Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ovadali, kwafeleni ovana veni va kale ve na ‘eendunge, va ka xupifwe’

Ovadali, kwafeleni ovana veni va kale ve na ‘eendunge, va ka xupifwe’

“Omishangwa diyapuki ou di shii nghee wa dja mounona woye, edi di neenghono doku ku longa eendunge, u xupifwe.” — 2 TIM. 3:15.

OMAIMBILO: 141, 134

1, 2. Omolwashike ovadali tava dulu okukala ve na omalipulo ngeenge ovana vavo ova hala okukatuka onghatu yokuliyapulila Jehova nokuninginifwa?

OMUDO keshe ohapa ninginifwa ovakonakonimbiibeli omayovi ovo ve liyapulila Jehova. Vahapu vomuvo ovanyasha ovo va kulila moshili nova hoolola va kale nonghalamwenyo ya denga mbada. (Eps. 1:1-3) Ngeenge ou li omudali Omukriste, otashi dulika wa teelela nodjuulufi efiku olo omona woye ta ka ninginifwa. — Yelekanifa 3 Joh. 4.

2 Ashike, otashi dulika to lipula nasha. Otashi dulika wa mona ovanyasha vamwe tava ninginifwa ashike lwanima ova ka kala vehe li vali metwokumwe nomifikamhango daKalunga. Nokuli vahapu vomuvo ova fiya po oshili. Otashi dulika to lipula kutya okaana koye ota ka ka efa po ohole oyo ka li ke na tete, ndele ta ka fiye po oshili nonande pehovelo oka li ta ka longele Jehova noudiinini. Otashi dulika ka kale ngaashi ovo va li ko mefelemudo lotete vomeongalo laEfeso ovo Jesus a popya kombinga yavo a ti: ‘Mwa efa ohole yeni yotete.’ (Eh. 2:4) Ongahelipi to dulu okuhenuka oidjemo ya tya ngaho, ndele to kwafele omona woye a ka “xupifwe”? (1 Pet. 2:2) Opo tu mone enyamukulo, natu ka kundafaneni oshihopaenenwa shaTimoteus.

“OMISHANGWA DIYAPUKI OU DI SHII”

3. (a) Timoteus okwa ninga Omukriste naini, nokwa li e linyenga ngahelipi komahongo opaKriste? (b) Paulus okwa li a lombwela Timoteus kombinga yoinima itatu ilipi?

3 Osha fa shi li ngaha kutya Timoteus okwa ninga Omukriste mo 47 O.P., pefimbo olo omuyapostoli Paulus a li ta talele po Listra. Nonande pefimbo opo Timoteus okwa li omunyasha, okwa li he lihumbata nawa. Konima yomido mbali okwa li a ninga omweendi pamwe naPaulus. Konima yomido 16, Paulus okwa li a shangela Timoteus a ti: “Ove kala mwaai we i longwa ndele ou i shii shili, osheshi ou mu shii ou e i ku longa, ndele omishangwa diyapuki [Omishangwa dOshiheberi] ou di shii nghee wa dja mounona woye, edi di neenghono doku ku longa eendunge, u xupifwe mokwiitavela Kristus Jesus.” (2 Tim. 3:14, 15) Didilika kutya Paulus okwa popya kombinga (1) yokushiiva omishangwa diyapuki, (2) okukala wa tomhwa u itavele oinima oyo wa hongwa, nosho yo (3) okukala u na eendunge, u xupifwe mokwiitavela Kristus Jesus.

4. Oilongifo ilipi wa mona hai pondola ngeenge to hongo ovana voye? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

4 U li omudali Omukriste, owa hala okaana koye ka shiive omishangwa diyapuki, odo kunena da kwatela mo Omishangwa dOshiheberi nosho yo Omishangwa dopaKriste dOshigreka. She likolelela kokudula kwavo, nokuli nokaana kanini otaka dulu okumona ouwa momahovelohongo kombinga yovanhu nosho yo oiningwanima yopaMbiibeli. Ehangano laJehova oli na oilongifo ihapu oyo ovadali tava dulu okulongifa opo va kwafele ovana vavo. Mbela ito dulu okudiladila kombinga yaimwe oyo i li melaka loye? Dimbuluka kutya eshiivo lOmishangwa olo ekanghameno oko ha ku tungilwa ekwatafano la kola naJehova.

‘OWA TOMHWA U ITAVELE’

5. (a) ‘Okutomhwa u itavele’ osha hala okutya shike? (b) Otu shi shii ngahelipi kutya Timoteus okwa li a tomhwa a itavele onghundana iwa i na sha naJesus?

