Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Hopaenena ouyuki nonghenda yaJehova

Hopaenena ouyuki nonghenda yaJehova

“Tokoleni omatokolo a yuka ndele holafaneni, nye mu filafane onghenda.” — SAK. 7:9.

OMAIMBILO: 125, 88

1, 2. (a) Jesus okwa li e uditile ngahelipi Omhango yaKalunga? (b) Ongahelipi ovanongo vomishangwa nOvafarisai va li va pengifa Omhango?

JESUS okwa li e hole Omhango yaMoses, molwaashi oya dja kOmunhu a fimanenena monghalamwenyo yaye, Xe yaye, Jehova. Ohole yaJesus yomoule oya kala nale ya xunganekwa ngaashi tashi hangwa mEpsalme 40:8, olo tali ti: “Kalunga kange, okuwanifa ehalo loye, osho otashi nyakula nge, nomhango yoye oyo ya nyolelwa moule womwenyo wange.” Jesus okwa li a ulika okupitila meendjovo nomoilonga kutya Omhango yaKalunga oya wanenena, ohai eta ouwa nosho yo kutya ohai wanifwa po alushe. — Mat. 5:17-19.

2 Jesus ka li tuu a uda nai eshi a mona ovanongo vomishangwa nOvafarisai tava pengifa Omhango yaXe! Osha yela kutya ova li hava dulika koiteelelwa imwe yOmhango, eshi Jesus a ti: ‘Ohamu yandje oshitimulongo shoumbidi ava vanini vomomapya.’ Mbela oupyakadi owa li peni? Okwa ti yo kutya: “Ndele hamu efa oinenenima yomomhango ouyuki nefilonghenda noudiinini!” (Mat. 23:23) Mepingafano nOvafarisai ovo va li ve lishii ouyuki, Jesus okwa li e udite ko filufilu Omhango, ile tu tye e shii omaukwatya opakalunga oo a li taa xumifwa komesho koipango yaKalunga.

3. Ohatu ka kundafana shike moshitukulwa eshi?

3 Tu li Ovakriste, katu li vali koshi yehangano lOmhango. (Rom. 7:6) Ashike Jehova okwe tu shangela Omhango oyo mEendjovo daye, Ombiibeli. Ina hala ashike tu kale hatu i diladila, ndele okwa hala tu i ude ko nokutula moilonga “oinenenima yomomhango,” omafinamhango a tongomana oo taa yambidida oipango yayo. Pashihopaenenwa, mbela omafinamhango elipi tashi dulika twa pumbwa okuuda ko melongekido loihondamenolando? Oshitukulwa sha tetekela osha popya oilihongomwa oyo hatu lihongo meenghatu domunhu oo a dipaa shihe fi oshiningilewina. Ashike moihondamenolando oyo ohatu lihongo mo yo kombinga yaJehova nanghee hatu dulu okuhopaenena omaukwatya aye. Oshitukulwa eshi otashi ka nyamukula omapulo atatu oo kutya: Ongahelipi oihondamenolando hai holola onghenda yaJehova? Otai tu hongo shike shi na sha nanghee ha tale ko omwenyo? Ongahelipi hai holola ouyuki waye wa wanenena? Monghalo keshe, konga eemhito omo to dulu okuhopaenena Tate yetu womeulu. — Lesha Ovaefeso 5:1.

“OILANDO I LI MEENHELE DA YELEKA” OI LI EULIKO LONGHENDA

4, 5. (a) Ongahelipi nomolwashike sha li shipu okuya koihondamenolando? (b) Osho otashi tu hongo shike kombinga yaJehova?

