Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 2

EIMBILO 132 Otwa ninga omunhu umwe

Ovashamane, fimanekeni ovakulukadi veni

Ovashamane, fimanekeni ovakulukadi veni

‘Ovashamane, ungaungeni novakulukadi veni nefimaneko.’1 PET. 3:7.

ENENEDILADILO

Nghee omushamane ta dulu okufimaneka omukulukadi waye, te shi ningi okupitila meendjovo nosho yo meenghatu daye.

1. Omolwashike Jehova e tu pa oshali yohombo?

 JEHOVA ‘oKalunga oo ha kala alushe a hafa,’ nokwa hala yo nafye tu kale twa hafa. (1 Tim. 1:11) Okwe tu pa yo eeshali dihapu, odo hadi tu ningifa tu hafele onghalamwenyo. (Jak. 1:17) Ohombo oi li imwe yomeeshali odo. Ngeenge omushamane nomukulukadi tava hombola, ohava ane kutya otava ka kala ve holafane nova fimanekafana. Ngeenge ova kala ve holafane, osho otashi ke va ningifa va kale va hafa. — Omayel. 5:18.

2. Mbela ovashamane vahapu kunena ohava ungaunga ngahelipi novakulukadi vavo?

2 Shinyikifa oluhodi, ovalihomboli vahapu kunena ohava dimbwa eano olo va li va ninga mefiku olo va hombola. Noshidjemo, ihava kala va hafa. Olaporta ya dja kEhangano lOukalinawa mOunyuni oya ulika kutya ovashamane vahapu ohava hepeke ovakulukadi vavo palutu, pamaliudo, ile have va ula omalaka mai. Omushamane oo ha ningi ngaho, otashi dulika a ungaunge nomukulukadi waye nawa ngeenge ve li pokati kovanhu, ashike oha ungaunga naye nai ngeenge ve li keumbo. Ovashamane vahapu ohava tale omafano oipala, naasho ohashi nyemateke ovakulukadi vavo.

3. Omolwashike ovashamane vamwe hava hepeke ovakulukadi vavo?

3 Oshike tashi dulu okuningifa ovashamane vamwe va hepeke ovakulukadi vavo? Otashi dulika eshi va li tava kulu, ooxe ova li hava hepeke ooina, naasho oshe va ningifa va diladile kutya inashi puka okuhepeka ovakulukadi. Vamwe otashi dulika va nwefwa mo kwaasho ovashamane vomeputuko lavo hava ningi. Ovashamane ovo ove udite kutya ove na okukala hava ungaunga novakulukadi vavo nonyanya, opo ve va ulikile kutya otava dulu oku va pangela. Vamwe inava hongwa okupangela omaliudo avo, mwa kwatelwa ehandu. Ovashamane vamwe ohava tale omafano oipala pandjikilile, naasho ohashi va ningifa va kale ve na etaleko la puka li na sha novakulukadi nosho yo omilele. Natango, ovashiivinawa vahapu ova mona kutya ovashamane vahapu ova hovela okuhepeka ovakulukadi vavo pefimbo lomukifi wekomba wo-COVID-19. Ashike ovashamane kave na nande okuhepeka ovakulukadi vavo omolwomatomheno oo.

4. Ovashamane Ovakriste ove na okukala va lungamena shike, nomolwashike?

4 Ovashamane Ovakriste ove na okulungama, opo vaha nwefwe mo ketaleko la puka olo li li mounyuni li na sha novakainhu. a Omolwashike? Omolwaashi luhapu osho omunhu ta diladila osho hashi mu linyengifa a katuke onghatu yonhumba. Omuyapostoli Paulus okwa li a londwela Ovakriste ovavaekwa vomuRoma kutya ‘inava hopaenena ovanhu vomounyuni ou.’ (Rom. 12:​1, 2) Ovo va li meongalo ova hangika va kala Ovakriste oule womido donhumba, eshi Paulus a li a shangela Ovaroma. Ashike eendjovo daPaulus otadi ulike kutya, vamwe meongalo ova li natango va nwefwa mo keenghedindjikilile nosho yo kokudiladila kounyuni. Nomolwaasho e va londwela va lundulule okudiladila kwavo nosho yo elihumbato lavo. Omayele oo otaa longo yo nokovashamane Ovakriste kunena. Shinyikifa oluhodi, ovashamane vamwe ova nwefwa mo kokudiladila kounyuni, nova hepeka nokuli ovakulukadi vavo. b Mbela Jehova okwa teelela omushamane a ungaunge ngahelipi nomukulukadi waye? Enyamukulo ohatu li hange momushangwa wenenediladilo loshitukulwa eshi.

