Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Kala u na eitavelo tali longo momaudaneko aJehova

Kala u na eitavelo tali longo momaudaneko aJehova

“Eitavelo olo . . . okulineekela osho tashi teelelwa nokuliukifa painima i he wetike.” — HEB. 11:1.

OMAIMBILO 54, 125

1. Otu na okutala ko ngahelipi eitavelo lOvakriste?

EITAVELO lOvakriste olo oukwatya u na ondilo. Kali fi lomunhu keshe. (2 Tes. 3:2) Jehova okwa pa omulongeli waye keshe “pauhapu weitavelo laye.” (Rom. 12:3; Gal. 5:22) Aveshe ovo ve na eitavelo kave na oku li kwata okahetengi.

2, 3. (a) Omanangeko noupuna elipi taa ka pewa ovo ve na eitavelo? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafana paife?

2 Jesus Kristus okwa popya kutya Xe womeulu oha nanene ovanhu kuye okupitila momona waye. (Joh. 6:44, 65) Okukala neitavelo muJesus okwe shi ningifa tashi shiiva opo keshe umwe a diminwe po omatimba. Naasho oshe tu pa omhito yokuhafela ekwatafano laalushe naJehova. (Rom. 6:23) Mbela oshike lela twa ninga opo tu ningilwe ouwa u fike opo? Tu li ovalunde, otwe lilongela ngeno efyo. (Eps. 103:10) Ashike Jehova okwa mona sha shiwa mufye. Omolwefilonghenda laye, okwe tu pa omhito opo tu udifilwe onghundana iwa. Opo nee otwa hovela okukala neitavelo tali longo muJesus nokukala neteelelo loku ka kala nomwenyo waalushe. — Lesha 1 Johannes 4:9, 10.

3 Ndele mbela paulelalela eitavelo oshike? Mbela eitavelo ola kwatela mo ashike okushiiva kombinga yomanangeko noupuna oo Kalunga e tu udanekela? Omeenghedi dilipi hatu dulu okuulika kutya otu na eitavelo tali longo?

‘KALA U NA EITAVELO TALI LONGO MOMUTIMA WOYE’

4. Omolwashike eitavelo la kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukala u shii omaudaneko aKalunga?

4 Eitavelo ola kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukala u shii omaudaneko aKalunga. Eitavelo oukwatya u na eenghono, oo hau dulu okulinyengifa omunhu a katuke metwokumwe nehalo laKalunga. Eitavelo muKalunga, olo tali ti exupifo, ohali linyengifa ovaitaveli va lombwele vamwe kombinga yonghundana iwa. Omuyapostoli Paulus okwa yelifa a ti: “Ngenge to hepaulula nokanya nokutya, Jesus Oye Omwene, ndele to itavele momutima woye, kutya Kalunga e mu nyumuna movafi, oto xupifwa; osheshi okwiitavela nomutima otaku yukipalifa, nokuhepaulula nokanya otaku xupifa.” — Rom. 10:9, 10; 2 Kor. 4:13.

5. Omolwashike eitavelo la fimana, nongahelipi hatu dulu oku li kaleka la pama? Shi yelifa.

5 Eteelelo lomwenyo waalushe oo hatu ka hafela mounyuni mupe waKalunga ole li kolelela kokukala tu na eitavelo noku li kaleka la pama. Ngaashi ashike oshimeno hashi kala sha pumbwa okutekelwa, eitavelo letu nalo ola pumbwa okupamekwa. Oimeno oyo i na omwenyo ohai lunduluka efimbo nefimbo, ndele inai fa oimeno yeeplastika oyo ya longwa kovanhu. Oshimeno ohashi lembe ngeenge ihashi tekelwa, ile ngeenge hashi tekelwa omeva mahapu. Ngeenge oshimeno osha kala ihashi tekelwa omeva a wana, mokweendela ko kwefimbo ohashi fi po. Osho osha faafana neitavelo letu. Nalo otali dulu okulemba pafaneko ndele tali fi ngeenge ihatu li file oshisho. (Luk. 22:32; Heb. 3:12) Ashike ngeenge otwa kala hatu li file oshisho, otali ka kala li na omwenyo notali ka twikila ‘okukula,’ nokungaho ohatu ka kala tu na ‘eitavelo li li nawa.’ — 2 Tes. 1:3; Tit. 2:2.

