Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ovanyasha, pamekeni eitavelo leni

Ovanyasha, pamekeni eitavelo leni

“Eitavelo olo . . . euliko li liwetikile loinima yashili nande kai wetike.” — HEB. 11:1. NW

OMAIMBILO: 41, 69

1, 2. Kunena ovanyasha otashi dulika va kale ve udite va fininikwa va ninge shike, noshike tava dulu okuninga opo va ungaunge nonghalo oyo?

OMUMWAMEME umwe omunyasha wokoBritain okwa li a lombwelwa komunafikola mukwao kutya: “Haave ngeno wokukala wa itavela muKalunga.” Omumwatate umwe wokoGermany okwa ti: “Ovahongi vange ova li va tala ko ehokololo lOmbiibeli li na sha neshito li li ashike longaho. Nova li va tambula ko ashike kutya ovanafikola ove na okwiitavela mehongo loevolusi.” Omumwameme umwe omunyasha wokoFrance okwa ti: “Ovahongi vopofikola yetu ova kumwa eshi va mona kutya ope na ovanafikola vamwe natango va itavela mOmbiibeli.”

2 U li omupiya waJehova omunyasha, ile ngeenge oto lihongo kombinga yaye, mbela oho kala u udite wa fininikwa u itavele omahongo oo e li apeshe, ngaashi ehongo loevolusi ponhele yokwiitavela meshito? Ngeenge osho, ope na eenghatu odo to dulu okulandula opo u pameke eitavelo loye noku li kaleka la kola. Shotete, oto dulu okulongifa eendunge dokuyoolola odo wa pewa kuKalunga ‘notadi ke ku popila.’ Otadi ke ku amena komahongo ounyuni, oo taa dulu okunyona po eitavelo loye. — Lesha Omayeletumbulo 2:10-12.

3. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

3 Eitavelo lashili ola kanghamena keshiivo lashili lokushiiva Kalunga. (1 Tim. 2:4) Ngeenge to lesha Eendjovo daKalunga nosho yo oileshomwa yetu, ino kala ashike ho lesha to tondoka mo. Longifa eendunge dokuyoolola opo u ‘ude ko’ osho to lesha. (Mat. 13:23) Natu ka taleni nghee okuninga ngaho taku dulu oku ku kwafela u pameke eitavelo loye muKalunga e li Omushiti nosho yo mOmbiibeli moku ka konakona ‘omaumbangi ashili.’ — Heb. 11: 1, eshangelo lopedu mo-NW.

NGHEE TO DULU OKUPAMEKA EITAVELO LOYE MOMUSHITI

4. Omolwashike okwiitavela muKalunga ile monghedi omo oinima i na omwenyo ye uya po tashi pula okukala neitavelo lonhumba, noshike tu na okuninga opo tu fike pexulifodiladilo lopandunge?

4 Mbela owa shakeneka ngoo nale omunhu oo ta ti kutya okwa itavela mehongo loevolusi molwaashi ola kanghamena kounongononi, omanga okwiitavela muKalunga okwa kanghamena keitavelo? Ovanhu vahapu ove na etaleko la tya ngaho. Ashike oshiwa okukaleka momadiladilo kutya: Eitavelo ola kwatelwa mo, kashi na neembudi kutya omunhu okwa itavela muKalunga ile omoevolusi. Osho otashi shiiva ngahelipi? Kape na nande oumwe womufye a mona Kalunga, ile a mona oshinima shonhumba tashi shitwa. (Joh. 1:18) Navali, kape na omunhu, kutya nee omunongononi, ile hasho, a mona oshinima shonhumba shi na omwenyo tashi lundulukile moshinima shimwe vali shi na omwenyo. Pashihopaenenwa, kape na ou a mona oshinamwenyo oshilikoki tashi lundulukile moshinyamifi. (Job 38:1, 4) Onghee hano, atusheni otu na okukonakona omaumbangi oo nokulongifa eendunge detu dokuyoolola opo tu fike pexulifodiladilo tali ti sha. Omuyapostoli Paulus okwa shanga kombinga yeshito a ti: “Osheshi oinima i he wetike kokutya, eenghono [daKalunga] daalushe noukalunga waye, otai monika nawa moilonga yaye okudja keshito lounyuni, ngenge tai konakonwa, opo va kale ve he na elipopilo.” — Rom. 1:20.