5. She likolelela ku 1 Petrus 3:​7, omushamane oku na okuungaunga ngahelipi nomukulukadi waye?

5 Lesha 1 Petrus 3:7. Jehova okwa lombwela ovashamane va fimaneke ovakulukadi vavo. Omushamane oo a fimaneka omukulukadi waye ota ka ungaunga naye nonghenda nosho yo pahole. Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana kombinga yanghee omushamane ta dulu okufimaneka omukulukadi waye. Ashike tete, natu ka kundafaneni oinima imwe oyo ovashamane vehe na okuningila ovakulukadi vavo.

HENUKA OKUNINGA KESHE OSHO TASHI DULU OKWEEHAMEKA OMUKULUKADI WOYE

6. Jehova oku uditile ngahelipi ovashamane, ovo hava hepeke ovakulukadi vavo palutu? (Ovakolossi 3:19)

6 Omushamane ke na okuhepeka omukulukadi waye palutu. Jehova oku tonde keshe oo e hole elongifo leenghono. (Eps. 11:5) Oku tonde yo ovashamane ovo hava hepeke ovakulukadi vavo. (Mal. 2:16; lesha Ovakolossi 3:19.) She likolelela komushangwa wenenediladilo, 1 Petrus 3:​7, ngeenge omushamane ita ungaunga nawa nomukulukadi waye, ohashi kumu ekwatafano laye naKalunga. Otashi dulika Jehova aha pwilikine nokuli komailikano aye.

7. She likolelela kOvaefeso 4:​31, 32, ovashamane ove na okuhenuka okupopya ngahelipi novakulukadi vavo? (Tala yo “Outumbulilo wa yelifwa.”)

7 Ovashamane ove na okuhenuka okupopya omalaka mai. Ovashamane vamwe ohava popi va handuka novakulukadi vavo nohave va ula omalaka mai. Ashike Jehova oku tonde “ehandu, efulakato, ehanyauko” nosho yo “okupopya inaku koshoka.” c (Lesha Ovaefeso 4:​31, 32.) Jehova oha udu keshe shimwe. Oku na ko nasha nanghee ovashamane hava popi novakulukadi vavo, nokuli nonande ove li po ashike ovo aveke. Omushamane, oo ha popi nai nomukulukadi waye, iha nyono po ashike ekwatafano laye nomukulukadi waye, ndele oha nyono po yo ekwatafano laye naKalunga. — Jak. 1:26.

8. Jehova oku uditile ngahelipi omafano oipala, nomolwashike?

8 Omushamane oku na okuhenuka okutala omafano oipala. Mbela Jehova oku uditile ngahelipi omafano oipala? Oku a tonde. Onghee omushamane, oo ha tale omafano inaa koshoka, ota nyono po ekwatafano laye naJehova noita fimaneke omukulukadi waye. d Jehova okwa teelela omushamane a kale omudiinini komukulukadi waye. Omushamane oo omudiinini ke na efiku a ninge oshinima inashi koshoka nomukainhu umwe, noke na efiku e shi diladile. Jesus okwa popya kutya omulumenhu oo ha tale omukainhu nokahalu, okwe mu haela nale “momutima waye.” eMat. 5:​28, 29.

