Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ohombo oya hovela ngahelipi, nelalakano layo olashike?

Ohombo oya hovela ngahelipi, nelalakano layo olashike?

“Omwene Kalunga okwa tile yo: Ke shiwa omunhu a kale aeke. Ame ohandi ke mu ningila ekwafo.” — GEN. 2:18.

OMAIMBILO: 3611

1, 2. (a) Ohombo oya li ya hovela ngahelipi? (b) Oshike osho ovalihomboli votete va li tava dulu okudidilika kombinga yohombo yavo? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

OHOMBO oi li oshitukulwa shonghalamwenyo. Okukonakona shi na sha nehovelo nosho yo nelalakano lohombo, otaku dulu oku tu kwafela tu kale tu na etaleko liwa li na sha nayo notashi ke tu kwafela yo tu hafele enangekonoupuna olo pauyadi. Konima eshi Jehova a shita omulumenhu wotete Adam, okwa li e mu pa oshinakuwanifwa shokuluka oinamwenyo omadina. Ashike “omunhu ina monenwa ekwafo, tali mu wapalele.” Kalunga okwa li a kofeka Adam eemhofi didjuu, okwa kufa olupati muAdam ndele ta me omukainhu okudja molupati olo, nokwa pa Adam omukainhu oo. (Lesha Genesis 2:20-24.) Onghee hano, osho otashi ulike kutya ohombo oya totwa po kuKalunga.

2 Jesus okwa koleka kutya Jehova oye a li a popya a ti: “Omulumenhu e nokufiya po [xe] naina [nokulimangela, NW] komukainhu waye, ndele ava vavali otava ningi omunhu umwe.” (Mat. 19:4, 5) Eshi Jehova a longifa olupati laAdam okushita omukainhu, osha li tashi dulu okuulikila ovalihomboli votete kutya ove na okukala ve na ekwatafano lopofingo mohombo yavo. Kapa li pe na elongekido lokuteya ohombo ile umwe womuvo a kale e na ookaume kopahombo ve dulife puumwe.

NGHEE OHOMBO HAI WANIFA PO ELALAKANO LAJEHOVA

3. Elalakano la fimana li na sha nohombo ola li la shike?

3 Adam okwa li a hafela neenghono omukulukadi waye, oo lwanima e ke mu luka Eva. Eva okwa li ta ka kala ‘omukwafi’ waAdam eshi tava hafele pamwe nokuwanifa po oinakuwanifwa yavo yefiku keshe yokukala ve li omushamane nomukulukadi. (Gen. 2:18) Elalakano la fimana lohombo ola li okuyadeka edu. (Gen. 1:28) Nonande ove hole ovadali vavo, ovamati noukadona ova li tave ke va fiya po va hombole nokuhovela omaukwaneumbo avo. Ovanhu ova li tava ka yadeka edu ngaashi tashi dulika nokutunga omaumbo avo fiyo edu alishe la ninga oparadisa.

4. Oshike sha li sha ningilwa ohombo yotete?

4 Mupya munene, ovalihomboli votete ova li va taalela oupyakadi mohombo yavo molwaashi ova li va hoolola okuhadulika kuJehova. “Eyoka likulu” olo li li Satana ondiaboli, ola li la heka Eva a itavele kutya ngeenge okwa li “komuti wokushiiva ouwa nowii” osha li tashi ke mu etela eendunge dokushiiva okutongola pokati kaasho shiwa naasho shii. Eva ka li a fimaneka oukwamutwe womushamane waye eshi ine mu pula kombinga yoshinima osho. Ponhele yokudulika kuKalunga, Adam okwa li a tambula ko oshiimati osho a pewa kuEva. — Eh. 12:9; Gen. 2:9, 16, 17; 3:1-6.

5. Oshike osho hatu lihongo konghedi omo Adam naEva va li ve linyenga eshi Jehova e va pula?

5 Eshi Adam a pulwa kuKalunga, okwa li a pa omukulukadi waye ombedi eshi a ti: “Omwalikadi wa pa nge a kale puame, ye okwa pa nge komuti ndele ame nda lya.” Eva okwa li a pa eyoka ombedi eshi le mu heka. (Gen. 3:12, 13) Ova li tava ningi omalipopilo ahafele nokae na nghee a li taa dulu okuyukipalifwa. Molwaashi ovalihomboli votete kava li va dulika kuJehova, ova li va ninga ovanashibofa. Osho oshi li elondwelo nokufye kunena. Opo ohombo i pondole, keshe umwe womovalihomboli oku na okutambula ko oinakuwanifwa yaye nokukala ha dulika kuJehova.

