Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Pongolola po okuhaudafana nombili

Pongolola po okuhaudafana nombili

‘Kaleni mu nombili mokati keni.’ — MARKUS 9:50.

OMAIMBILO: 3977

1, 2. Okuhaudafana kulipi kwa popiwa membo laGenesis, notaku tu hongo shike?

MBELA ope na fiku we lipulile kombinga yokuhaudafana kwavamwe ovo va popiwa mOmbiibeli? Momatukulwa opehovelo embo laGenesis otamu popiwa Kain a dipaa Abel (Genesis 4:3-8); Lamek a dipaa omulumenhu omunyasha molwaashi e mu denga (Genesis 4:23); okuhaudafana pokati kovafita vaAbraham novaLot (Genesis 13:5-7); Hagar a dina Sara, ndele Sara ta handukile Abraham (Genesis 16:3-6); Ismael a li e tonde ovanhu aveshe, novanhu aveshe ova li ve mu tonde. — Genesis 16:12.

2 Omolwashike okuhaudafana oko twa dja nokutumbula kwa shangwa mOmbiibeli? Omolwaashi ohatu dulu okulihonga koihopaenenwa yovanhu ovo inava wanenena ovo va li ve na omaupyakadi a kwata moiti. Nafye inatu wanenena, nomolwaasho ngeenge otwa hangwa komaupyakadi monghalamwenyo a fa avo, ohatu dulu okushikula oihopaenenwa iwa oyo tai hangwa mOmbiibeli nokuhenuka okuhopaenena oyo ii. (Ovaroma 15:4) Osho otashi ke tu kwafela tu lihonge nghee hatu dulu okukaleka po ombili novanhu vakwetu.

3. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

3 Moshitukulwa eshi, ohatu ke lihonga kutya omolwashike twa pumbwa okupongolola po okuhaudafana nosho yo nghee tu na oku shi ninga. Ohatu ke lihonga mo yo omafinamhango Ombiibeli oo taa dulu oku tu kwafela tu kandule po omaupyakadi nokukala tu na ekwatafano liwa naJehova nosho yo navakwetu.

OMOLWASHIKE OVAPIYA VAKALUNGA VE NA OKUPONGOLOLA PO OKUHAUDAFANA?

4. Oikala ilipi ye lihanena mounyuni aushe, nosha etifa oidjemo ilipi?

4 Satana oye a ningifa ovanhu va kale va topoka noihava udafana. Omolwashike hatu tile ngaho? Moshikunino shaEden, Satana okwa popya kutya keshe omunhu ota dulu noku na oufemba wokutokola kuye mwene osho shi li mondjila naasho sha puka nopehe na ewiliko laKalunga. (Genesis 3:1-5) Ndele ngaashi tu shi wete mounyuni kunena, oikala ya tya ngaho ohai eta ashike omaupyakadi. Ovanhu vahapu ohava diladila kutya ove na oufemba wokutokola kuvo vene osho shi li mondjila naasho sha puka. Omolwoikala oyo, oshe va ningifa va kale ve na ounhwa, ve lihole vovene, ve na omhepo yefiyafanepo noihave lipula ngeenge omatokolo oo tava ningi otaa yahameke vakwao. Oikala ya tya ngaho ohai eta okuhaudafana. Ombiibeli otai tu dimbulukifa kutya ngeenge ohatu handuka diva, ohatu ka kala tu na okuhaudafana kuhapu navakwetu notashi dulika shi ke tu ningife tu ka nyone omanyono mahapu. — Omayeletumbulo 29:22.

5. Jesus okwa honga ovanhu va ungangaunge ngahelipi nokuhaudafana?

5 MEudifo lokOmhunda, Jesus okwa honga ovahongwa vaye va pange ombili navakwao nova henuke okuhaudafana nokuli nonande inava hala naanaa oku shi ninga. Pashihopaenenwa, okwe va lombwela va kale ve na onghenda, va pange ombili navakwao, va henuke omaliudo mai ngaashi ehandu, va pongolole po okuhaudafana meendelelo nova kale ve hole ovatondi vavo. — Mateus 5:5, 9, 22, 25, 44.

6, 7. (a) Omolwashike sha fimana okupongolola po okuhaudafana meendelelo? (b) Omapulo elipi ovapiya vaJehova aveshe ve na okulipula?

6 Kunena ohatu longele Jehova ngeenge hatu ilikana, hatu udifa nongeenge hatu i kokwoongala. Ngeenge katu na ombili nOvakriste vakwetu, okulongela Kalunga kwetu itaku ka tambulwa ko kuye. (Markus 11:25) Opo tu kale ookaume kaJehova, otu na okukala hatu dimine po vakwetu ngeenge va nyona kufye. — Lesha Lukas 11:4; Ovaefeso 4:32.