9. Omolwashike Jehova e tonde omushamane, oo ha fininike omukulukadi waye, ngeenge tashi uya pomilele?

9 Omushamane ke na okufininika omukulukadi waye a ninge oshinima osho ina hala okuninga, ngeenge tava i momilele. Ovashamane vamwe ohava fininike ovakulukadi vavo va ye momilele monghedi oyo tai ningifa omukulukadi a kale e udite ta hepekwa, ile a kale e na eliudo tali mu nyenyetele. Jehova oku tonde omunhu oo e lihole ye mwene noke na ko nasha. Okwa teelela omushamane a kale e hole omukulukadi waye nokufimaneka omaliudo aye. (Ef. 5:​28, 29) Ongahelipi ngeenge omushamane Omukriste oha fininike nale omukulukadi waye, he mu hepeke, ile ha tale omafano oipala? Ongahelipi ta dulu okulundulula okudiladila kwaye nosho yo eenghatu daye?

NGHEE OMUSHAMANE TA DULU OKWEEFA PO ELIHUMBATO INALI KOSHOKA

10. Ovashamane otava dulu ngahelipi okumona ouwa moshihopaenenwa shaJesus?

10 Oshike tashi dulu okukwafela omushamane, opo a efe po okuhepeka nosho yo okufininika omukulukadi waye? Ota dulu okuhopaenena Jesus. Nonande Jesus ka li a hombola, onghedi omo a li ha ungaunga novahongwa vaye oi li oshihopaenenwa shiwa shi na sha nanghee omushamane e na okuungaunga nomukulukadi waye. (Ef. 5:25) Pashihopaenenwa, diladila kwaasho ovashamane tava dulu okulihonga konghedi omo Jesus a li ha popi nokuungaunga novayapostoli vaye.

11. Jesus okwa li ha ungaunga ngahelipi novayapostoli vaye?

11 Jesus okwa li ha ungaunga novayapostoli vaye nonghenda nonefimaneko. Ka li omukwanyanya. Nonande Jesus okwa li Omwene wavo, ka li a longifa eenghono daye, opo e va ningife va kale ve udite kutya kave na oshilonga nova kale ve mu tila. Ponhele yaasho, okwa li e va yakula nelininipiko. (Joh. 13:​12-17) Okwa lombwela ovahongwa vaye, a ti: ‘Lihongeni kwaame, osheshi ame ondi na omwenyo muwa, nomomutima onde lininipika, opo nee otamu ke limonena etulumuko.’ (Mat. 11:​28-30) Jesus okwa li e na omwenyo muwa. Ngeenge omunhu oku na omwenyo muwa, osho itashi ti kutya evaya. Ponhele yaasho, omunhu a tya ngaho oku na elipangelo. Oha kala a ngungumana noha pangele omaliudo aye, ngeenge a udifwa nai.

12. Jesus okwa li ha popi ngahelipi navamwe?

12 Jesus okwa li ha hekeleke vamwe noku va twa omukumo. Ka li ha hanyaukile ovashikuli vaye. (Luk. 8:​47, 48) Nokuli naashi ovapataneki vaye va li ve mu tuka, ka li e va “shunifila omatukano.” (1 Pet. 2:​21-23) Omafimbo amwe, Jesus okwa li ha kala a mwena, ponhele yoku va nyamukula nai. (Mat. 27:​12-14) Kashi fi tuu oshihopaenenwa shiwa kovashamane Ovakriste!

13. Ngaashi sha popiwa muMateus 19:​4-6, ongahelipi omushamane ta dulu ‘okukanyatela komukulukadi waye’? (Tala yo efano.)

13 Jesus okwa lombwela ovashamane va kale ovadiinini kovakulukadi vavo. Okwa li a tofa meendjovo daXe kutya omushamane oku na ‘okukanyatela komukulukadi waye.’ (Lesha Mateus 19:​4-6.) Oshityalonga shOshigreka “okukanyatela” osha hala okutya okutula kumwe “nongha.” Onghee hano, ohole oyo i li pokati komushamane nosho yo omukulukadi oi na okukala ya kola, va fa ashike va tulwa kumwe nongha. Ngeenge umwe a udifa nai kaume kaye kopahombo, aveshe ohava mono oilanduliko. Omushamane, oo e hole omukulukadi waye, ota ka henuka okutala oludi keshe lomafano oipala. Ota ka henuka diva okutala “koinima yongaho.” (Eps. 119:37) Ngaashi Job, ota ka kala a tokola toko okuhatala omukainhu keshe, oo ehe fi omukulukadi waye, nokahalu. — Job 31:1.

