Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 23

Jehova oku li alushe pamwe naave

Jehova oku li alushe pamwe naave

‘Omwene oku li popepi naaveshe ovo have mu ifana.’ — EPS. 145:18.

EIMBILO 28 Panga oukaume naKalunga

EXUKU LOSHITUKULWA *

1. Omolwashike ovapiya vaJehova omafimbo amwe hava kala ve udite oudja, ile owike?

VAHAPU vomufye ohatu kala tu udite oudja omafimbo amwe. Kuvamwe, omaliudo a tya ngaho ihaa kala efimbo lile. Ofimbo kuvamwe ohaa kala efimbo lile. Ohatu dulu okukala tu udite oudja, ile owike, nonande otu li novanhu vahapu. Oshidjuu kuvamwe okupanga oukaume novanhu vomeongalo lipe. Vamwe ova dja momaukwaneumbo oo haa ningile oinima pamwe, ashike paife ove udite owike e shi ve li kokule novapambele vavo. Natango, vamwe ohava kala va djuulukwa ovaholike vavo ovo va fya. Ovakriste vamwe, unene tuu ovo opo ve uya moshili, ohava kala ve udite owike ngeenge va tondwa, ile tava patanekwa kovapambele vavo, ovo vehe fi Eendombwedi nosho yo kookaume kavo vakulu.

2. Omapulo elipi hatu ka kundafana?

2 Jehova oku shii onghalo yetu. Ngeenge tu udite owike, oha kala e shi shii noha kala a hala oku tu kwafela tu finde omaliudo a tya ngaho. Jehova ohe tu kwafele ngahelipi? Oshike hatu dulu okuninga, opo tu li kwafele fye vene? Ongahelipi hatu dulu okukwafela vakwetu meongalo, ovo ve udite owike, ile oudja? Natu ka taleni omanyamukulo omapulo oo.

JEHOVA OKU NA KO NASHA NAFYE

Jehova okwa li a tuma omweengeli a shilipaleke Elia kutya ka li oye aeke (Tala okatendo 3)

3. Ongahelipi Jehova a ulika kutya oku na ko nasha naElia?

3 Jehova oku na ko nasha nonghalo nawa yovalongeli vaye aveshe. Oku li pamwe nakeshe umwe womufye noha kala e tu wete, ngeenge twa wililwa po, ile twa teka omukumo. (Eps. 145:18, 19) Diladila nghee Jehova a li te li pula shi na sha nomaliudo aElia, nanghee a li e mu kwafela. Omulumenhu oo omudiinini okwa li ko pefimbo lidjuu mondjokonona yOvaisrael. Pefimbo opo, ovapiya vaJehova ova li tava hepekwa nonyanya, na Elia oye a li oshishonekwa shovatondi ovanaenghono, ovo va li ve tonde Kalunga. (1 Eeh. 19:1, 2) Elia okwa li yo a wililwa po komaliudo, molwaashi okwa li ta diladila kutya oye aeke omuprofeti a xupa po, ta longele Jehova. (1 Eeh. 19:10) Kalunga okwa li a katuka diva onghatu, opo a kwafele Elia. Jehova okwa li a tuma omweengeli, opo a shilipaleke omuprofeti waye kutya haye aeke, ndele ope na natango Ovaisrael ovatilikalunga vahapu. — 1 Eeh. 19:5, 18.