4 Osha li shipu okuya moihondamenolando ihamano. Jehova okwa li a lombwela Ovaisrael va tule oihondamenolando keembinga adishe domulonga waJordan. Omolwashike? Opo omunhu oo a dipaa shihe fi oshiningilewina a mone eameno diva. (Num. 35:11-14) Eendjila odo da yuka koihondamenolando oda li hadi kalekwa monghalo iwa. (Deut. 19:3) Paenghulunghedi dOshijuda, opa li hapa tulwa omadidiliko opo a pukulule ovo va dipaa shihe fi oshiningilewina koihondamenolando. Molwaashi opa li oihondamenolando, omunhu oo a dipaa shihe fi oshiningilewina ka li ha fininikwa aye koilongo imwe, oko tashi dulika a ka yelekwe a ye melongelokalunga loipupulu.

5 Diladila kwaashi: Jehova, oo a tula po ehandukilo la kwata moiti laavo hava dipaele vamwe owina, okwa pa ovo hava dipaa vamwe shihe fi oshiningilewina omhito yokufilwa onghenda nokumona eameno. Omuyandjimulombo umwe okwa ti: “Keshe shimwe osha li sha ningwa shipu ngaashi tashi shiiva. Oyo oya li onghedi yaKalunga yokuulika olukeno.” Jehova ke fi omutokoli omukwanyanya oo a halelela okuhandukila ovapiya vaye. Ponhele yaasho, oku yadi “efilonghenda.” — Ef. 2:4.

6. Ongahelipi oikala yOvafarisai ya li ya yooloka ko konghenda yaKalunga?

6 Mepingafano naasho, Ovafarisai kava li ve hole okufila vamwe onghenda. Pashihopaenenwa, panghedindjikilile yavo, kava li ve hole okudimina po omunhu oo a nyona enyono la faafana shi dulife poikando itatu. Jesus okwa li a divilika oikala yavo yanghee hava ungaunga novanyoni eshi a yandja efaneko lOmufarisai oo a li a ilikana a ti: “Kalunga, ohandi ku pandula, osheshi ame inandi fa ovanhu vamwe, ovakolokoshi, eembudi novanyoni vohombo ile ongaashi omufendelifi ou.” Omufendelifi oo okwa li ta ilikana nelininipiko a mone efilonghenda laKalunga. Omolwashike Ovafarisai kaava li ve hole okufila vamwe onghenda? Ombiibeli oya ti “ova dina vamwe.” — Luk. 18:9-14.

Mbela owa manguluka ngoo okudimina po vamwe? Kala ho popiwa naave noupu (Tala okatendo 4-8)

7, 8. (a) Ongahelipi to dulu okuhopaenena Jehova ngeenge umwe okwa nyono kwoove? (b) Omolwashike okudimina po ku li eyeleko lelininipiko?

7 Hopaenena Jehova ndele havaFarisai. Kala ho ulike olukeno. (Lesha Ovakolossi 3:13.) Onghedi imwe to dulu oku shi ninga, omoku shi ninga shipu kuvamwe va pule ediminepo kwoove. (Luk. 17:3, 4) Lipula kutya: ‘Mbela ohandi dimine po ngoo vamwe ovo va nyona kwaame nokuli nolwoikando? Mbela ohandi kala ngoo nda halelela okupanga ombili naumwe oo a udifa nge nai?’

8 Okudimina po oku li shili eyeleko lelininipiko. Ovafarisai ova li va dopa okufinda eyeleko olo molwaashi ova li hava tale ko vamwe vehe na oshilonga. Ashike, tu li Ovakriste otu na okukala ovalininipiki mokutala ko ‘vamwe ve li komesho yetu,’ nokukala hatu va dimine po. (Fil. 2:3) Mbela oto ka hopaenena Jehova nokufinda eyeleko lelininipiko? Kala we lilongekida alushe okudimina po vamwe. Kala ho endelele oku va fila onghenda nokukala ho liteelele mokuhanduka. — Omuud. 7:8, 9.

