga. Diladila kuSadrak, Mesak naAbednego ovo va li va anya okulongela oshihongwafano osho sha li shi lile po epangelo laBabilon. (Lesha Daniel 3:16-18.) Oshihopaenenwa shavo osha kwafela Eendombwedi dihapu kunena di kale nouladi woku anya okusalutila epandela loshilongo omo di li. Jesus ka li a kufa ombinga mopolotika ile moinima imwe oyo hai tukaula ovanhu. Okwa li a ninga ngaho opo a tulile po ovahongwa vaye oshihopaenenwa shiwa. Okwa li a lombwela ovahongwa vaye va kale va pama, ndele ta ti: “Ame onda finda ounyuni.” — Johannes 16:33.

17 Eendombwedi dihapu pefimbo letu oda kala dihe na ombinga meepolotika. Dimwe domudo oda li da hepekwa shinyanyalifa, da tulwa meedolongo noda dipawa omolwoudiinini wado. Oihopaenenwa yado otai dulu oku tu kwafela tu kale tu na ouladi. Omumwatate umwe a dja koTurkey okwa ti: “Franz Reiter okwa li omumwatate omunyasha oo a li a dipawa molwaashi a anya okuya metangakwaita laHitler. Onhumwafo oyo a li a shangela ina oufiku oo wa tetekela efyo laye oya ulika kutya oku na eitavelo la kola nokwe lineekela Jehova. Onda li nda hala okushikula oshihopaenenwa shaye ngeenge onda shakeneke eyeleko la fa laye.” [2] — Tala eshangelo lopexulilo loshitukulwa.

18, 19. (a) Ongahelipi oilyo yeongalo leni tai dulu oku ku kwafela uha kufe ombinga? (b) Owa tokolatoko okuninga shike?

18 Ovamwatate novamwameme meongalo leni otava dulu oku ku kwafela u kale uhe na ombinga. Ngeenge u li monghalo idjuu shiivifila ovakulunhuongalo. Otava dulu oku ku pa omayele okudja mOmbiibeli. Shikwao vali, ngeenge oilyo yeongalo oi shii onghalo omo u li, otai dulu oku ku kwafela. Va pula ve ku kwatele momailikano avo. Ndele nafye otu na okuyambidida ovamwatate noku va ilikanena. (Mateus 7:12) Oto dulu okumona elandulafano lomadina ovamwatate ovo ve li meedolongo moshitukulwa shi li ko-jw.org, shi na oshipalanyole “Jehovah’s Witnesses Imprisoned for Their Faith—By Location,” shi li koshi yoshipalanyole, NEWSROOM > LEGAL DEVELOPMENTS. Hoolola omadina manini, nokupula Jehova a kwafele ovamwatate novamwameme ovo va kale ve na ouladi novadiinini kuye. — Ovaefeso 6:19, 20.

19 Eshi exulilo tali ehene popepi, otwa teelela ovapangeli ve tu fininike neenghono tu kufe ombinga. Nomolwaasho osha fimana kufye okulilongekida paife tuha kale tu na ombinga mounyuni ou wa tukauka.

^ [1] (okatendo 1) Eshi Jesus a tumbula Omukesari, okwa li ta popi kombinga yepangelo. Pefimbo opo, Omukesari oye a li omupangeli e na eenghonopangelo da shiya ko.

^ [2] (okatendo 17) Tala embo Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, epandja 662, noshimhungu “Okwa dipawa omolwokufimaneka Kalunga,” membo Ouhamba waKalunga otau pangele! pepandja 150.