4. Ongahelipi Markus 10:29, 30, ta ulike kutya Jehova oku na ko nasha novapiya vaye, ovo va pumbwa ekwafo lavamwe?

4 Jehova oku shii kutya ngeenge otwa hoolola oku mu longela, vamwe vomufye ohatu ka ninga omaliyambo mahapu. Osho otashi dulu okukala sha kwatela mo ekwafo olo hatu pewa kovapambele nokookaume vakulu, ovo vehe fi Eendombwedi. Molwaashi omuyapostoli Petrus okwa li e na oshisho shihapu, okwa li a pula Jesus ta ti: “Otwa fiya po oinima aishe ndele hatu ku shikula; mbela oshike hatu ka mona?” (Mat. 19:27) Jesus okwa li a shilipaleka pahole ovahongwa vaye kutya otava ka mona oukwaneumbo wa kula wopamhepo. (Lesha Markus 10:29, 30.) Jehova, e li omutwe woukwaneumbo wetu wopamhepo, okwa udaneka kutya ota ka yambidida ovo va hala oku mu longela. (Eps. 9:10) Natu ka kundafaneni omaetepo amwe a fimana oo hatu dulu okuninga, opo Jehova e tu kwafele eshi hatu kondjo nomaliudo okukala tu udite owike.

OSHO TO DULU OKUNINGA NGEENGE U UDITE OWIKE

5. Omauwa elipi haa di mokudiladila kunghee Jehova he ku kwafele?

5 Diladila kunghee Jehova he ku kwafele. (Eps. 55:22) Osho otashi ke ku kwafela u kale u na etaleko li li pandjele li na sha nonghalo yoye. Omumwameme umwe ina hombolwa wedina Carol, * oo ehe na ovapambele moshili, okwa ti: “Okutala konakudiwa nokudilonga kunghee Jehova a yambidida nge momayeleko, osha kwafela nge lela ndi mone kutya kandi li aame andike. Osha shilipaleka nge yo kutya Jehova ota ka kala pamwe naame nomonakwiiwa.”

6. Ongahelipi 1 Petrus 5:9, 10, ta tu omukumo ovo tava kondjo nomaliudo okukala ve udite owike?

6 Diladila kunghee Jehova ha kwafele ovaitaveli vakweni ovo ve udite owike. (Lesha 1 Petrus 5:9, 10.) Hiroshi, omumwatate oo a kala oule womido oye aeke Ondombwedi moukwaneumbo wavo, okwa ti: “Oshipu okumona kutya keshe umwe meongalo ota kondjo nomaupyakadi. Okukala tu shii kutya atushe ohatu ningi ngaashi hatu dulu tu longele Jehova, ohashi tu tu omukumo, ovo tuhe na ovapambele moshili.”

7. Eilikano ohali ku kwafele ngahelipi?

7 Kala u na onghedindjikilile yokuninga oinima yopamhepo. Osho osha kwatela mo okulombwela Jehova omaliudo oye tashi di komutima. (1 Pet. 5:7) Massiel okwa ti: “Oshinima shimwe shomoinima ya fimanenena osho sha kwafela nge ndi ungaunge nowike, okwiilikana kuJehova nopehe na olufuwo.” Eshi omumwameme oo a li a tokola okulongela Jehova, okwa li e udite oudja, molwaashi ovapambele vaye kava li hava longele Jehova. Okwa ti: “Jehova okwa li Tate wolela kwaame, nonda li handi mu ilikana efiku keshe lwoikando, handi mu lombwele nghee ndi udite.”

Okupwilikina kOmbiibeli nokoishangomwa ya kwatwa momawi ohashi kwafele ovo ve li ovo aveke vaha kale ve udite oudja, ile owike (Tala okatendo 8) *

8. Ongahelipi okulesha Eendjovo daKalunga nokudilonga kudo she ku kwafela?

8 Lesha Eendjovo daKalunga efiku keshe, dilonga komahokololo okondadalunde, oo a ulika kutya Jehova oku ku hole. Bianca, omumwameme oo a li te lididimikile eendjovo dikukutu dovapambele vaye, okwa ti: “Okulesha nokudilonga komahokololo Ombiibeli nosho yo komahokololo ovapiya vaJehova vokunena, ovo ve lididimikila eenghalo da fa dange, osha kwafela nge neenghono.” Ovakriste vamwe ohava koneke momutwe omishangwa tadi hekeleke, ngaashi Epsalme 27:10 nosho yo Jesaja 41:10. Vamwe ohava pwilikine kouyelele wa kwatwa momawi eshi tave lilongekida oitukulwa yokukonakonwa, ile tava ningi elesho lOmbiibeli, molwaashi ohashi va kwafele vaha kale ve udite owike.