Omushamane, oo omudiinini, oha henuka okutala omafano oipala (Tala okatendo 13) g


14. Omushamane, oo ha hepeke omukulukadi waye, oku na okukatuka eenghatu dilipi, opo a kale e na ekwatafano liwa naJehova nosho yo nomukulukadi waye?

14 Omushamane, oo ha hepeke omukulukadi waye palutu noha longifa eendjovo dii, oku na okukatuka eenghatu da wedwa po, opo a kale vali e na ekwatafano liwa naJehova nosho yo nomukulukadi waye. Eenghatu odo odilipi? Shotete, oku na okudimina kutya osho ta ningi oshii. Jehova oku wete keshe osho ta ningi. (Eps. 44:21; Omuud. 12:14; Heb. 4:13) Oshitivali, oku na okweefa po okuhepeka omukulukadi waye nosho yo okulundulula elihumbato laye. (Omayel. 28:13) Oshititatu, oku na okuyandja ombili komukulukadi waye nosho yo kuJehova, noku va pula ve mu dimine po. (Oil. 3:19) Oku na yo okupula Jehova e mu kwafele a kale e na ehalo lokulundulula, noku mu kwafele a pangele omadiladilo aye, eendjovo daye nosho yo eenghatu daye. (Eps. 51:​10-12; 2 Kor. 10:5; Fil. 2:13) Oshitine, oku na okukatuka metwokumwe nomailikano aye mokukala e tonde oludi keshe lelongifo leenghono nosho yo eendjovo inadi koshoka. (Eps. 97:10) Oshititano, oku na okukonga ekwafo diva kovakulunhuongalo. (Jak. 5:​14-16) Oshitihamano, okwa pumbwa okuninga omusholondodo woinima oyo a pumbwa okuhenuka, opo aha endulule epuko laye monakwiiwa. Omushamane, oo ha tale omafano oipala, naye oku na okushikula eenghatu odo hamano. Jehova ote ke mu pa ekwafo olo a pumbwa, opo a lundulule elihumbato laye. (Eps. 37:5) Ndele omushamane ke na ashike okweefa po okuninga oinima oyo tai nyemateke omukulukadi waye. Oku na yo okulihonga okufimaneka omukulukadi waye. Ongahelipi ta dulu okuninga ngaho?

NGHEE TO DULU OKUFIMANEKA OMUKULUKADI WOYE

15. Ongahelipi omushamane ta dulu okuulika kutya oku hole omukulukadi waye?

15 Ulikila omukulukadi woye kutya ou mu hole. Ovamwatate vamwe, ovo va hafa meehombo davo, ohava shilipaleke kutya efiku keshe ohava ningi oinima yonhumba oyo tai ulike kutya ove hole ovakulukadi vavo. (1 Joh. 3:18) Omushamane ota dulu okuulikila omukulukadi waye kutya oku mu hole meenghedi di li paunafangwa, ngaashi oku mu kwata meenyala, ile oku mu papatela. Ota dulu yo oku mu tumina okatumwalaka, ta ti: “Onde ku djuulukwa,” ile “Efiku loye otali ende ngahelipi?” Ota dulu yo okushangela omukulukadi waye okakalata, e mu lombwele kutya oku mu hole. Ngeenge omushamane okwa ningi oinima oyo, ota ka ulika kutya okwa fimaneka omukulukadi waye, naasho otashi ka pameka ohombo yavo.

16. Omolwashike omushamane e na okupandula omukulukadi waye?

16 Kala ho pandula omukulukadi woye. Omushamane, oo ha fimaneke omukulukadi waye, ohe mu lombwele kutya, omolwashike e mu lenga nohe mu tu omukumo. Onghedi imwe omo to dulu okuninga ngaho omoku mu pandula mwaashishe osho a ninga, opo e ku yambidide. (Kol. 3:15) Ohashi kumu omutima womukulukadi, ngeenge ta pandulwa komushamane waye. Ota ka kala e udite e li meameno, e holike nokwa fimanekwa. — Omayel. 31:28.