6. Yelifa omushangwa waGenesis 3:15.

6 Nonande Satana a nyonifa ovanhu moshikunino shaEden, Jehova okwa pa ovanhu eteelelo okupitila mexunganeko lotete mOmbiibeli. (Lesha Genesis 3:15.) Oshishitwa shopamhepo shikolokoshi otashi ka nyanyaulwa “koludalo lomwalikadi.” Jehova okwa hololela ovanhu ekwatafano le likalekelwa olo li li pokati kaye nongudu inene yoishitwa yopamhepo oyo tai mu longele meulu. Lwanima Ombiibeli oye ke shi holola yo vali okupitila momukulukadi oo ta faneke ehangano laye. Kalunga ota ka tuma oo ta ka “nyanyaula” Ondiaboli nota ka etela ovanhu ovaduliki ehafo olo la kanifwa kovalihomboli votete, notava ka kala nomwenyo fiyo alushe kombada yedu nokukala metwokumwe nelalakano laJehova lopehovelo. — Joh. 3:16.

7. (a) Oshike sha ningilwa eehombo okudja eshi Adam naEva va ninga ovanashibofa? (b) Ombiibeli oya ti ovashamane novakulukadi ove na okuninga shike?

7 Ounashibofa waAdam naEva owa kuma ohombo yavo nosho yo eehombo adishe. Pashihopaenenwa, Eva noludalo laye lovakainhu ova li tava ka kala ve na ouyahame pefimbo loufimba nolokupulumuna. Ovakainhu ova li tava ka kala nokuhala ovashamane vavo, ndele ovashamane ova li tava ka pangela ovakainhu vavo tashi dulika nokuli nonyanya, naasho osho naanaa tu wete tashi ningwa meehombo dihapu kunena. (Gen. 3:16) Ombiibeli oya ti ovashamane ove na okulongifa oukwamutwe wavo pahole. Sha faafana, ovakainhu navo ove na okufimaneka oukwamutwe wovashamane vavo. (Ef. 5:33) Molwaashi pokati kaavo hava tila Kalunga ohapa kala pe na elongelokumwe, eenghalo odo hadi eta okuhaudafana ohadi kala dinini nohadi dulu okukandulwa po noupu.

NGHEE OHOMBO YA KALA OKUDJA PEFIMBO LA-ADAM FIYO OPEFIMBO LEYELU

8. Ohombo oya li ngahelipi okudja pefimbo laAdam fiyo opEyelu?

8 Ofimbo Adam naEva inava fya koulunde nokokuhawanenena, ova dala ovana ovamati noukadona. (Gen. 5:4) Omonamati wavo wotete Kain okwa li a hombola okakadona kamwe komoundenge vaye. Omonamati waKain wedina Lamek oye a li wotete a hombola ovakulukadi vavali. (Gen. 4:17, 19) Okudja kuAdam fiyo opeEyelu laNoa, ovanhu ashike vanini va li hava longele Jehova. Vamwe vomuvo ova li Abel, Henok, naNoa noukwaneumbo waye. Ombiibeli oya popya shi na sha nefimbo laNoa ya ti: “Ovana ovamati vaKalunga va mona ovana oukadona vovanhu va li vawa, ndele vo ve likufila ovakainhu aveshe ava va hala.” Ekwatafano lihe li paushitwe lovaengeli novakainhu ovo ola li le va ningifa va dale ovatongolume ovakwanyanya. Shimwe vali, ‘owii wovanhu kombada yedu owa li wa hapupala, nomauko omadiladilo omitima davo okwa li mai efimbo alishe.’ — Gen. 6:1-5.

9. Jehova okwa li a ningila shike ovakolokoshi vopefimbo laNoa, nohatu lihongo mo shike mwaasho sha li sha ningwa pefimbo opo?

