Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 44

EIMBILO 33 Omutengi woye u undulila kuJehova

Nghee hatu dulu okulididimikila okuhenouyuki

Nghee hatu dulu okulididimikila okuhenouyuki

“Inamu efa mu findwe kowii, ndele kaleni hamu findi owii mokulonga ouwa.”ROM. 12:21.

ENENEDILADILO

Oshitukulwa eshi otashi ke tu kwafela nghee hatu dulu okulididimikila okuhenouyuki nopehe na okunaipika onghalo.

1-2. Omeenghedi dilipi tashi dulika tu ungaungiwe nafye nai?

 JESUS okwa popya efaneko li na sha nomufiyekadi, oo a li ta kongo ekwafo komutokoli, molwaashi okwa li a ungaungiwa naye shihe li pauyuki. Ovahongwa vaJesus ova li ve udite ko nghee omukainhu womehokololo olo a li e udite, molwaashi ovanhu vahapu pefimbo opo, ova li hava ungaungiwa navo shihe li pauyuki. (Luk. 18:​1-5) Ehokololo olo otali ti sha nokufye yo nokunena, molwaashi atusheni otwa ungaungiwa nafye shihe li pauyuki monghedi yonhumba, ile yongadi.

2 Mounyuni kunena, ovanhu ove na okatongo, vehe na onghenda novanalwisho, onghee ihashi tu kumwifa ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki. (Omuud. 5:8) Ashike otashi dulika inatu teelela tu ungaungiwe nafye shihe li pauyuki kovamwatate, ile kovamwameme, ndele osho otashi dulu okuningwa. Oshoshili kutya ovamwatate novamwameme ihava kala va hala okuungaunga nafye nai, ashike inava wanenena. Ohatu dulu okulihonga kunghee Jesus a li a ungaunga nokuhenouyuki oko a li a ningilwa kovapataneki. Ngeenge ohatu dulu okulididimikila ovapataneki, ovo hava ungaunga nafye shihe li pauyuki, ongahelipi shi na sha novaitaveli vakwetu? Jehova oha kala e udite ngahelipi ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki, kutya nee omeongalo, ile okondje yeongalo? Mbela oku na ko ngoo nasha nafye?

3. Mbela Jehova oku na ko ngoo nasha nafye, ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki, nomolwashike?

3 Ohashi kumu Jehova neenghono, ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki. “Jehova oku hole ouyuki.” (Eps. 37:​28, NWT-E) Jesus okwe tu shilipaleka kutya Jehova “ota ka yukifa diva oinima” pefimbo la wapala. (Luk. 18:​7, 8) Mafiku ota ka xulifa po okumona oixuna, noita ka efa vali tu ungaungiwe nafye shihe li pauyuki. — Eps. 72:​1, 2.

4. Ekwafo lilipi Jehova he tu pe kunena?

4 Ofimbo twa teelela ounyuni mupe, omo tamu ka kala ouyuki, Jehova ohe tu kwafele tu dule okuungaunga nokuhenouyuki. (2 Pet. 3:13) Pashihopaenenwa, ohe tu hongo osho hatu dulu okuninga po, ngeenge hatu ningilwa okuhenouyuki, opo tu henuke omaupyakadi. Okupitila mOmona waye, okwe tu pa oshihopaenenwa sha denga mbada shi na sha nanghee hatu dulu okuungaunga nokuhenouyuki. Okwe tu pa yo omayele oo hatu dulu okutula moilonga, ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki.

NATU LUNGAMENE ONGHEDI OMO HATU LINYENGE, NGEENGE TAPA NINGWA OKUHENOUYUKI

5. Omolwashike twa pumbwa okulungamena onghedi omo hatu linyenge, ngeenge okuhenouyuki taku ningwa?

5 Otashi dulika tu ude nai neenghono notu handuke omolwokuhenouyuki oko haku ningwa. (Omuud. 7:7) Ovapiya vaJehova ovadiinini, ngaashi Job naHabakkuk, navo osho va li ve udite ngaho. (Job 6:​2, 3; Hab. 1:​1-3) Nonande oshi li paushitwe okuuda nai nokuhanduka, otwa pumbwa okulungamena onghedi omo hatu linyenge, opo tuha ninge oshinima shihe li pandunge.