FIMANEKA OMWENYO “OPO UHA KALE U NETIMBA”

9. Ongahelipi Jehova a li a kwafela Ovaisrael va mone kutya omwenyo ouyapuki?

9 Elalakano la fimana loihondamenolando ola li okwaamena Ovaisrael opo va kale vehe na etimba lohonde. (Deut. 19:10) Jehova okwa lenga omwenyo, noku tonde “omake taa tileshi ohonde ihe netimba.” (Omayel. 6:16, 17) E li Kalunga omuyuki nomuyapuki, ita dulu okulipwililikila etileshi lohonde nokuli naalo lihe fi loshiningilewina. Omunhu oo a dipaa shihe fi oshiningilewina okwa li ha filwa onghenda. Ndele nande ongaho, okwa li e na oku ka hokolola enyono laye kovakulunhu voshilando, nongeenge osha tokolwa kutya kasha li oshiningilewina, okwa li e na okukala moshihondamenolando fiyo osheshi omupristeli omukulunhu a fya. Otashi dulika a kale mo onghalamwenyo yaye aishe. Oilanduliko oyo ya kwata moiti oya li ye linyengifa Ovaisrael va mone kutya omwenyo womunhu ouyapuki. Opo va fimaneke Omuyandjimwenyo, ova li va pumbwa okuhenuka onghatu keshe oyo tashi dulika i tulife omwenyo womunhu mukwao moshiponga.

10. Ongahelipi Jesus a li a ulika kutya ovanongo vomishangwa nOvafarisai kave na naanaa ko nasha nomwenyo?

10 Mepingafano naJehova, ovanongo vomishangwa nOvafarisai ova li va ulika kutya kave na ko nasha nomwenyo. Ngahelipi mbela? Jesus okwe va lombwela a ti: Omwa “nyeka ko oshapi younongo, nye vene inamu ya mo, naavo va hala okuya mo, omwe va kelela.” (Luk. 11:52) Ova li ve na okuyelifila ovanhu eityo lEendjovo daKalunga noku va kwafela va ende mondjila oyo tai twala komwenyo waalushe. Ndele ponhele yaasho, ova li va amuna ko ovanhu ‘kOmwene womwenyo,’ Jesus, noku va tula mondjila oyo tai twala kehanauno laalushe. (Oil. 3:15) Ovanongo vomishangwa nOvafarisai ovo ve nounhwa no ve lihole vene, kava li naanaa ve na ko nasha nomwenyo nosho yo onghalonawa yovanhu vakwao. Kava li tuu ovakwanyanya noka ve na onghenda!

11. (a) Omuyapostoli Paulus okwa li a ulika ngahelipi kutya oku netaleko la fa laKalunga li na sha nomwenyo? (b) Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kufe ombinga moukalele ngaashi Paulus?

11 Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova nokuhenuka oikala ya fa yovanongo vomishangwa nOvafarisai? Natu kale twa lenga nokufimaneka oshali yomwenyo. Omuyapostoli Paulus okwa li a ninga ngaho mokuyandja oundombwedi nawanawa. Oshidjemo, okwa ti: “Ame ndihe netimba nande olohonde yomunhu.” (Lesha Oilonga 20:26, 27.) Paulus ka li e linyengifwa a udife molwaashi e udite ondjo ile molwoshinakuwanifwa shonhumba. Ponhele yaasho, okwa li e hole ovanhu, neemwenyo davo oda li di nongushu kuye. (1 Kor. 9:19-23) Natu kendabale okukala tu na etaleko la fa laKalunga li na sha nomwenyo. Jehova okwa hala “aveshe ve lialulukile melidilululo.” (2 Pet. 3:9) Ongahelipi shi na sha naave? Ngeenge oho ulike onghenda tai di komutima, otashi dulika i ku linyengife u tamunune mo oukalele woye noto ka mona ehafo linene mokuninga ngaho.