9 Jehova okwa li a eta Eyelu pefimbo laNoa opo a hanaune po ovakolokoshi. Pefimbo opo ovanhu ova li ve lipyakidila noisho yonghalamwenyo, ngaashi okuhombola ile okuhombolwa, noka va li va tambula ko osho “Noa, omuudifi wouyuki” a popya shi nasha nehanauno olo la li tali ke uya. (2 Pet. 2:5) Jesus okwa yelekanifa eenghalo odo noinima oyo hatu mono pefimbo letu. (Lesha Mateus 24:37-39.) Kunena, ovanhu vahapu inava hala okupwilikina konghundana iwa yOuhamba waKalunga oyo tai udifilwa ounyuni aushe i ningile oiwana aishe ondombwedi fimbo onghalelo ei youkolokoshi inai xulifwa po. Natu kale tu shii kutya omaupyakadi oukwaneumbo ngaashi oo haa holoka mohombo nosho yo okutekula ounona kai na oku tu ningifa tu kale tu wete efiku laJehova li li kokule.

NGHEE OHOMBO YA KALA OKUDJA PEFIMBO LEYELU FIYO OPEFIMBO LAJESUS

10. (a) Eenghedi dilipi da li da tambulwa ko momaputuko mahapu ngeenge tashi uya poinima yopamilele? (b) Ongahelipi Abraham naSara va tula po oshihopaenenwa shiwa mohombo yavo?

10 Nonande Noa novanamati vaye vatatu keshe umwe okwa li ashike e na omukulukadi umwe, okuhombola ombada okwa li haku ningwa pefimbo lavo. Momaputuko mahapu, oluhaelo ola li la tambulwa ko li li oshitukulwa shonghalamwenyo, nola li nokuli hali dana onghandangala meenghedindjikilile domalongelokalunga. Eshi Abram (Abraham) nomukulukadi waye Sarai (Sara) va dulika kuKalunga nokutembukila kuKanaan, moshilongo osho omwa li mu yadi eenghedi odo itadi fimanekifa ohombo. Lwanima, Jehova okwa li a tokola Sodom naGomorra i hanaunwe po molwaashi ovanhu vomoilando oyo ova li hava i moluhaelo nohave lipwililikile omilele da nyata neenghono. Abraham okwa li ha wilike oukwaneumbo waye, na Sara okwa tula po oshihopaenenwa shiwa mokukala ha dulika koukwamutwe womushamane waye. (Lesha 1 Petrus 3:3-6.) Abraham okwa li a shilipaleka kutya omonamati waye Isak okwa hombola omulongeli waJehova. Isak naye okwa li a ninga sha faafana nomonamati waye Jakob, oo a ka ninga tatekulululwa womapata 12 aIsrael.

11. Ongahelipi Omhango yaMoses ya li ya amena Ovaisrael?

11 Lwanima, Jehova okwa li a ninga ehangano noshiwana shaIsrael. Eehombo dopefimbo lonale, mwa kwatelwa okuhombola ombada oda li hadi wilikwa kOmhango yaMoses. Omhango oyo oya li ya amena ovaIsrael pamhepo molwaashi oya li ye va kelela vaha hombole novanhu vomomalongelokalunga oipupulu. (Lesha Deuteronomion 7:3, 4.) Ngeenge meehombo davo omwa holoka omaupyakadi a kwata moiti, ovakulunhuongalo ovo va li hava yandje ekwafo. Ovo va li vehe fi ovadiinini, ve na ondubo ile hava lundile, ova li hava ungaungwa navo she likolelela keenghalo. Eteyohombo ola li la pitikwa, ashike nalo ola li hali ufwa komhango. Omulumenhu okwa li ta dulu okuteya ohombo ngeenge a “mona sha showii’’ momukulukadi waye. (Deut. 24:1) “Sha showii” inashi tumbulwa kondadalunde kutya oshike, ashike otaku dulu okutiwa kutya inashi kwatela mo omapuko manini noinaa kwata moiti. — Lev. 19:18.

INO KENGELELA KAUME KOYE KOPAHOMBO

12, 13. (a) Ovalumenhu vamwe ova li hava ungaunga ngahelipi novakulukadi vavo pefimbo laMalakia? (b) Kunena, ngeenge omunhu oo a ninginifwa okwa hauluka kaume kaye kopahombo ndele taka hombola po kaume kopahombo waumwe, oilanduliko otai ka kala yashike?