OSHO OMBIIBELI YA POPYA KOMBINGA YEITAVELO

6. Oinima yopavali ilipi ya yelifwa mOvaheberi 11:1 kombinga yeitavelo?

6 Ovaheberi 11:1. (Lesha.) ova fatulula kutya eitavelo oshike. Eitavelo ola kwatela mo oinima yopavali oyo ihatu dulu okumona: (1) “Osho tashi teelelwa,” sha hala kutya, omaudaneko oo taa ka wanifwa monakwiiwa, ngaashi okuxulifwa po kwoukolokoshi aushe nosho yo ounyuni mupe oo twa teelela. (2) ‘Oinima ihe wetike.’ Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa ‘okuliukifa’ otashi ulike kokukala ‘noumbangi u liwetikile’ u na sha noinima oyo ihe wetike, ngaashi okukala po kwaJehova, Jesus kristus, ovaengeli nosho yo oilonga oyo tai longwa kOuhamba womeulu. (Heb. 11:3) Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya eteelelo letu olashili nonokutya otwa itavela moinima ihe wetike oyo ya popiwa mEendjovo daKalunga? Otu na oku shi ulika okupitila meendjovo nomoilonga yetu.

7. Ongahelipi oshihopaenenwa shaNoa tashi tu kwafele tu ude ko kutya osha hala okutya shike okukala neitavelo? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

7 Ovaheberi 11:7 ova popya kombinga yeitavelo laNoa oo, a li “eshi a shiivifilwa inya inai monika natango, metilo liyapuki okwa tunga ongulu yomomeva, a xupife eumbo laye.” Noa okwa li e na eitavelo tali longo eshi a tunga ongulu inenenene yomomeva. Nopehe na omalimbililo, ovashiinda shaye otashi dulika va li ve mu pula kutya omolwashike ta tungile ongulu yomomeva inene. Mbela Noa okwa li ashike a mwena, ile e va lombwele kutya kai fi oilonga yavo? Hasho nandenande. Eitavelo laye ola li le mu linyengifa a yandje oundombwedi kovanhu nouladi noku va londwela kombinga yefiku laKalunga letokolo olo la li tali ke uya. Okwa li a lombwela ovanhu eendjovo odo Jehova e mu lombwela a ti: “Patokolo lange exulilo lombelela alishe ola fika. Osheshi vo ova yadifa edu oukolokoshi . . . Ame ohandi yelufile edu eyelu, opo ndi hanaune po ombelela aishe i na omufudo nomwenyo koshi yeulu. Aishe ei i li kombada yedu tai ka fya.” Noa okwa li yo a lombwela ovanhu nghee tava dulu okuxupa eshi e va londwela metwokumwe neendjovo daKalunga odo tadi ti: “Mu nokuya mongulu yomomeva.” Nokungaho, Noa okwa li a ulika kutya oku na eitavelo tali longo eshi a li “omuudifi wouyuki.” — Gen. 6:13, 17, 18; 2 Pet. 2:5.

8. Omuhongwa Jakob okwa li a nwefwa mo a yelife shike kombinga yeityo leitavelo lashili lOvakriste?

8 Onhumwafo yaJakob otashi dulika ya li ya shangwa konima eshi omuyapostoli Paulus a shanga kombinga yeitavelo. Ngaashi Paulus, Jakob naye okwa li a yelifa kutya eitavelo lOvakriste vashili kali fi ashike shimha wa itavela; ndele ola kwatela mo yo oilonga. Jakob okwa shanga a ti: “Ulikile nge eitavelo loye li he noilonga, opo ame nohandi ku ulikile eitavelo lange noilonga yange.” (Jak. 2:18) Jakob okwa li a ulika eyooloko pokati kokwiitavela ashike ngahenya nokukala neitavelo tali longo. Eendemoni oda itavela kutya Kalunga oko e li, ashike kadi na eitavelo lashili. Oilonga yado oi li omhinge nokuwanifwa kwomalalakano aKalunga. (Jak. 2:19, 20) Mepingafano naasho, Jakob okwa popya vali kombinga yomulumenhu umwe oo a li ko pefimbo lonale a ti: “Abraham, tate yetu, ina yukipalifwa koilonga, eshi a yamba omona waye Isak koshiyambelo? U shi wete nee nhumbi eitavelo la longa pamwe noilonga yaye, neitavelo la wanifwa koilonga?” Opo a ulike kutya eitavelo oli na okuulikwa okupitila moilonga okwa ti: “Ngaashi olutu li he nomhepo, la fya, osho yo neitavelo li he noilonga, ola fya.” — Jak. 2:21-23, 26.