6. Oshihopaenenwa shaAbsalom otashi tu hongo shike? (Tala yo efano.)

6 Ngeenge omunhu a ungaunga nafye shihe li pauyuki, ile umwe oo tu hole, otashi dulika tu kale twa hala oku mu kwatela onghone. Ashike okukatuka monghedi ya tya ngaho, otaku dulu okunaipika onghalo. Diladila koshihopaenenwa shomonamati wohamba David, Absalom. Okwa li a handuka neenghono eshi okamwainakadona, Tamar, ka kwatwa keenghono kuAmnon. PaMhango yaMoses, Amnon okwa li e na okudipawa omolwoshinima osho a ninga. (Lev. 20:17) Nonande kasha li sha puka eshi Absalom a li a handuka, ka li e na oufemba wokudipaa Amnon. — 2 Sam. 13:​20-23, 28, 29.

Absalom okwa li a handuka neenghono omolwokuhenouyuki oko kwa li kwa ningilwa omumwainakadona Tamar (Tala okatendo 6)


7. Omupsalme umwe okwa li e linyenga ngahelipi potete, eshi a mona okuhenouyuki?

7 Ngeenge ovo hava ningile vamwe okuhenouyuki ova kala inava handukilwa, otashi dulika tu diladile kutya inashi fimana okulonga ouyuki. Diladila komupsalme umwe oo a li a mona ovakolokoshi va fa va li tava hafele onghalamwenyo. Okwa ti: “Ovakolokoshi osho ve li ngaha, noihava tila sha.” (Eps. 73:​12, KB-13) Okwa li yo a handuka neenghono omolwokuhenouyuki oko a li a mona, nokwa li ta diladila kutya inashi fimana okulongela Jehova. Okwa ti: “Onda hetekela oku shi tetaateta, ndi shi koneke; ndelenee osha nyenga eendunge dange.” (Eps. 73:​14, 16, KB-13) Okwa ti yo vali: “Ndelenee ame mwene hanga eemhadi dange da punduka; mokukatuka kwange lunga ndi fenungute po.” (Eps. 73:​2, KB-13) Omumwatate Alberto okwa li a ningilwa oshinima sha faafana.

8. Omumwatate umwe okwa li a ya monghalo ilipi eshi a ungaungiwa naye shihe li pauyuki?

8 Alberto okwa li a lundilwa kutya okwa vaka po oimaliwa yeongalo. Naasho osha li she mu ningifa a kanife omaufembanghenda aye, noka li vali a fimanekwa kuvamwe meongalo, ovo va li va uda osho sha ningwa po. Okwa ti: “Onda li nda handuka neenghono.” Okwa li a efa ehandu li nyone po ekwatafano laye naJehova, nokwa kala nokuli ine lipyakidila oule womido nhano. Oshimoniwa osho otashi ulike osho tashi dulu okuningwa po ngeenge inatu pangela ehandu letu, ngeenge twa ungaungiwa nafye shihe li pauyuki.

HOPAENENA NGHEE JESUS A LI A UNGAUNGA NOKUHENOUYUKI

9. Jesus okwa li e lididimikila okuhenouyuki kulipi? (Tala yo efano.)

9 Jesus okwa tula po oshihopaenenwa sha denga mbada shi na sha nanghee hatu dulu okuungaunga nokuhenouyuki. Okwa li a ungaungiwa naye shihe li pauyuki kovanhu vahapu, mwa kwatelwa novapambele vaye. Ovapambele vaye ova li ve mu lundila kutya ota i eenghwengu, ovawiliki vomalongelokalunga ova li ve mu lundila kutya oku na eendemoni, novakwaita vaRoma ova li ve mu sheka, ve mu denga noku mu dipaa nokuli. (Mark. 3:​21, 22; 14:55; 15:​16-20, 35-37) Ashike, Jesus okwa li e lididimikila okuhenouyuki akushe oko a ningilwa nopehe na oku va alulila owii. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaye?

Jesus okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa shi na sha nanghee hatu dulu okulididimikila okuhenouyuki (Tala okatendo 9-10)


10. Jesus okwa li a ungaunga ngahelipi nokuhenouyuki? (1 Petrus 2:​21-23)

10 Lesha 1 Petrus 2:​21-23. a Jesus okwe tu tulila po oshihopaenenwa sha denga mbada shi na sha nanghee tu na okulinyenga, ngeenge vamwe tava ungaunga nafye shihe li pauyuki. Okwa li e shii kutya onaini e na okukala a mwena, nonaini e na okupopya. (Mat. 26:​62-64) Omafimbo amwe, ngeenge vamwe va li tava popi oipupulu kombinga yaye, ka li he va nyamukula. (Mat. 11:19) Ngeenge a li ta popi, ka li ha tuku ovapataneki vaye, ile e va ningile omatilifo. Jesus okwa li e na elipangelo, molwaashi okwa li “e lineekela filufilu Kalunga oo ha tokola pauyuki.” Okwa li e shii kutya Jehova oku wete kutya ota ungaungiwa naye shihe li pauyuki. Okwa li e na elineekelo kutya Jehova ota ka kufa po okuhenouyuki pefimbo la wapala.