9. Ongahelipi okukala pokwoongala taku ku kwafele?

9 Kendabala okukala pokwoongala pandjikilile. Okwoongala otaku ke ku pameka, notaku ke ku kwafela u shiive nawa ovamwatate novamwameme. (Heb. 10:24, 25) Massiel, oo a tumbulwa pombada, okwa ti: “Nonande onda li ndi na eehoni neenghono, onda li nda tokola okuhafaula okwoongala nokuyandja alushe etyekosha. Osho osha kwafela nge ndi kale ndi udite ndi li oshitukulwa sheongalo.”

10. Omolwashike sha fimana okupanga oukaume nOvakriste ovadiinini?

10 Panga oukaume nOvakriste ovadiinini. Panga oukaume novanhu meongalo, ovo to dulu okulihonga sha kuvo, nonande kamu na omido, ile onakudiwa ya faafana. Ombiibeli otai tu dimbulukifa kutya ‘omulumenhu weenghwakutoka oku na ounongo.’ (Job 12:12) Ovakulunhu navo otava dulu yo okulihonga kovanyasha ovadiinini. David okwa li munini neenghono kuJonatan, ashike osho inashi va imba vaha hafele oukaume wopofingo. (1 Sam. 18:1) David naJonatan ova kala hava kwafelafana, eshi tava longele Jehova nonande opa li omashongo a kwata moiti. (1 Sam. 23:16-18) Irina, omumwameme oo e li oye aeke Ondombwedi moukwaneumbo wavo, okwa ti: “Ovamwatate novamwameme otava dulu shili okukala ovadali vetu vopamhepo, ile eendenge detu. Jehova ota dulu oku va longifa, opo va wanife po eemhumbwe detu.”

11. Oshike twa pumbwa okuninga, opo tu kale tu na ekwatafano lopofingo la kola?

11 Ihashi kala shipu okupanga oukaume novanhu vape, unene tuu ngeenge ou na eehoni. Ratna, omumwameme oo e na eehoni nokwa li ta patanekwa e shi a li te lihongo oshili, okwa ti: “Onda li nda dimina kutya onda pumbwa ekwafo lovamwatate novamwameme.” Oshi li eshongo okulombwela umwe omaliudo oye, ashike eenghundafana da tya ngaho otadi dulu okukala ekanghameno lokupanga oukaume wopofingo. Ookaume koye ova hala oku ku twa omukumo noku ku yambidida, ashike ova pumbwa u va lombwele nghee ve na oku shi ninga.

12. Oukalele otau ku kwafela ngahelipi u mone ookaume vawa?

12 Onghedi imwe yomeenghedi da denga mbada omo to dulu okumona ookaume vawa, omokukufa ombinga moukalele pamwe nOvakriste vakweni. Carol, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Onda likola ookaume vahapu vawa mokukala efimbo novamwameme moukalele nosho yo momalipyakidilo vali amwe opamhepo. Jehova okwa kala nokuyambidida nge oule womido okupitila mookaume va tya ngaho.” Okupanga oukaume nOvakriste ovadiinini oshinima sha denga mbada. Jehova oha longifa ookaume va tya ngaho ve tu kwafele, ngeenge hatu kondjifa omaliudo mai, ngaashi owike. — Omayel. 17:17.

VA KWAFELA VA KALE VE UDITE VE LI OSHITUKULWA SHEONGALO

13. Keshe umwe meongalo oku na oshinakuwanifwa shilipi?

13 Keshe umwe oku na oshinakuwanifwa shokukaleka eongalo li na ombili nokuulikila vamwe ohole, opo paha kale nande oumwe e udite owike. (Joh. 13:35) Osho hatu ningi nohatu popi otashi dulu okutwa vamwe omukumo neenghono. Didilika osho omumwameme umwe a popya, eshi a ti: “Eshi nde lihonga oshili, eongalo ola li la ninga oukwaneumbo wange. Ngeno kapa li ekwafo lavo, ngeno inandi ninga Ondombwedi yaJehova.” Oshike to dulu okuninga, opo u kwafele ovo vehe na ovapambele moshili, va kale ve udite ve li oshitukulwa sheongalo?