Mbela oho endelele ngoo okudimina po Ovakriste vakweni?

7 Jehova okwa teelela ovapiya vaye aveshe va kale hava dimine po nokukala nombili navakwao. Ohatu dulu okulipula kutya: ‘Mbela ohandi endelele ngoo okudimina po Ovakriste vakwetu? Ohandi hafele ngoo okukala navo?’ Ngeenge owa didilika kutya owa pumbwa natango oukwatya wokudimina po, ilikana kuJehova e ku kwafele u xwepopale. Tate yetu womeulu oha udu noha nyamukula omailikano ovalininipiki va tya ngaho. — 1 Johannes 5:14, 15.

ITO DULU MBELA OKUKALA UHE NA KO NASHA NASHO?

8, 9. Oshike tu na okuninga po ngeenge otwa udifwa nai?

8 Molwaashi atusheni inatu wanenena, otwa teelela ovanhu va popye ile va ninge sha osho tashi dulika shi tu handukife. (Omuudifi 7:20; Mateus 18:7) Oto ke linyenga ngahelipi ngeenge owa handukifwa? Ohatu dulu okulihonga oshilihongomwa sha fimana moshimoniwa tashi landula: Omumwameme umwe okwa li a popifa ovamwatate vavali eshi ve li pokavilo nOvakriste vakwao. Ashike omumwatate umwe okwa li a uda nai omolwonghedi omo omumwameme e va popifa. Eshi ovamwatate ovo vavali va ka kala ovo aveke, omumwatate oo a uda nai okwa li a hovela okungongota shi na sha nomumwameme oo. Ashike omumwatate oo a li namukwao okwa li e mu dimbulukifa kutya omumwameme oo okwa longela Jehova noudiinini omido 40 a pita momaupyakadi mahapu. Omumwatate oo okwa li a shilipaleka mukwao kutya omumwameme ine mu popifa e mu handukife. Omumwatate oo a uda nai okwa li e linyenga ngahelipi kwaasho? Okwa ti, “Ou li mondjila.” Okudja opo omumwatate oo ka li vali e udite nai noka li vali e na ko nasha nasho.

9 Oshike hatu lihongo moshimoniwa osho? Ngeenge umwe okwe tu udifa nai, ofye ashike vene hatu tokola kutya ohatu ka uda nai ile hasho. Omunhu oo e na ohole oha dimine po vakwao. (Lesha Omayeletumbulo 10:12; 1 Petrus 4:8.) Jehova oha kala a hafa ngeenge twa ‘dimina po’ vakwetu. (Omayeletumbulo 19:11; Omuudifi 7:9) Onghee hano, ngeenge owa ka handukifwa vali, lipula kutya, ‘Mbela itandi dulu ashike okukala ndihe na ko nasha nasho? Onda pumbwa ngoo shili okukala handi lipula kombinga yasho?’

10. (a) Omumwameme umwe okwa li e linyenga ngahelipi eshi vamwe va li tave mu kembaula? (b) Omishangwa dilipi de mu kwafela aha kanife ombili yaye?

10 Ngeenge vamwe ve tu popila mowii, otashi dulika shi kale shidjuu okukala tuhe na ko nasha neendjovo davo. Natu ka kundafaneni kombinga yaasho sha ningilwa omukokolindjila wedina Lucy. Ovakriste vamwe meongalo ova li ve mu popila mowii shi na sha noilonga yaye yomoukalele nonghee ha longifa efimbo laye. Molwaashi osha li she mu udifa nai, okwa li a pula omayele kovamwatate meongalo ovo va pyokoka. Osho osha li sha eta oidjemo ilipi? Lucy okwa ti kutya ovamwatate ova li ve mu kwafela nOmishangwa opo a henuke okulipula unene shi na sha nomapopyo itaa tungu noku mu ladipika a diladile kombinga yaJehova. Okwa li a pamekwa eshi a lesha Mateus 6:1-4. (Lesha.) Omishangwa odo oda li de mu dimbulukifa a mone kutya oshinima sha fimanenena, okuhafifa Jehova. Onghee hano, oda li de mu kwafela a kale ehe na ko nasha nomapopyo itaa tungu. Paife ngeenge vamwe tava popile mowii oukalele waye, iha udu vali nai molwaashi oku shii kutya oha kendabala ngaashi ta dulu opo a hafife Jehova.