9, 10. Ongahelipi omuyapostoli Johannes e tu kwafela tu ude ko efimano lokukala tu na eitavelo tali longo?

9 Konima yomido nhatu, omuyapostoli Johannes okwa li a shanga Evangeli laye neenhumwafo nhatu. Mbela okwa li ngoo a tambula ko kutya ovashangi vamwe vOmbiibeli navo ova nwefwa mo opo va yelife kombinga yeitavelo lashili lOvakriste? Kakele kovashangi vamwe vOmbiibeli, Johannes okwa li a longifa oshitya shOshigreka osho omafimbo amwe hashi tolokwa “eitavelo tali longo.”

10 Pashihopaenenwa, Johannes okwa li a yelifa kutya: “Ou ta itavele Omona, oye e nomwenyo waalushe; ndelenee ou iha dulika kOmona, ita ka mona omwenyo, ndelenee ehandu laKalunga otali kala kombada yaye.” (Joh. 3:36) Eitavelo ola kwatela mo okudulika koipango yaJesus. Johannes okwa tofa lwoikando eendjovo daJesus odo tadi ulike kutya okukala neitavelo tali longo oshi li oshinima tashi twikile. — Joh. 3:16; 6:29, 40; 11:25, 26; 14:1, 12.

11. Ongahelipi hatu dulu okuulika olupandu eshi twa shiiva oshili?

11 Otwa pandula Jehova eshi a longifa omhepo yaye iyapuki opo e tu hololele oshili noku tu kwafele tu kale tu na eitavelo tali longo monghundana iwa. (Lesha Lukas 10:21.) Otwa pumbwa okukala hatu pandula Jehova molwaashi okwe tu ehenifa popi naye okupitila mOmona waye “omuhoveli nomuwanifi weitavelo.” (Heb. 12:2) Opo tu ulike olupandu letu mefilonghenda laKalunga, otwa pumbwa okukala hatu pameke eitavelo letu mokukala hatu ilikana nokukonakona Eendjovo daKalunga. — Ef. 6:18; 1 Pet. 2:2.

Ulika kutya ou na eitavelo mokukala to udifa onghundana iwa pomhito keshe (Tala okatendo 12)

12. Omeenghedi dilipi hatu dulu okukala tu na eitavelo tali longo?

12 Otu na okutwikila okukala tu na eitavelo tali longo momaudaneko aJehova. Naasho oshi na okukala shi liwetikile nawa kuvamwe. Pashihopaenenwa, ohatu twikile okuudifa kombinga yOuhamba waKalunga nokuninga ovanhu ovahongwa. Ohatu twikile yo okuningila aveshe “ouwa, ndelenee unene tuu ovo oovakwetu vomeitavelo.” (Gal. 6:10) Natango ohatu longo noudiinini opo tu ‘lidule omunhu mukulu pamwe noilonga yaye,’ mwa kwatelwa oinima aishe oyo tai dulu okunghundipaleka oupamhepo wetu. — Kol. 3:5, 8-10.

EITAVELO MUKALUNGA OLI LI OSHITUKULWA SHEKANGHAMENO LETU

13. ‘Okwiitavela muKalunga’ okwa fimana shi fike peni, notashi faafanifwa nashike, nomolwashike?

13 Ombiibeli oya ti: “Kape na ou ta dulu okuwapalela Kalunga, ngenge kape neitavelo, osheshi ou ta ehene kuKalunga e nokwiitavela nokutya, oko e li, naava tave mu kongo, ote va pe ondjabi.” (Heb. 11:6) Eendjovo daKalunga otadi ulike kutya ‘okwiitavela muKalunga’ oku li “ekanghameno” olo la pumbiwa kukeshe umwe opo a ninge nokutwikila okukala Omukriste washili. (Heb. 6:1) Pakanghameno olo, Ovakriste ove na ‘okuweda ko keitavelo lavo’ omaukwatya amwe a fimana ‘opo ve likaleke mohole yaKalunga.’ — Lesha 2 Petrus 1:5-7; Jud. 20, 21.

14, 15. Okuyelekanifa nohole, eitavelo ola fimana shi fike peni?