14. Oshike to dulu okuninga opo u pange oukaume naavo vape?

14 Kendabala okupanga oukaume naavo vape. Ohatu dulu okuninga ngaho, mokuhambelela nohamu ovo vape meongalo. (Rom. 15:7) Ashike ohatu dulu okuninga shihapu shihe fi ashike oku va popifa pahole. Otwa hala okukala tu na ekwatafano la kola navo mokweendela ko kwefimbo. Onghee hano, kala omunanghenda nokuulika kutya ou na ko nasha naavo vape. Kendabala okuuda ko omaupyakadi oo tava piti muo, nopehe na oku va pula omapulo oo tae va fifa ohoni. Vamwe otashi dulika shidjuu kuvo okupopya omaliudo avo, onghee lungama uhe va fine va popye. Ponhele yaasho, va pula omapulo nelungi nokupwilikina omanyamukulo avo nelididimiko. Pashihopaenenwa, oto dulu oku va pula nghee ve uya moshili.

15. Ongahelipi Ovakriste ovo va pyokoka pamhepo tava dulu okukwafela vamwe meongalo?

15 Aveshe meongalo otava ka ninga exumokomesho lopamhepo, ngeenge Ovakriste ovo va pyokoka pamhepo, unene tuu ovakulunhuongalo, ohava ulike kutya ove na ko nasha navo. Melissa, oo a hongwa oshili kuina, okwa ti: “Ohandi pandula neenghono ovamwatate ovo va li onga ootate kwaame, va li hava kala efimbo naame nova li ve na ko nasha naame. Ngeenge nda li nda hala okupopya, opa li oo ha pwilikine kwaame.” Mauricio, omumwatate omunyasha, oo a li e udite a ekelwashi e shi omuhongi waye wOmbiibeli a fiya po oshili, okwa ti: “Ovakulunhuongalo ova li va ulika kutya ove na ko nasha naame, naasho osha kwafela nge neenghono. Ova li alushe hava popi naame. Ova li hava longo pamwe naame moukalele, va li hava lombwele nge omamona oo ve lihonga pekonakonombiibeli lavo lopaumwene nova li hava danauka pamwe naame.” Melissa naMauricio aveshe ove li moilonga yefimbo li yadi.

Mbela ope na umwe meongalo leni oo ta ka kala a hafa, ngeenge owa kala efimbo pamwe naye? (Tala okatendo 16-19) *

16-17. Omeenghedi vali dilipi tadi longo hatu dulu okukwafela vamwe?

16 Kwafela vamwe meenghedi tadi longo. (Gal. 6:10) Leo, oo ta longo e li omutumwa koshilongo osho shi li kokule novapambele vaye, okwa ti: “Luhapu osho omunhu ho kala wa pumbwa okuulikilwa ashike olune pefimbo la wapala. Ohandi dimbuluka efimbo limwe eshi nda li moshiponga shohauto. Lwanima, eshi nda fika keumbo, onda li nda wililwa po neenghono. Opo nee ovalihomboli vamwe ova li va shiva nge ndi ka lye pamwe navo. Itandi dimbuluka osho twa lile, ashike ohandi dimbuluka kutya ova li va pwilikina kwaame nolukeno. Xuuninwa, onda li ndi udite nda pepelelwa.”