5 Osha fimana okushiiva omishangwa diyapuki. Ashike nande ongaho, okuhonga ovana voye oinima yopamhepo osha kwatela mo shihapu shihe fi ashike oku va honga kombinga yovanhu nosho yo oiningwanima yopaMbiibeli. Timoteus naye okwa li a ‘tomhwa a itavele.’ Melaka lopehovelo, outumbulilo oo owa hala okutya ‘okukala u na oushili woshinima’ ile ‘okukala wa tomhwa nokukala u na oushili woshinima shonhumba.’ Timoteus okwa kala e shii Omishangwa dOshiheberi okudja kounona waye. Pomhito imwe, okwa li a tomhwa eshi a konakona oumbangi oo kutya Jesus oye Messias. Eitavelo laye ola li la pamekwa koumbangi oo. Eitavelo laTimoteus ola li la pama naasho oshe mu linyengifa a ninginifwe e li omuhongwa nokuwaimina Paulus moilonga youtumwa.

6. Ongahelipi to dulu okukwafela ovana voye va kale va tomhwa va itavele osho tave lihongo mEendjovo daKalunga?

6 Ongahelipi to dulu okukulika eitavelo movana voye opo va kale va tomhwa va itavele, ngaashi Timoteus? Owa pumbwa okukala omulididimiki. Eitavelo ihali uya ashike ngahenya, noihali dulu okufyuululwa kovana voye molwaashi ashike ove wa tomhwa u itavele. Okaana keshe oke na okulongifa ‘eenghono dako dokudiladila’ opo ka kale ka itavela oshili yOmbiibeli. (Lesha Ovaroma 12:1.) U li omudali oto dana onghandangala ya fimana moshinima osho, unene tuu ngeenge okaana koye otaka pula omapulo. Natu ka tale koshihopaenenwa shimwe.

7, 8. (a) Ongahelipi omushamane Omukriste umwe a ulika elididimiko eshi a li ta hongo okamonakadona kaye? (b) Ongahelipi naave to dulu okukala omulididimiki ngeenge to hongo ovana voye?

7 Thomas, xe yokakadona komido 11, okwa ti: “Okamonakadona kange otashi dulika ka pule kutya, ‘Mbela Jehova okwa li a longifa oevolusi opo a shitile oinima i na omwenyo kombada yedu?’ ile, ‘Omolwashike ihatu kufa ombinga pashihopaenenwa momahoololo oo ha kala momudingonoko wetu opo eenghalo di xwepopale?’ Omafimbo amwe ohandi kala nda mwena opo ndi henuke oku ka fininika ka itavele oinima yonhumba. Opo u dule okutomha omunhu moshinima shonhumba, ino pumbwa oku mu ndubila ouyelele muhapu poshikando, ndele owa pumbwa ngoo okukala to mu pe ouyelele wa yeleka kanini nakanini.”

8 Thomas naye okwa li e shii kutya okuhonga ohaku pula elididimiko. Elididimiko ola fimana kOvakriste aveshe. (Kol. 3:12) Thomas otashi dulika a li a mona kutya ova pumbwa okukala hava kundafana nokamonakadona oule wefimbo. Okwa li a pumbwa okutomhafana ta longifa Omishangwa opo ka itavele osho take lihongo. Thomas okwa ti: “Ame nomukulukadi wange ngeenge tashi uya poitwa oyo ya fimana ohatu kala twa hala okushiiva ngeenge okamonakadona ketu oka itavela ngoo shili osho take lihongo nongeenge otashi ti sha kuko. Ohatu kala tu udite nawa ngeenge taka pula omapulo. Ashike ohandi kala nda limbililwa ngeenge oka itavele oshinima shonhumba inaka pula omapulo.”

9. Ongahelipi to dulu okufindila Eendjovo daKalunga movana voye?

9 Ounona otava ka dula ashike okuuda ko “oule womukokomoko, noule woposhi, noule wopombada” weitavelo lavo, ngeenge ovadali ova kala ovalididimiki eshi tave va hongo. (Ef. 3:18) Ohatu dulu okutala osho tashi wapalele eedula nokudula kwavo. Ngeenge ova itavele osho ve lihonga, otava ka dula okupopila eitavelo lavo moipafi yovanhu, mwa kwatelwa ovanafikola vakwao. (1 Pet. 3:15) Pashihopaenenwa, mbela ovana voye otava dulu ngoo okuyelifa tava longifa Ombiibeli kutya oshike hashi ningwa po ngeenge omunhu okwa fi? Mbela eyelifo lOmbiibeli otali ti sha ngoo kuvo? * Okufindila Eendjovo daKalunga mokaana koye otashi pula elididimiko, ashike ohashi eta oidjemo iwa. — Deut. 6:6, 7.