11. Omeenghedi dimwe dilipi twa pumbwa elipangelo ngeenge hatu popi? (Tala yo omafano.)

11 Ngeenge otwa ungaungiwa nafye shihe li pauyuki, ohatu dulu okuhopaenena Jesus mokulungamena osho hatu popi. Omafimbo amwe, inatu pumbwa okupopya sha, ile okuninga sha, molwaashi oshinima osho sha ningwa po inashi kwata moiti naanaa. Ile otashi dulika twa pumbwa okukala twa mwena, opo tu henuke okupopya sha osho tashi dulu okunaipika onghalo. (Omuud. 3:7; Jak. 1:​19, 20) Omafimbo amwe, otashi dulika twa pumbwa okupopya ngeenge tu wete umwe ta ningilwa okuhenouyuki, ile twa pumbwa okupopila oshili. (Oil. 6:​1, 2) Ngeenge otwa tokola okupopya, otwa pumbwa okukendabala ngaashi hatu dulu, opo tu shi ninge nengungumano nonefimaneko. — 1 Pet. 3:15. b

Ngeenge hatu ningilwa okuhenouyuki, ohatu dulu okushikula oshihopaenenwa shaJesus mokutokola noukeka kutya onaini tu na okupopya, nonokutya otu na okutya shike (Tala okatendo 11-12)


12. Ongahelipi hatu dulu okukala twe lineekela “oo ha tokola pauyuki”?

12 Ohatu dulu yo okuhopaenena Jesus mokulineekela “oo ha tokola pauyuki.” Ngeenge vamwe inave tu tokola pauyuki, ile va ungaunga nai nafye, otu na oushili kutya Jehova oku shii ashishe osho sha kwatelwa mo. Okukala tu na oushili wa tya ngaho, otaku dulu oku tu kwafela tu lididimikile okuhenouyuki, molwaashi otu shii kutya Jehova ota ka yukifa oinima. Ngeenge otwa efele oinima momake aJehova, ohatu ka henuka ehandu, ile okukwatela vamwe onghone. Omaliudo a tya ngaho otaa dulu oku tu ningifa tu katuke shihe li pandunge, taa dulu okunyona po ehafo letu nosho yo okunghundipaleka ekwatafano letu naJehova. — Eps. 37:8.

13. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu twikile okulididimika, ngeenge hatu ningilwa okuhenouyuki?

13 Oshoshili kutya itatu dulu okushikula oshihopaenenwa shaJesus monghedi ya wanenena. Omafimbo amwe, otashi dulika tu ninge oshinima shonhumba, ile tu popye sha, osho hatu ke lipa oushima. (Jak. 3:2) Okuhenouyuki oko twa ningilwa otashi dulika ku tu kume pamaliudo nosho yo palutu onghalamwenyo yetu aishe. Ngeenge osho oshe ku ningilwa, kala u na oushili kutya Jehova oku shii onghalo oyo to piti muyo. Na Jesus, oo a li a ningilwa okuhenouyuki, oku ku uditile oukwao wananghali. (Heb. 4:​15, 16) Kakele koshihopaenenwa shaJesus sha denga mbada, Jehova okwe tu pa omayele mEendjovo daye, oo taa dulu oku tu kwafela, ngeenge hatu ungaungiwa nafye shihe li pauyuki. Natu ka kundafaneni eevelishe mbali membo lOvaroma, odo tadi dulu oku tu kwafela.

“EFENI KALUNGA OYE E MU HANDUKILE”

14. Osha hala okutya shike ‘oku efela ehandu kuKalunga’? (Ovaroma 12:19)

14 Lesha Ovaroma 12:19. Omuyapostoli Paulus okwa ladipika Ovakriste va ‘efele ehandu kuKalunga.’ Ohatu efele ehandu momake aJehova, mokweefa oye a tokole kutya onaini, nongahelipi ta ka eta ouyuki. Konima eshi omumwatate wedina John a li a ungaungiwa naye shihe li pauyuki, okwa ti: “Onda li ndi na okupangela ehandu lange, opo ndi henuke okuninga sha shapuka, ashike kasha li shipu. Ovaroma 12:19 ova kwafela nge ndi lineekele muJehova.”