NGEENGE ITO DULU OKU SHI LIDIDIMIKILA

11, 12. (a) Omukriste oku na okukatuka onghatu ilipi ngeenge okwa didilike kutya omumwaxe ‘oku na sha’ naye? (b) Oshike hatu lihongo monghedi omo Abraham a pongolola po okuhaudafana kwavo naLot? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

11 “Fye atushe ohatu puka luhapu.” (Jakob 3:2) Natu tye nee owa didilika kutya omumwatate wonhumba okwa udifwa nai koshinima shonhumba osho wa popya ile wa ninga. Mbela oto ka ninga po shike? Jesus okwa ti kutya ngeenge koaltari, ndele oko wa dimbulukila omumwanyoko nokutya, e na sha naave, fiya ko oshali shoye koaltari, u ye manga mu ka pafane ombili nomumwanyoJakob 3:2ko, ove u aluke u ka yandje oshali shoye.” (Mateus 5:23, 24) Onghee hano, owa pumbwa okupopya naao muhe uditafane naye. Ngeenge to shi ningi, elalakano loye nali kale okupanga ombili naye. Owa pumbwa okudimina epuko loye noi no kendabala oku mu fininika a dimine kutya oye e na epuko. Osho sha fimanenena okukala tu na ombili nOvakriste vakwetu.

Elalakano letu nali kale okupanga ombili nOvakriste vakwetu

12 Ombiibeli otai yelifa nghee ovapiya vaKalunga tava dulu okupanga ombili ngeenge pa holoka okuhaudafana. Pashihopaenenwa, eshi oufita waAbraham nosho yo waLot omona wamumwaina wa li wa hapupala, opa li pa holoka okuhaudafana pokati kovafita vavo molwaashi edu kala li vali le va wanena. Molwaashi Abraham okwa li a hala va kale nombili, okwa li a pitika Lot a hoolole okuya koshitukulwa shedu osho sha denga mbada. (Genesis 13:1, 2, 5-9) Abraham ine tu tulila po tuu oshihopaenenwa shiwa! Mbela Abraham okwa li a kanifa edu liwa eshi apa Lot a hoolole edu e li la denga mbada? Hasho nandenande. Diva ashike konima yaasho, Jehova okwa li a udaneka kutya ota ka nangeka noupuna Abraham shi dulife nokuli pwaasho a kanifa. (Genesis 13:14-17) Oshike hatu lihongo moshimoniwa osho? Nonande otashi dulika tu kanife sha, Jehova ote ke tu nangeka noupuna ngeenge otwa pongolola po okuhaudafana nombili. [1] — Tala eshangelo lopexulilo loshitukulwa.

13. Omupashukili umwe okwa li e linyenga ngahelipi eshi a nyamukulwa nai komumwatate umwe, noshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaye?

13 Natu ka taleni koshihopaenenwa shokunena. Efiku limwe omupashukili mupe woshikondo shonhumba shoshoongalele okwa li a pula omumwatate umwe mongodi ngeenge ota dulu okulonga naye koshikondo osho. Omumwatate oo okwa li e mu nyamukula nai, ndele ta tula po ongodi molwaashi okwa li natango a handukila omupashukili oo a li nale koshikondo osho. Osho kasha li sha handukifa omupashukili oo mupe, ashike okwa li te lipula kombinga yonghedi omo omumwatate e mu nyamukula. Konima ashike yovili, omupashukili oo mupe okwa li a dengela natango omumwatate oo ndele te mu lombwele kutya okwa hala va shakene naye. Moshivike sha shikula ko, ovamwatate ovo ova li va shakena pOlupale lOuhamba, ndele konima eshi va ilikana kuJehova, ova kundafana oule wovili. Omumwatate oo okwa li a hokololela omupashukili oo mupe kombinga yaasho sha ningwa po shi na sha nomupashukili oo a li nale koshikondo osho. Omupashukili oo mupe okwa li a pwilikina noku mu udila olukeno ndele ta kundafana naye omishangwa odo tadi dulu oku mu kwafela. Osho osha li she linyengifa ovamwatate ovo va pange ombili nokulongela kumwe poshoongalele osho. Omumwatate oo okwa li a pandula eshi omupashukili oo a popya naye nolukeno nosho yo nombili.

MBELA OU NA OKULOMBWELA OVAKULUNHUONGALO?

14, 15. (a) Omonghalo ilipi tu na okutula moilonga Mateus 18:15-17? (b) Eenghatu nhatu dilipi Jesus a tumbula, notu na oku di katuka nelalakano lashike?