14 Ovakriste ovo va shanga Ombiibeli ova divilika efimano leitavelo eshi ve li popya lwoikando omafele. Eitavelo olo la tumbulwa lwoikando ihapu shi dulife omaukwatya makwao. Mbela osho osha hala kutya eitavelo olo ashike la fimana momaukwatya aeshe opaKriste?

15 Paulus okwa yelekanifa eitavelo nohole a ti: “Nande ondi kale ndi neitavelo alishe lokudikula eemhunda, ndelenee ame nghi nohole, ame nghi fi sha.” (1 Kor. 13:2) Jesus okwa divilika efimano loukwatya wohole yokuhola Kalunga eshi a nyamukula epulo olo kutya: “Oshipango shinene shomomhango oshilipi po?” (Mat. 22:35-40) Ohole oya kwatela mo omaukwatya mahapu opaKriste, mwa kwatelwa eitavelo. Ombiibeli oya ti: “Ohole “ohai itavele aishe.” Oi na eitavelo moinima oyo Kalunga a popya meendjovo daye doshili. — 1 Kor. 13:4, 7.

16, 17. Ongahelipi eitavelo nohole ya divilikwa mOmishangwa, noukwatya ulipi u dule mukwao, nomolwashike?

16 Molwaashi eitavelo nohole oya fimana, Ovakriste ovo va shanga Ombiibeli ova divilika omaukwatya oo oshita lwoikando ihapu metumbulo limwe. Paulus okwa londwela ovamwaxe va ‘djale oipakotolwa yoivela yeitavelo noyohole.’ (1 Tes. 5:8) Petrus okwa shanga a ti: “Oye ou mu mu hole [Jesus], nande inamu mu mona, naau mwe mu itavela, nande kamu mu wete paife.” (1 Pet. 1:8) Jakob okwa li a pula ovamwaxe ovavaekwa a ti: “Kalunga ina hoolola hamba ava va talwa kounyuni ou eehepele, va ninge oipuna meitavelo novafyuululi vouhamba ou wa udanekelwa ovo ve mu hole?” (Jak. 2:5) Johannes okwa shanga a ti: “Oshipango shaye [Kalunga] osho tuu eshi, tu itavele edina lOmona Jesus Kristus, fye tu kale nokuholafana.” 1 Joh. 3:23.

17 Nonande eitavelo ola fimana, oiteelelwa imwe youkwatya oo otai ka xula po ashike ngeenge omaudaneko aKalunga oo twa li twa teelela okwa wanifwa po. Ashike omhumbwe yetu yokukulika ohole yokuhola Kalunga navakwetu kai na efiku i xule po. Nomolwaasho Paulus a li a shanga a ti: “Ndele paife otaku kala eitavelo, eteelelo, ohole, oyo itatu; ndelenee ohole inene i dule ikwao.” — 1 Kor. 13:13.

ONGHEDI YA TONGOMANA OMO HATU ULIKE EITAVELO

18, 19. Onghedi ya tongomana omo hatu ulike eitavelo kunena oilipi, nolyelye a pumbwa okufimanekwa omolwoshinima osho?

18 Kunena, oshiwana shaKalunga otashi ulike kutya oshi na eitavelo tali longo mOuhamba waKalunga oo wa dikwa po. Osho osha etifa po oparadisa yopamhepo mounyuni aushe, oyo i na ovanhu ve dulife pomamiliyona ahetatu. Oi li onhele yopafaneko omo mu na ovanhu ovo hava imike oiimati yomhepo yaKalunga. (Gal. 5:22, 23) Kai fi tuu onghedi ya tongomana yokuulika eitavelo nohole yopaKriste yashili!

19 Kape na omunhu ta dulu oku shi litadela, molwaashi Kalunga ketu oye e shi ningifa tashi shiiva. Oshinima sha tya ngaho shikumwifi otashi “ningile Omwene efimano noshidimbulukifo itashi dimwa po fiyo alushe.” (Jes. 55:13) Oshoshili kutya ohatu ka ‘xupifwa omolweitavelo,’ ndele ‘opafilonghenda laKalunga.’ (Ef. 2:8) Oparadisa yetu yopamhepo otai ka twikila okutamunuka mo fiyo osheshi edu alishe la yada ovanhu va wanenena, ovayuki, va hafa notava fimaneke edina laJehova fiyo alushe. Onghee hano, natu twikileni okukala tu na eitavelo tali longo momaudaneko aJehova.