17. Omushamane ota dulu ngahelipi okuulika kutya okwa fimaneka omukulukadi waye?

17 Kala u na onghenda nosho yo efimaneko. Omushamane, oo e hole omukulukadi waye, oha ulike kutya okwe mu lenga. Ohe mu tale ko e li oshali i na ondilo ya dja kuJehova. (Omayel. 18:22; 31:10) Oshidjemo, omushamane ota ka ungaunga nomukulukadi waye nonghenda nosho yo nefimaneko, nokuli nongeenge tava i momilele. Ita ka ninga sha osho tashi ka ningifa omukulukadi waye a kale e udite ina manguluka, e udite ta hepekwa, ile a kale e na eliudo tali mu nyenyetele, eshi tava i momilele. f Omushamane naye ota ka henuka okuninga keshe osho tashi ka nyenyetela eliudo laye, ngeenge tava i momilele. — Oil. 24:16.

18. Ovashamane ove na okukala va tokola toko okuninga shike? (Tala yo oshimhungu “ Eenghedi nhee odo tadi kwafele ovashamane va fimaneke ovakulukadi vavo.”)

18 Ovashamane, Jehova oha kala a hafa, eshi e mu wete tamu ningi eenghendabala, opo mu fimaneke ovakulukadi veni mu keshe osho tamu ningi nosho yo osho tamu popi. Kaleni mwa tokola toko okufimaneka ovakulukadi veni mokuhaninga sha osho tashi va nyemateke nosho yo okukala mu na onghenda, efimaneko nokukala hamu va pandula. Ngeenge omwa ningi ngaho, otamu ka ulika kutya omu hole ovakulukadi veni nomwe va lenga. Ngeenge omwa fimaneke ovakulukadi veni, otamu ka kala mu na ekwatafano la kola naJehova. — Eps. 25:14.

EIMBILO 131 “Osho Kalunga e shi tula kumwe”

a Ovashamane otava dulu okumona ouwa mokulesha oshitukulwa “Mbela oho ungaunga ngoo novakainhu ngaashi Jehova?” osho shi li mOshungonangelo yaJanuali 2024.

b Ovakulukadi, ovo tava hepekwa kovashamane vavo, otava dulu okumona ouwa mokulesha oshitukulwa shi li mOshiingilisha “Help for Victims of Domestic Abuse” osho shi li koshi yokapalanyole “More Topics” ko-jw.org nosho yo ko-JW Library®.

c OUTUMBULILO WA YELIFWA: “Okupopya inaku koshoka” okwa kwatela mo okutuka umwe noku mu ningifa a kale e udite nai. Osha kwa tela mo yo okukala ho lombwele umwe osho uhe hole kombinga yaye. Keshe osho omushamane ta popi, opo a udife nai omukulukadi waye, ile e mu tuke, osha talika ko shi li okupopya inaku koshoka.

d Tala oshitukulwa osho shi li mOshiingilisha “Pornography Can Shatter Your Marriage” ko-jw.org nosho yo ko-JW Library.

e Omukulukadi, oo e na omushamane ha tale omafano oipala, ota dulu okumona ouwa moshitukulwa “Ngeenge kaume koye kopahombo oha tale omafano oipala” mOshungonangelo yaAuguste 2023.

f Ombiibeli inai popya kondadalunde kutya eenghedi dilipi da koshoka, ile inadi koshoka, odo ovalihomboli tava ka longifa ngeenge tava i momilele. Ovalihomboli Ovakriste ove na okuninga etokolo olo tali ulike kutya ova fimaneka Jehova, va fimanekafana, notali va ningifa va kale ve na eliudo la koshoka. Ovalihomboli kave na okukundafana navamwe kombinga yomatokolo oo va ninga po.

g ESHANGELO LEFANO: Omumwatate ta fininikwa komunailonga pamwe naye, oo ehe fi ondombwedi, a tale oshifo osho shi na omafano oipala.