10. Oshike shi na okukala sha fimana ngeenge to hongo ovana voye?

10 Oshihopaenenwa shoye osha fimana ngeenge to kwafele ovana voye va kulike eitavelo lavo. Stephanie, ina yovanakadona vatatu, okwa ti: “Okudja eshi ovana vange va li vanini, onda kala handi lipula kutya, ‘Ohandi popi ngoo navo kutya omolwashike nda tomhwa kutya Jehova oko e li, omunahole nosho yo kutya eendjila daye oda yuka? Mbela otava dulu ngoo okumona kutya ondi hole shili Jehova?’ Inandi teelela va kale ve na eitavelo ngeenge ame kandi li na.”

KALA U NA “EENDUNGE, U XUPIFWE”

11, 12. Ounongo oshike, nomolwashike hatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya inau likolelela komido domunhu?

11 Ngaashi twe shi mona, Timoteus okwa li e na (1) eshiivo lOmishangwa nosho yo (2) a tomhwa kwaasho a itavela. Mbela Paulus okwa li a hala okutya shike eshi a ti omishangwa diyapuki otadi dulu okuninga Timoteus ‘omunaendunge a xupifwe’?

12 Embo Insight on the Scriptures, Volume 2, ola yelifa kutya, paMbiibeli, ounongo owa kwatela mo “ounghulungu wokulongifa eshiivo neudeko nomupondo u kandule po omaupyakadi, u kelele oshiponga, nou hange omalalakano ongadi, ile u pukulule vamwe. Otau kondjifafana noulai.” Ombiibeli oya ti kutya “oulai owa kanyatela momutima wokaana.” (Omayel. 22:15) Onghee hano, ounongo, oo tau kondjifafana noulai, otau dulu okukala euliko kutya owa kula pamhepo. Okukula pamhepo inaku likolelela komido, ndele oko kutila Jehova nokukala wa hala okudulika koipango yaye. — Lesha Epsalme 111:10.

13. Ongahelipi omunyasha ta dulu okuulika kutya oku na eendunge doku ka xupifwa?

13 Ovanyasha ovo tava ningi exumokomesho lopamhepo ‘ihava telaanifwa noihava fungafungifwa’ komahalo avo ile komafininiko oo haa di koomakula vavo. (Ef. 4:14) Ponhele yaasho, ohava ningi exumokomesho mokudula “okwiika okutongola ouwa nowii.” (Heb. 5:14) Ohava ulike kutya otava ningi exumokomesho lopamhepo eshi tava ningi omatokolo opandunge, nokuli nonande ovadali vavo ile vamwe kave va wete. (Fil. 2:12) Otwa pumbwa ounongo wa tya ngaho opo tu ka xupifwe. (Lesha Omayeletumbulo 24:14.) Ongahelipi to dulu okukwafela ovana voye va kale ve u na? Shotete, va yelifila nawa oinima oyo wa itavela ya kanghamena kOmbiibeli. Va ulikila okupitila meendjovo doye nosho yo moshihopaenenwa shoye kutya owa lenga omafinamhango Ombiibeli. — Rom. 2:21-23.

Omolwashike eenghendabala dovadali tadi twikile da fimana? (Tala okatendo 14-18)

14, 15. (a) Omunyasha oo a hala okuninginifwa oku na okukonakona oinima ilipi? (b) Ongahelipi to dulu okukwafela ovana voye va dilonge komanangeko noupuna oo haa di mokudulika keemhango daKalunga?

14 Omwa kwatelwa shihapu shihe fi ashike oku va lombwela osho shi li mondjila naasho sha puka. Oto dulu yo oku va kwafela va tomhafane tava longifa omapulo ngaashi: ‘Omolwashike Ombiibeli ya indika oinima oyo tai monika iwa kovanhu? Oshike sha tomha nge kutya omifikamhango dOmbiibeli odi na sha alushe nouwa wange?’ — Jes. 48:17, 18.

15 Okaana oko ka hala okuninginifwa oka pumbwa okukwafelwa opo ka tomhafane kutya oke udite ngahelipi shi na sha noinakuwanifwa oyo hai endele pamwe nokukala Omukriste. Omauwa elipi haa di mokukala Omukriste? Ohashi pula eenghendabala di fike peni? Ongahelipi omauwa e dule filufilu eenghendabala odo hatu ningi? (Mark. 10:29, 30) Omunhu ota dulu okushakeneka oinima oyo konima eshi a ninginifwa. Onghee hano, osha fimana okudiladila kombinga yoinima oyo ofimbo ino katuka onghatu. Ngeenge ounona ova kwafelwa va diladile moule kombinga yomanangeko noupuna oo haa di mokudulika nosho yo koilanduliko yokuhadulika, otashi dulika va kale va tomhwa shili. Mbela otava ka kala va tomhwa kushike? Otava ka kala va tomhwa kutya omifikamhango dOmbiibeli odi na sha alushe nouwa wavo. — Deut. 30:19, 20.