12 Pefimbo lomuprofeti Malakia, ovashamane vOvajuda vahapu ova li hava kengelele ovakulukadi vavo mokuteya ohombo, omolwomatomheno ahafele. Ovalumenhu ovo ova li hava fiye po ovakulukadi vavo vomounyasha opo va hombole ovakainhu ovanyasha ile ovo ihava longele Jehova. Eshi Jesus a li kombada yedu, ovashamane Ovajuda ova li natango hava kengelele mokuteya ohombo “omolwondjovo keshe.” (Mat. 19:3) Jehova Kalunga okutonde eteyohombo la tya ngaho. — Lesha Malakia 2:13-16.

13 Kunena, okukengelelafana mohombo inaku tambulwa ko moshiwana shaJehova. Natu tye nee ngeno omushamane ile omukulukadi a ninginifwa nokwa hombola ile a hombolwa okwa hauluka nokuteya ohombo ndele ta ka hombola po kaume kopahombo waumwe vali, oku na okukondwa mo meongalo ngeenge ine livela ombedi opo eongalo li kale la koshoka pamhepo. (1 Kor. 5:11-13) Otashi dulika ve na ‘okwiimika oiimati yelidilululo’ ofimbo inava alulilwa meongalo. (Luk. 3:8; 2 Kor. 2:5-10) Nonande inapa tulwa efimbo lokondadalunde olo li na okupita po opo omunhu oo a alulilwe meongalo, ekengelelafano la tya ngaho olo hali holoka omalufe mokati koshiwana shaKalunga itali ke lipwililikilwa. Otashi dulika shi kwate efimbo, odula ile shi dulife po, opo omunyoni a ulike kutya okwe livela ombedi shili. Nonande omunhu okwa alulilwa meongalo, natango ote ke ‘lihokolola kolukalwatokolo laKalunga’ shi na sha nangeenge okwe livela ngoo ombedi shili. — Rom. 14:10-12; tala Oshungonangelo yOshiingilisha yo 15 Novemba 1979, ep. 31-32.

OHOMBO MOKATI KOVAKRISTE

14. Omhango oya li ya dana onghandangala ilipi?

14 Omhango yaMoses oya kala tai wilike Ovaisrael oule womido di dulife 1 500. Oya li yo ya kwafela oshiwana shaKalunga shi kaleke momadiladilo omifikamhango douyuki ngeenge tashi uya pokuungaunga neenghalo domomaukwaneumbo nosho yo oinima imwe i lili ofimbo va teelela Messias e uye. (Gal. 3:23, 24) Molwaashi Omhango yaMoses oya xulila pefyo laJesus, Kalunga okwa li a tula po elongekido lipe. (Heb. 8:6) Koshi yelongekido olo lipe, oinima imwe yomOmhango kaya li vali ya pitikwa okuningwa.

15. (a) Omhango yohombo ilipi i na okukala meongalo lopaKriste? (b) Oinima ilipi Omukriste e na okukaleka momadiladilo ngeenge ta diladila okuteya ohombo?

15 Ovafarisai eshi va li va pula Jesus shi na sha nOmhango yaMoses yokuteya ohombo, Jesus okwe va lombwela ta ti: ‘Ka sha li ngaho pehovelo.’ (Mat. 19:6-8) Kungaho Jesus okwa li a ulika kutya Omhango yaKalunga yopehovelo i na sha nohombo oyo ya li ya tulwa po moshikunino shaEden, oya li tai ka twikila nomOmaongalo opaKriste. (1 Tim. 3:2, 12) Eshi taku ti “otava ningi omunhu umwe,” ovalihomboli ove na okulimangela kumwe ndele tava efa ohole yaKalunga noyokuholafana i pameke ekwatafano lavo. Ngeenge omunhu okwa teya ohombo netomheno limwe lihe fi oluhaelo, ita dulu okuhombolulula. (Mat. 19:9) Oshoshili kutya omunhu ota dulu okudimina po kaume kaye kopahombo oo a ya moluhaelo nokwe livela ombedi, nomuprofeti Hosea okwa li a dimina po omukulukadi waye, Gomer oo a li ombwada. Sha faafana, Jehova okwa li a fila onghenda oshiwana shaIsrael eshi sha li sha efa po okuhaela pamhepo. (Hos. 3:1-5) Ngeenge omunhu oku shii kutya kaume kaye kopahombo okwa ya moluhaelo, ndele ta twikile okukala vali e na ekwatafano lopamilele naye, onghatu oyo otai ulike kutya okwe mu dimina po noya kufa po etomheno lopaMishangwa lokuteya ohombo.