15. Omolwashike sha fimana okuteelela kuJehova a pongolole po oupyakadi?

15 Ohatu mono ouwa ngeenge otwa efa Jehova oye a yukife oinima. Kungaho, ohatu ka henuka okukala twa wililwa po notu na ostresa. Jehova okwa hala oku tu kwafela. Okwa fa te tu lombwele ta ti: ‘Efeleni okuhenouyuki momake ange, ohandi ke u pongolola po.’ Ngeenge otwa kala twe lineekela meudaneko laJehova olo kutya ‘ota ka handukila ou ta nyono,’ itatu ka kala twa handuka, molwaashi otu shii kutya, ota ka ninga osho sha yuka. Osho osho sha li sha kwafela John, oo a tumbulwa metetekelo. Okwa ti: “Ngeno onda teelelele kuJehova, ngeno oinima oya ka enda nawa.”

“KALENI HAMU FINDI OWII MOKULONGA OUWA”

16-17. Ongahelipi eilikano tali tu kwafele tu ‘finde owii mokulonga ouwa’? (Ovaroma 12:21)

16 Lesha Ovaroma 12:21. Paulus okwa ladipika yo Ovakriste va ‘finde owii mokulonga ouwa.’ Jesus okwa popya mEudifo laye lokOmhunda, a ti: “Kaleni mu hole ovatondi veni nokwiilikanena ovo have mu hepeke.” (Mat. 5:44) Osho osho naanaa Jesus a li a ninga. Itatu dulu naanaa okupopya kutya Jesus okwa li e lididimikila ngahelipi okumona oixuna eshi a li a valelwa komuti womahepeko kovakwaita vaRoma. Ashike ohatu dulu okudiladila kouyahame, komasheko nokokuhenouyuki oko e lididimikila.

17 Jesus okwa kala omunahole nomudiinini kuJehova, nokuli nonande okwa li a ungaungiwa naye shihe li pauyuki. Ponhele a tokole ovakwaita, okwa ilikana a ti: “Tate, va dimina po osheshi kave shii eshi tava ningi.” (Luk. 23:34) Ngeenge otwa ilikanene ovo va ungaunga nafye nai, otashi tu kwafele tuha kwate onghone nokuhenuka okukala twa handuka, ile okukala tu na etaleko lii li na sha navo.

18. Ongahelipi eilikano la kwafela omumwatate Alberto naJohn va ungaunge nokuhenouyuki, oko va li va ningilwa?

18 Eilikano ola kwafela ovamwatate vavali, ovo va tumbulwa metetekelo loshitukulwa eshi, ve lididimikile okuhenouyuki oko kwe va ningilwa. Alberto okwa ti: “Onda ilikanena ovamwatate ovo va ungaunga naame shihe li pauyuki. Onda pula Jehova lwoikando a kwafele nge, opo ndiha diladile kombinga yoshinima osho.” Shihafifa, Alberto ota longele vali Jehova noudiinini. John okwa ti: “Onda ilikanena lwoikando omumwatate, oo a li a udifa nge nai. Omailikano a tya ngaho okwa kwafela nge ndihe mu kwatele onghone. Osho osha kwafela nge yo ndi kale ndi na ombili yopamadiladilo.”

19. Oshike twa pumbwa okutwikila okuninga fiyo osheshi ounyuni ou wa xulifwa po? (1 Petrus 3:​8, 9)

19 Ofimbo twa teelela ounyuni ou u xulifwe po, otashi dulika tu ungaungiwe nafye shihe li pauyuki. Ashike, kashi na nee mbudi kutya ohatu lididimikile shike, inatu efa okwiilikana kuJehova e tu kwafele. Natango, otwa pumbwa okuhopaenena onghedi omo Jesus a li e linyenga, eshi a li ta ningilwa okuhenouyuki nokutwikila okutula moilonga omafinamhango Ombiibeli. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka kala tu na oushili kutya Jehova ote ke tu nangeka noupuna. — Lesha 1 Petrus 3:​8, 9.

EIMBILO 38 Ote ke ku pameka

a MuPetrus wotete, etukulwa 2 neti-3, omuyapostoli Petrus okwa popya nghee Ovakriste va li va ungaungiwa navo shihe li pauyuki koovene vavo, ile kovashamane vavo, ovo vehe fi velongelokalunga lavo. — 1 Pet. 2:​18-20; 3:​1-6, 8, 9.

b Tala okavidio ko jw.org Nghee ohole hai eta ombili yashili.