Eshi to tomhafana navamwe, oto dulu okulongifa oilongifo oyo i li melaka leni (Tala okatendo 5)

5. Tu li oshiwana shaKalunga, ohatu kwafelwa ngahelipi tu longife eendunge detu dokuyoolola?

5 ‘Okuuda ko’ otashi ti okudidilika mo oshinima shonhumba osho tashi dulika itashi udiwa ko, ile itashi limonikila mo noupu. (Heb. 11:3) Onghee hano, ovanhu ovo ve na eendunge dokuyoolola ohava longifa omadiladilo avo, ndele hamesho ashike ile omatwi. Ehangano laJehova ole tu longekidila oilongifo ihapu i na omauyelele oku tu kwafela. Osho otashi tu kwafele tu ‘mone’ Omushiti wetu nomesho etu eitavelo. (Heb. 11:27) Oilongifo oyo oya kwatela mo okavidio The Wonders of Creation Reveal God’s Glory, oumbo Was Life Created? no-The Origin of Life—Five Questions Worth Asking, nosho yo embo Is There a Creator Who Cares About You? Ohatu pewa yo eendja da denga mbada okupitila moifo yetu. Luhapu, mo-Awake! ohamu kala mu na oimoniwa yaavo ve li ovanongononi nosho yo vamwe ovo va yelifa kutya omolwashike paife va itavela muKalunga. Oitukulwa oyo i li mo-Awake! hai ifanwa “Was It Designed?” oya divilika oinima ikumwifi yomeshito oyo hatu mono. Ovanongononi luhapu ohava kendabala okunduluka oilongomwa tava hopaenene oinima ikumwifi yomeshito ya tya ngaho.

6. Omauwa amwe elipi to dulu okumona mokukala ho longifa oilongifo oyo tu na, nongahelipi wa mona mo ouwa moku i longifa?

6 Omumwatate womido 19 wokoUnited States okwa popya kombinga youmbo vavali ovo va tumbulwa metetekelo a ti: “Ova kala ve li ekwafo linene kwaame. Onde va konakona lwoikando i dulife pomulongo.” Omumwameme umwe wokoFrance okwa ti: “Oitukulwa ‘Was It Designed?’ oyo hai kala mo-Awake ohai kumwifa nge! Ohai ulike kutya eeindjiniya da kula otashi dulika di hopaenene oinima yomeshito oyo ya kitakana, ashike kadi na efiku di ka hopaenene filufilu eshito ngaashi li li.” Ovadali vamwe vomoSouth Africa, ovo ve na okaana komido 15, ova ti: “Oshinima shotete osho omonakadona wetu ha lesha mo-Awake! oshitukulwa ‘shOmapulapulo.’” Ongahelipi kombinga yoye? Mbela oho longifa ngoo omafiloshisho aeshe oo hatu pewa? Otaa dulu okupameka eitavelo loye li kale la fa omuti u na omidi da ya mokule. Monghedi ya tya ngaho, eitavelo loye otali ke ku kwafela u finde omahongo oipupulu. — Jer. 17:5-8.

NGHEE TO DULU OKUPAMEKA EITAVELO LOYE MOMBIIBELI

7. Omolwashike Kalunga a hala u longife eendunge doye dokuyoolola?

7 Mbela osha puka okupula omapulo kombinga yOmbiibeli? Hasho nandenande. Jehova okwa hala u longife ‘eendunge’ doye u konakone nou kale wa tomhwa koshili ove mwene. Ina hala u kale ashike wa itavela molwaashi vamwe navo va itavela. Onghee hano, longifa eendunge dokuyoolola opo u mone eshiivo lashili. Eshiivo la tya ngaho otali ka kala ekanghameno la kola leitavelo loye. (Lesha Ovaroma 12:1, 2; 1 Timoteus 2:4.) Onghedi imwe omo to dulu okumona eshiivo omokukonakona oshinima shonhumba kondadalunde osho wa hala okukonakona.

8, 9. (a) Vamwe otashi dulika va hafele okukonakona oinima ilipi? (b) Hokolola nghee vamwe va mona ouwa mokukala hava dilonga kwaasho va konakona?

8 Vamwe ove litulila po elalakano lokukonakona omaxunganeko Ombiibeli, omahokololo Ombiibeli, nghee Ombiibeli tai tu kumwe noinima oya ya lafululwa, ile noinima yopaunongononi. MuGenesis 3:15 omu na exunganeko limwe lihokwifa olo to dulu okukonakona. Ovelishe oyo oya holola enenediladilo lOmbiibeli, olo li li okutumbalekifwa kwounamapangelo waKalunga nosho yo okuyapulifwa kwedina laye okupitila mOuhamba. Ovelishe oyo oya popya meityo lopafaneko noya ulika nghee Jehova ta ka xulifa po okumona oixuna kwovanhu oko kwa hovela moshikunino shaEden. Ongahelipi to dulu okukonakona Genesis 3:15? Onghedi imwe omo to dulu oku shi ninga omokufaneka efimbolandulafano. Oto dulu okushanga mo omishangwa da fimana, odo tadi ulike nghee Kalunga a kala ta holola kanini nakanini kombinga youyelele u na sha nelongekido olo la tumbulwa movelishe oyo naavo va tumbulwa mo, nosho yo odo tadi ulike kunghee exunganeko olo tali ka wanifwa. Mokutala nghee omishangwa odo tadi tu kumwe, oto ka fika pexulifodiladilo kutya ovaprofeti novashangi vOmbiibeli ova li va ‘wilikwa komhepo iyapuki’ shili. — 2 Pet. 1:21.