14 Omaupyakadi mahapu oo haa holoka pokati kOvakriste otaa dulu noku na okukandulwa po paumwene. Ashike haalushe tava dulu oku shi ninga molwaashi meenghalo dimwe otashi dulika va pumbwa ekwafo lavamwe metwokumwe naMateus 18:15-17. (Lesha.) Outumbulilo ‘enyono’ oo Jesus a tumbula otau ulike kokuhaudafana kwata moiti oko haku holoka pokati kOvakriste. Osho otu shi shii ngahelipi? Jesus okwa ti kutya ngeenge omunyoni ina hala okulivela ombedi konima eshi a popya nomumwaxe, neembangi nosho yo novakulunhuongalo, oku na okutalika ko “ngaashi omupaani nongaashi omufutifi.” Kunena osho otashi dulu oku mu kondifa mo meongalo. ‘Enyono’ otali dulu okukwatela mo oinima ngaashi oukengeleledi ile okulundila, ndele inali kwatela mo omanyono ngaashi oluhaelo, oushenge, oushunimonima ile okulongela oikalunga. Nopehe na omalimbililo, omanyono a tya ngaho oku na okuungaungwa nao kovakulunhuongalo.

Otashi dulika u na okukundafana oupyakadi nomumwaxo lwoikando opo mu pange ombili (Tala okatendo 15)

15 Eshi Jesus a yandja omayele oo, elalakano laye okwa li a hala oku tu ulikila nghee hatu dulu okukwafela Omukriste mukwetu molwaashi tu mu hole. (Mateus 18:12-14) Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga omayele oo? (1) Otu na okukendabala okupanga ombili nOmukriste mukwetu nopehe na oku shi lombwela vamwe. Otashi dulika twa pumbwa okukundafana kombinga youpyakadi oo lwoikando. Ndele ohatu ka ninga po shike ngeenge otwa kundafana naye, ndele natango kape na ombili? (2) Ohatu dulu okukundafana nomumwatate oo pamwe nOmukriste oo e shii osho sha ningwa po ile oo ta dulu okumona ngeenge opa ningwa epuko ile hasho. Ngeenge omwa kandula po oupyakadi, kungaho ‘owa likola omumwanyoko.’ Ndele ngeenge owa popya nomumwaxo lwoikando ihapu ndele inamu panga ombili naye, opo ashike u na (3) okuya kovakulunhuongalo.

16. Oshike tashi ulike kutya okushikula omayele aJesus otaku longo noku li pahole?

16 Luhapu inashi pumbiwa naanaa okukatuka eenghatu adishe nhatu odo di li muMateus 18:15-17. Naasho ohashi tu tu omukumo. Omolwashike hatu tile ngaho? Omolwaashi peemhito dihapu, omunyoni oye ha didilike kutya oku na epuko noha kendabala okuyukifa epuko laye, nomolwaashi ina pumbwa vali okukondwa mo meongalo. Omunhu oo a udifwa nai oku na okudimina po omumwaxe opo va pange ombili. Ngaashi Jesus a yelifa, katu na okweendelela okuya kovakulunhuongalo, ndele otu na okuya ko ashike ngeenge otwa tula moilonga eenghatu dotete mbali nongeenge ope na oumbangi wa yela oo tau ulike kutya opa ningwa epuko.

17. Omanangeko noupuna elipi hatu ka hafela ngeenge otwa kala hatu “kongo ombili” navakwetu?

17 Molwaashi inatu wanenena, luhapu ohatu ke lihanga hatu handukifa ovanhu vakwetu. Omuhongwa Jakob okwa shanga a ti: ‘Ngeenge ope na ou iha puka meendjovo, oye omulumenhu a wanenena, ta dulu yo okupangela olutu laye alishe.’ (Jakob 3:2) Opo tu pongolole po okuhaudafana, otu na okukendabala tu ‘konge ombili’ noku i lalakanena. (Epsalme 34:15) Ngeenge otwa twikile okupanga ombili nOvakriste vakwetu, ohatu ka kala tu na ekwatafano liwa navo, naasho otashi ke tu hanganifa. (Epsalme 133:1-3) Osho sha fimanenena, ohatu ka kala tu na ekwatafano lopofingo naJehova, “Kalunga kombili.” (Ovaroma 15:33) Ohatu ka hafela omanangeko noupuna aeshe oo ngeenge otwa pongolola po okuhaudafana pa hole.

^ [1] (okatendo 12) Vamwe vali ovo va li va pongolola po omaupyakadi nombili ongaashi Jakob naEsau (Genesis 27:41-45; 33:1-11); Josef novamwaxe (Genesis 45:1-15); nosho yo Gideon nOvaefraim (Ovatokolipangeli 8:1-3). Oto dulu okudiladila koihopaenenwa imwe vali yopaMbiibeli ya yukila oko.