17 Atusheni ohatu hafele oiningwanima yopamhepo, ngaashi oyoongalele inini naayo yakula, molwaashi ohatu kala efimbo lihapu navamwe, hatu kundafana osho twa uda moipopiwa. Ashike Carol, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Ohandi kala ndi udite owike, unene tuu ngeenge ndi li poyoongalele inini naayo ya kula.” Omolwashike mbela? Okwa ti: “Nonande ohandi kala nda dingililwa kovamwatate nokovamwameme omafele, ile omayovi, alushe ohava kala omutumba pamwe nomaukwaneumbo avo. Ngeenge handi va tale, ohandi kala ndi udite unene owike.” Vamwe ohava mono shidjuu okukala poyoongalele oshikando shotete, konima e shi va filwa ookaume kavo kopahombo. Mbela ou shii umwe oo a taalela omashongo a tya ngaho? Omolwashike ito mu shivi e uye a hafele oinima yopamhepo pamwe noukwaneumbo weni moshikando tashi uya?

18. Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga 2 Ovakorinto 6:11-13, ngeenge hatu yakula vamwe?

18 Kaleni hamu kala efimbo pamwe. Kendabala okukwatela mo ovamwatate novamwameme va yoolokafana meendafano loye, unene tuu ovo tashi dulika ve udite owike. Otwa hala ‘okumbwalangadjeka omitima detu,’ unene tuu naavo ve udite owike. (Lesha 2 Ovakorinto 6:11-13.) Melissa, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Otwa li alushe hatu kala twa hafa ngeenge ovamwatate novamwameme ve tu shiva tu ye komaumbo avo nokuya pamwe navo momalweendo.” Mbela meongalo leni omu na umwe oo to dulu okuyakula?

19. Onaini tashi dulika hashi kala ekwafo linene ngeenge u li nOvakriste vakweni?

19 Ope na omafimbo amwe opo Ovakriste vakwetu hava kale va hafa ngeenge hatu endafana navo. Vamwe otashi dulika va mone shidjuu okukala pamwe novapambele vavo, ovo vehe fi Eendombwedi, pomafiku omafudo. Vamwe otashi dulika va kale va nyika oluhodi neenghono momafiku onhumba, ngaashi mefiku omo va hombolele nakaume kavo, oo a fya. Ngeenge otwa kala hatu kongo efimbo tu kale novamwatate novamwameme, ovo tava piti momashongo a tya ngaho, ohatu ka ulika kutya ohatu va ‘file oshisho.’ — Fil. 2:20.

20. Ongahelipi eendjovo daJesus odo di li muMateus 12:48-50 tadi dulu oku tu kwafela ngeenge tu udite owike?

20 Ope na omatomheno mahapu kutya omolwashike Omukriste ta dulu okukala e udite owike, ile oudja. Ndele inatu dimbwa nandenande kutya Jehova oku shii filufilu omaliudo a tya ngaho. Luhapu oha longifa Ovakriste vakwetu, opo e tu pe osho twa pumbwa. (Lesha Mateus 12:48-50.) Ohatu ulike kutya otwa pandula Jehova omolwelongekido laye lopahole, ngeenge hatu ningi ngaashi hatu dulu tu yambidide oukwaneumbo wetu wopamhepo. Kashi na nee mbudi kutya omafimbo amwe ohatu kala tu udite ngahelipi, natu dimbuluke kutya Jehova oku li alushe pamwe nafye!

EIMBILO 46 Ohatu ku pandula, Jehova

^ okat. 5 Mbela ope na omafimbo amwe ho kala u udite oudja? Ngeenge osho, shilipalekwa kutya Jehova oku shii onghalo oyo to kondjo nayo nokwa halelela oku ku yambidida. Moshitukulwa eshi ohatu ka kundafana osho to dulu okuninga, opo u dule okuungaunga nomaliudo okukala u udite oudja. Ohatu ke lihongo yo nghee hatu dulu okutwa omukumo ovaitaveli vakwetu, ovo ve udite oudja.

^ okat. 5 Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.

^ okat. 60 OMASHANGELO OMAFANO: Omumwatate, oo a filwa omukulukadi waye, ta hafele okupwilikina kelesho lOmbiibeli nosho yo koshitukulwa shokukonakonwa sha kwatwa momawi.

^ okat. 62 OMASHANGELO OMAFANO: Omumwatate nomonakadona tava talele po omumwatate omunamido womeongalo lavo noku mu kenukila.