Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye ota faneke Jesus Kristus. Oye ta ka didilika ovo tava ka xupifwa

Omapulo a dja kovaleshi

Omapulo a dja kovaleshi

Omulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye nosho yo ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna momake avo, ovo va popiwa memoniko laHesekiel, ove lile po oolyelye?

Ove lile po omatangakwaita omeulu oo a li a kufa ombinga mokuhanauna po Jerusalem notaa ka kufa natango ombinga mehanaunepo lounyuni woukolokoshi waSatana puHarmagedon. Eli eudeko la pepalekwa. Omolwashike la li la pumbwa okupepalekwa?

Manga omudo 607 K.O.P. inau fika, Jehova okwa hangwa a ulikila Hesekiel emoniko li na sha naasho sha li tashi ka ningwa muJerusalem fimbo inashi hanaunwa po. Memoniko olo, Hesekiel okwa mona mo oinima ii ihapu tai ningwa. Opo nee okwa mona ovalumenhu vahamano ovo keshe umwe e “noiti yokuhanauna meke laye.” Ovalumenhu ovo ova li pamwe nomulumenhu e na “oshikutu sholiina” nosho yo “oishangifo moshiya shaye.” (Hesekiel 8:6-12; 9:2, 3) Omulumenhu oo okwa li a lombwelwa a ye moshilando ndele ta ningi “edidiliko meembaba doipala yovalumenhu ava hava keme nokunyik’ oluhodi omolwoixuna aishe ei ya ningwa mo.” Opo nee ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna ova li va lombwelwa va dipae aveshe ovo ve li moshilando vehe na edidiliko. (Hesekiel 9:4-7) Oshike osho hatu dulu okulihonga memoniko olo, nomulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye olyelye?

Hesekiel okwa mona emoniko olo momudo 612 K.O.P. Emoniko olo ola li exunganeko olo tete la wanifwa konima yomido nhano eshi Jehova a efa etangakwaita laBabilon li hanaune po Jerusalem. Jehova okwa longifa Ovababilon monghedi oyo opo a handukile ovanhu vomoshiwana shaye ovo ihava dulika. (Jeremia 25:9, 15-18) Mbela oshike sha li sha ningilwa Ovajuda ovo va li itava tu kumwe noinima ii oyo ya li tai ningwa moshilando osho? Jehova okwa li a shilipaleka kutya ova xupifwa.

Memoniko olo Hesekiel a ulikilwa, ka li a didilika nande omunhu monghedi yolela ile a kufa ombinga mehanauno loshilando osho. Ponhele yaasho, ovaengeli ovo va li va kwatela komesho ehanauno laJerusalem. Onghee hano, exunganeko olo ole tu pa omhito tu mone osho hashi ningwa meulu. Jehova okwa lombwela ovaengeli vaye va unganeke ehanauno lovakolokoshi nokushilipaleka kutya ovayuki ova xupifwa. *

Exunganeko olo otali ka wanifwa yo monakwiiwa. Nale otwa li hatu ti kutya omulumenhu oo e noishangifo moshiya shaye oku lile po ovavaekwa ovo ve li momwenyo kombada yedu. Okwa li yo hatu ti kutya ovanhu ohava didilikilwa exupifo ngeenge va pwilikine nokutambula ko onghundana iwa oyo hatu udifa. Ndele efimbo opo la di ko, osha li sha yela mo nawa kutya otwa pumbwa okulundulula eudeko letu li na sha nexunganeko olo. Otwe li honga muMateus 25:31-33 kutya Jesus oye mwene ta ka yoolola nokutokola ovanhu. Osho ote ke shi ninga monakwiiwa pefimbo loudjuu munene. Pefimbo olo, ovo va tokolwa ve li eedi otava ka xupifwa, naavo va tokolwa ve li oikombo otava ka hanaunwa po.

Mbela oshike hatu lihongo memoniko laHesekiel? Apa ota pa landula oilihongomwa itano:

  1. Manga Jerusalem ina shi hanaunwa po, Hesekiel nosho yo Jeremia naJesaja ova li va londwela ovanhu kombinga yaasho sha li tashi ka ningilwa oshilando osho. Ova li va fa ovanangeli, ngaashi Daniel a li. Kunena Jehova ota longifa okangudu kanini kovavaekwa mokuhonga nomokulondwela ovanhu ofimbo oudjuu munene inau hovela. Paulelalela, oshiwana shaKalunga ashishe osho shi li ovapiya vaKristus ohashi kufa ombinga moshilonga shokulondwela ovanhu. — Mateus 24:45-47.

  2. Ngaashi ashike Hesekiel, oshiwana shaJehova kunena ihashi didilike ovo tava ka xupifwa. Ponhele yaasho, ohashi udifa nokulondwela ovanhu kombinga yaasho tashi ka ningwa monakwiiwa. Oshilonga osho shokuudifa ohashi longwa mounyuni aushe kekwafo lovaengeli. — Ehololo 14:6.

  3. Ngaashi ashike ovo va li va xupifwa pefimbo laHesekiel, ovo tava ka xupifwa monakwiiwa itava ka kala ve na edidiliko lolela meembaba doipala yavo. Oshike osho ovanhu ve na okuninga opo va xupe poudjuu munene? Ngeenge ova londwelwa, ove na okulihonga okuhopaenena Kristus, okuliyapulila Kalunga nosho yo okuyambidida ovamwaxe vaKristus moshilonga shokuudifa onghundana iwa. (Mateus 25:35-40) Pefimbo loudjuu munene otava ka pewa edidiliko, sha hala kutya, otava ka hoololwa mo va xupifwe.

  4. Omulumenhu oo e noishangifo, oku lile po Jesus. Pefimbo loudjuu munene, Jesus ota ka didilika ongudu inene eshi te ke i tokola i li eedi. Opo nee otai ka kala i na omhito yokukala nomwenyo fiyo alushe kombada yedu. — Mateus 25:34, 46. *

  5. Kunena ovalumenhu vahamano ovo ve noiti yokuhanauna otava faneke etangakwaita lomeulu olo tali wilikwa kuJesus. Mafiku otali ka hanauna po oiwana nokuxulifa po oukolokoshi. — Hesekiel 10:2, 6, 7; Ehololo 19:11-21.

Oshilihongomwa osho hatu lihongo memoniko olo otashi tu kwafele tu kale tu na elineekelo kutya Jehova ita ka hanauna po ovayuki pamwe novakolokoshi. (2 Petrus 2:9; 3:9) Oshilihongomwa osho otashi tu dimbulukifa yo kutya oshilonga shokuudifa osha fimanenena pefimbo letu. Keshe umwe okwa pumbwa okuuda elondwelo olo fimbo exulilo ina li fika. — Mateus 24:14.

^ okat. 6 Ovo va li va xupifwa, ngaashi Baruk (hamushanga waJeremia), Ebed-Melek Omuetiopia nosho yo Ovarekabi, kava li ve na edidiliko lolela meembaba doipala yavo. (Jeremia 35:1-19; 39:15-18; 45:1-5) Edidiliko olo lopafaneko ola li ashike tali ti kutya otava ka xupifwa.

^ okat. 12 Ovavaekwa ovadiinini itava ka pumbwa okudidilikwa opo va xupe. Ponhele yaasho, otava ka pewa edidiliko lavo laxuuninwa tashi dulika fimbo inava fya ile fimbo oudjuu munene u li pokuhovela. — Ehololo 7:1, 3.