12. Omolwashike eameno la fimana koshiwana shaKalunga?

12 Ohatu ulike yo etaleko la fa laKalunga li na sha nomwenyo mokukala hatu kulike etaleko la yuka li na sha neameno. Otu na okukala twa lungama tuha etifa oiponga ngeenge hatu shingi, hatu longo, ile ngeenge hatu tungu, ile hatu wapekulula eenhele detu delongelokalunga. Natu kale twa lenga eameno noukolele wetu shi dulife oimaliwa, okulonga to lidipaele po ile oinima imwe vali. Kalunga ketu omuyuki oha longo alushe osho shi li mondjila nosha yuka. Otwa hala oku mu hopaenena. Ovakulunhuongalo ohava kendabala okuyandja elitulemo keameno lavo nosho yo laavo tava longo pamwe navo. (Omayel. 22:3) Onghee hano, tambula ko omayele omukulunhuongalo ngeenge okwe ku dimbulukifa eemhango nomifikamhango di na sha neameno. (Gal. 6:1) Kala ho tale ko omwenyo ngaashi Jehova, “opo uha kale u netimba” lohonde.

‘TOKOLENI PAMAPUKULULOMHANGO’

13, 14. Ongahelipi ovakulunhuongalo Ovaisrael va li tava dulu okuhopaenena ouyuki waJehova?

13 Jehova okwa li a lombwela ovakulunhuongalo vomuIsrael va hopaenene omufikamhango waye wouyuki. Tete ovakulunhuongalo ova li ve na okumona oumbangi. Ngeenge tava tokola kutya omudipai ota filwa onghenda ile hasho, ove na okukonakona noukeka elinyengotomheno, oikala nelihumbato laye lomonakudiwa. Opo va tokole pauyuki, ova li ve na okumona ngeenge omudipai okwe shi ninga “mehandu” ile “ehe nehalo” e mu dipae. (Lesha Numeri 35:20-24.) Ope na okukala ehepaululo leendombwedi mbali odo tadi yandje oumbangi ngeenge edipao oloshiningilewina. — Num. 35:30.

14 Shimha ovakulunhuongalo va mono oumbangi u na sha nenyono olo, ova li ve na okutala komunhu ndele hakeenghatu daye ashike. Ova li va pumbwa eendunge dokuyoolola, opo va dule okukonakona moule osho sha kwatelwa mo menyono. Komesho yaaishe, ova li va pumbwa omhepo iyapuki yaJehova, oyo tai dulu oku va kwafela va mone omayele, onghenda nouyuki waye. — Ex. 34:6, 7.

15. Yandja eyooloko langhee Jesus nOvafarisai va li hava tale ko ovalunde.

15 Ovafarisai ova li ashike hava yandje elitulemo kwaasho omunyoni a nyona, ponhele yokutala kutya oshike sha li she mu nyonifa. Eshi Ovafarisai va mona Jesus ta li meumbo laMateus, ova pula ovahongwa vaye va ti: “Omuhongi weni oshike ta lile pamwe novafutifi novalunde?” Jesus okwa nyamukula a ti:“Ava va pama, ihava pumbwa omuveluli, ndelenee ovanaudu ovo tuu aveke. Ndelenee indeni mu ke lilonge kutya, eshi otashi ti shike: ‘Efilonghenda nda hala, hayambo.’ Osheshi inandi uya okwiifana ovayuki, ndelenee ovalunde ovo tuu.” (Mat. 9:9-13) Mbela Jesus okwa li ta popile ovo va nyona sha kwata moiti? Ahowe. Etumwalaka laJesus la fimanenena ola li yo la kwatela mo ovanhu ve lidilulule. (Mat. 4:17) Kakele kaasho, Jesus okwa li a didilika kutya “ovafutifi novalunde” vamwe ova li va hala okulidilulula. Kava li ve uya keumbo laMateus nelalakano lokulya. Ponhele yaasho, “ovo ve mu [Jesus] shikula, ova li po vahapu.” (Mark. 2:15) Shinyikifa oluhodi, Ovafarisai vahapu ova li va dopa okumona osho Jesus a mona movanhu ovo. Mepingafano naKalunga omuyuki nomunanghenda oo va li tava ti otava longele, ova li hava ula ovanhu vakwao kutya ovalunde, have va tokola kutya kave neteelelo lasha.