NGEENGE OMUNYASHA OO A NINGINIFWA TA KONDJO

16. Ovadali ove na okudiladila shike ngeenge eitavelo lovana vavo ovo va ninginifwa nale ola hovele okutengauka?

16 Ongahelipi ngeenge omonamati ile omonakadona woye okwa hovele okukala a limbililwa konima eshi a ninginifwa? Pashihopaenenwa, omunyasha oo a ninginifwa noku li pefimbo lokamukondapweyu otashi dulika a kale a hokwa oinima yomounyuni ile a hovele okukala a limbililwa shi na sha nounongo wokukala metwokumwe nomafinamhango Ombiibeli. (Eps. 73:1-3, 12, 13) U li omudali, dimbuluka kutya onghedi omo to ungaunga nomonamati ile nomonakadona woye eshi te lipula ngaho, otai dulu oku mu kuma a hopaenene eitavelo loye ile ehe li hopaenene. Kala wa tokola uha etife po eenhamanana pokati koye nomona woye omolwoshinima osho, kutya nee omunini natango ile oku li pefimbo lokamukondapweyu. Elalakano loye nali kale loku mu yambidida pahole noku mu kwafela.

17, 18. Ongahelipi ovadali tava dulu okukwafela ovanyasha ovo ve na eitavelo tali tengauka?

17 Omunyasha oo a ninginifwa okwe liyapulila Jehova. Eliyapulo olo eudaneko olo wa ningila Kalunga kutya oto kala u mu hole nokupitifa komesho ehalo laye moinima aishe. (Lesha Markus 12:30.) Jehova ina tala ko eudaneko olo li li oshinima sha nafangwa, nakeshe oo e li ninga oku na oku li tala ko la kwata moiti. (Omuud. 5:4, 5) Dimbulukifa okaana koye oinima oyo pefimbo la wapala to shi ningi monghedi iwa. Ashike ofimbo ino shi ninga, oshiwa okulongifa oilongifo oyo ya longekidilwa ovadali kehangano laJehova. Ngeenge owa ningi ngaho, oto ka dula okutwa omufindo kutya okukala we liyapulila Jehova nokukala Omukriste a ninginifwa oshinima sha kwata moiti, ashike ohashi eta omanangeko noupuna.

18 Pashihopaenenwa, oto dulu okumona ouyelele muhapu moshiwedelwako osho shi na oshipalanyole “Questions Parents Ask,” kexulilo lokambo Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 1. Osha ti: “Ino endelela okufika pexulifodiladilo kutya okaana koye inaka hala okutambula ko eitavelo loye. Peemhito dihapu, ohapa kala oinima imwe oyo uhe shii.” Otashi dulika omafininiko oo haa di koomakula vavo. Ile otashi dulika ka kale ke udite owike ile ke udite kutya ovanyasha vakwao Ovakriste otava ningi exumokomesho lopamhepo liwa. Oshiwedelwako osho osha weda ko sha ti: “Oinima oyo kai na sha neitavelo loye. Oi na sha unene neenghalo odo haka shakeneke odo tadi shi ningifa shidjuu kuko okukala metwokumwe neitavelo loye paife.” Oshiwedelwako osho oshi na omaetepo e na sha nanghee ovadali Ovakriste tava dulu okukwafela ovanyasha ovo ve na eitavelo tali tengauka.

19. Ongahelipi ovadali tava dulu okukwafela ovana vavo va kale ve na ‘eendunge va ka xupifwe’?

19 U li omudali, ou na oshinakuwanifwa sha kwata moiti noufembanghenda wokutekula ovana voye “meduliko nomekumaido lOmwene.” (Ef. 6:4) Ngaashi twe shi mona, osho itashi pula ashike oku va honga osho Ombiibeli tai ti, ndele oku va kwafela yo va kale va tomhwa shili kwaasho tave lihongo. Opo ve liyapulile Jehova noku mu longela nomutima aushe, ova pumbwa okukala va tomhwa shili. Eendjovo daJehova, omhepo yaye nosho yo eenghendabala doye u li omudali nadi kwafele ovana voye va kale ve na ‘eendunge va ka xupifwe.’

^ okat. 9 Oshilongifo osho “Ombiibeli otai hongo lela shike?” osha denga mbada mokukwafela ovanyasha novakulunhu va ude ko nova yelife oshili yOmbiibeli. Otashi hangwa ko-jw.org momalaka mahapu. Tala koshi yo-BIBLE TEACHINGS > BIBLE STUDY TOOLS.