16. Jesus okwa popya shike kombinga yaavo inava ya mohombo?

16 Konima eshi Jesus a yelifa kutya mokati kOvakriste vashili kape na ou ta dulu okuteya ohombo netomheno limwe lihe fi oluhaelo, okwa popya kombinga yaavo ‘ve na oshipewa’ shokukala inava hombola ile inava hombolwa. Okwa weda ko ta popi shi na sha naao te shi dulu a ti: “Ou ta dulu oku shi tambula, ne shi tambule.” (Mat. 19:10-12) Vahapu ova hoolola okuhaya mohombo opo va longife efimbo lavo lihapu mokulongela Jehova. Otava pandulwa omolwehoololo olo va ninga.

17. Oshike tashi dulu okukwafela Omukriste a tokole okuhombolwa ile okuhahombola?

17 Omunhu oye mwene ta tokola ngeenge otai mohombo ile hasho, nongeenge ota dulu ngoo shili oshipewa shokukala ina ya mohombo. Nonande omuyapostoli Paulus okwa li a popila okuhaya mohombo, okwa popya yo a ti: “Ndelenee mokuyepa oluhaelo omulumenhu keshe na kale nomukainhu waye mwene, nomukainhu keshe na kale e nomulumenhu waye mwene.” Okwa weda ko yo vali a ti: “Ngenge itava dulu okulipangela, nava hombole, osheshi okuhombola ku dule okuxwikwa kouhalu.” Okuhombola otaku kwafele omunhu a henuke omahalo mai oo taa dulu oku mu ningifa a kale he lidanene koilyo yoludalo, ile a ye moluhaelo. Shimwe vali, omido domunhu nado oda pumbwa okukalekwa momadiladilo fimbo ina tokola okuya mohombo, molwaashi omuyapostoli Paulus okwa popya a ti: “Ndele ngeenge pe na ou e [wete ite lihumbata nawa shi na sha nokukala kwaye omumati, ngeenge ye okwa pita monhemo younyasha, NW] nongeenge osho shi na nokuningwa, na ninge ngaashi a hala; ita nyono. Nava hombole.” (1 Kor. 7:2, 9, 36; 1 Tim. 4:1-3) Ndele nande ongaho, omahalo oo hae uya pefimbo lounyasha otaa dulu okufininika omunhu a hombole. Otashi dulika a kale ina kula sha wana nokuwanifa po oinakuwanifwa yomohombo.

18, 19. (a) Ohombo yopaKriste oi na okuhovela ngahelipi? (b) Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana kombinga yashike?

18 Ohombo yopaKriste oi na okuhovela nomulumenhu nomukainhu ovo ve liyapulila Jehova nove mu hole nomutima aushe. Ove na yo okukala ve holafane shili opo va kale va hangana mohombo. Kape na omalimbililo kutya otava ka nangekwa noupuna eshi va dulika kefinamhango lokuhombola ashike “mOmwene.” (1 Kor. 7:39) Shimha va hombola, nopehe na omalimbililo otava ka dimina kutya Ombiibeli oi na omayele opandunge oo taa kwafele ohombo yavo i pondole.

19 Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana oitwa yopamishangwa oyo tai dulu okukwafela ovalihomboli Ovakriste nghee tava dulu okutaalela omashongo “momafiku axuuninwa” omo ovalumenhu novakainhu vahapu ve na omaukwatya oo haa imbi ohombo i pondole. (2 Tim. 3:1-5) Jehova okwe tu pa osho twa pumbwa okupitila mEendjovo daye opo eehombo detu di pondole notu kale twa hafa eshi hatu twikile okweenda pamwe noshiwana shaye mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe. — Mat. 7:13, 14.