16. Okomitiye yopamhangu ohai kendabala okutala kushike?

16 Kunena ovakulunhuongalo ove na okuhopaenena Jehova, oo e “hole ouyuki.” (Eps. 37:28) Tete, ova pumbwa ‘okupula nokupulapula shili’ va mone ngeenge opa ningwa enyono. Ngeenge opa ningwa enyono, ove na okuungaunga nalo tava wilikwa komishangwa. (Deut. 13:12-14) Ngeenge ohava longo mokomitiye yopamhangu, ove na okutokola noukeka ngeenge Omukriste oo a nyona enyono la kwata moiti okwe livela ombedi ile hasho. Haalushe hashi kala shipu okumona kutya omunhu okwe lidilulula. Osha kwatela mo etaleko lomunhu, eenghedi daye nosho yo osho shi li momutima waye. (Eh. 3:3) Omunyoni oku na okukala e livela ombedi opo a filwe onghenda. *

17, 18. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okumona ngeenge omunyoni okwe livela ombedi shili? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

17 Ovakulunhuongalo itava dulu okutala momutima, ngaashi Jehova naJesus hava ningi. Ngeenge ou li omukulunhuongalo, ongahelipi to dulu okufinda eshongo lokumona ngeenge omunhu okwe livela ngoo ombedi shili? Shotete, ilikana u mone ounongo neendunge. (1 Eeh. 3:9) Oshitivali, ninga omapekapeko mEendjovo daKalunga nomoishangomwa oyo ya dja komupiya omudiinini nomunaendunge i ku kwafele u yoolole ko ‘oluhodi lounyuni koluhodi lopahalo laKalunga,’ laao e livela ombedi shili. (2 Kor. 7:10, 11) Tala nghee omishangwa tadi ti kombinga yomunhu oo e livela ombedi naao ine livela ombedi. Ongahelipi Ombiibeli ya ulika omaliudo avo, eenghedi davo nosho yo elihumbato lavo?

18 Xuunina, kendabala okutala komaukwatya aye mawa. Kaleka momadiladilo onakudiwa yomunyoni, omalinyengotomheno nosho yo omangabeko aye. Shi na sha nomutwe weongalo lopaKriste,Jesus, Ombiibeli oya xunganeka nale ya ti: “Ita tokola ngaashi omesho taa tale noita yukifa ngaashi omatwi aye aa udu; ndelenee eehepele ote di tokolele pauyuki, novananheni vomoshilongo ote va yukifile ouyuki.” (Jes. 11:3, 4) Nye ovakulunhuongalo omu li koshi yewiliko laJesus note mu kwafele mu kale hamu tokola ngaashi ye. (Mat. 18:18-20) Inatu pandula tuu eshi tu na ovakulunhuongalo ovo hava kendabala okuninga ngaho opo ve tu file oshisho! Inatu pandula tuu unene eenghendabala davo dokuxumifa komesho onghenda nouyuki momaongalo etu!

19. Oshilihongomwa shilipi shi na sha noihondamenolando wa tokola okutula moilonga?

19 Omhango yaMoses oya li “olupe lounongo noloshili” laJehova nosho yo omifikamhango daye douyuki. (Rom. 2:20) Pashihopaenenwa, oihondamenolando otai hongo ovakulunhuongalo nghee ve na ‘okutokola omatokolo a yuka’ notai tu hongo atusheni nghee tu na ‘okuholafana, nokufilafana onghenda.’ (Sak. 7:9) Katu li vali koshi yOmhango. Ashike Jehova iha lunduluka, noukwatya wouyuki nowonghenda natango owa fimana kuye. Kashi fi tuu oufembanghenda okulongela Kalunga oo twa shitwa oshifeka shaye, oo hatu dulu okuhopaenena omaukwatya aye nohatu dulu okukonga ekwafo kuye!

^ okat. 16 Tala oshitukulwa “Omapulo a dja kovaleshi” mOshungonangelo yOshiingilisha yo 15 Septemba 2006, epandja 30.