9 Omumwatate umwe wokoGermany okwa popya a ti: “Etumwalaka lOuhamba oli li enenediladilo lOmbiibeli. Osho osho shi li ngaho nonande Ombiibeli oya shangwa kovalumenhu 40 lwaapo, ovo vahapu vomuvo va li ko pomafimbo a yoolokafana nokava li ve shaafane.” Omumwameme umwe Omuaustralia okwa li e linyengifwa koshitukulwa shokukonakonwa shomOshungonangelo yo 15 Desemba 2013, osho sha li sha fatulula eityo lOpaasa. Elongekido olo le likalekelwa ola pambafana naGenesis 3:15 nosho yo nokuuya kwaMessias. Omumwameme oo okwa ti: “Oshitukulwa osho osha pashula nge ndi mone nghee Jehova e li omukumwifi. Eshi pa li pa tulwa elongekido olo li na sha nOvaisrael nanghee la li la wanifwa okupitila muJesus, osha kumifa nge neenghono. Onda li ndi na okukanghama nokudilonga kunghee exunganeko louvalelo wOpaasa la li likumwifa!” Omolwashike omumwameme oo a li e udite ngaho? Okwa li a dilonga moule kombinga yaasho a lesha ndele te shi ‘udu ko.’ Naasho osha li she mu kwafela a pameke eitavelo laye noshe mu ehenifa popepi elela naJehova. — Mat. 13:23.

10. Ongahelipi ounashili wovashangi vOmbiibeli we tu kwafela tu itavele kutya osho va shanga oshoshili?

10 Onghedi imwe omo to dulu okupameka eitavelo loye omokutala koudiinini nokounashili wovalumenhu ovo va shanga Ombiibeli. Ovashangi vonale ova li hava popile mouwa ovakwatelikomesho vavo nokufimaneka omauhamba avo nonande ova li hava ningi oinima ii. Ashike ovaprofeti vaJehova ova kala alushe hava popi oshili. Ova shanga kombinga yomapuko oshiwana shavo noeehamba davo nokuli. (2 Omaf. 16:9, 10; 24:18-22) Ova li va popya oshili kombinga yomapuko avo nosho yo ovapiya vaKalunga vamwe. (2 Sam. 12:1-14; Mark. 14:50) Omumwatate umwe wokoBritain okwa ti: “Okupopya oshili kwa tya ngaho okwa pumba, naasho oshe tu pa elineekelo la kola kutya Ombiibeli oya dja shili kuJehova.”

11. Ongahelipi ovanyasha tava dulu okukala va lenga omafinamhango Ombiibeli?

11 Molwaashi Ombiibeli oi na omafinamhango oo hae tu wilike, ovanhu vahapu ova tomwa va itavele kutya oya nwefwa mo kuKalunga. (Lesha Epsalme 19:8-12.) Omumwameme umwe omunyasha wokoJapan okwa ti: “Ohatu kala twa hafa shili moukwaneumbo wetu ngeenge hatu tula moilonga omahongo Ombiibeli. Ohatu kala tu na ombili, oukumwe nohole.” Omafinamhango Ombiibeli ohae tu amene opo tuha kufe ombinga momalongelokalunga oipupulu nosho yo moinima youmhulile oyo ya kwata ko ovanhu vahapu kunena. (Eps. 115:3-8) Mbela omahongo opanhu oo haa ti kutya kaku na Kalunga ohaa kumu ovanhu? Omahongo a tya ngaho, ngaashi loevolusi, ohaa ningifa eshito li kale la fa oshikalunga nokukala tali pewa efimano olo li na ashike okupewa Jehova. Ovanhu ovo hava popi kutya kaku na Kalunga ohava ti kutya onakwiiwa yetu oi li momake etu vene. Nomolwaasho ihava kala ve na eteelelo lonakwiiwa kutya onai ka kale i li xwepo. — Eps. 146:3, 4.

OKUTOMHAFANA NAVAMWE

12, 13. Onghedi ilipi tai pondola okukundafana kombinga yeshito ile yOmbiibeli nomunafikola mukweni, novahongi ile navamwe ve lili?

12 Ongahelipi to dulu okupondola ngeenge to tomhafana navamwe kombinga yeshito nosho yo Ombiibeli? Shotete, ino pumbwa okukala ho endelele okufekela kutya ovanhu ova itavela shike. Ovanhu vamwe ohava ti kutya ova itavela moevolusi, ashike natango ove udite kutya Kalunga oko e li. Ohava diladila kutya Kalunga okwa li a longifa oevolusi opo a shite oinima i na omwenyo ya yoolokafana. Vamwe ohava ti kutya ova itavela moevolusi molwaashi ove udite kutya ngeno kaya li yoshili, ngeno ihai hongwa mofikola. Ofimbo vamwe inava itavela vali muKalunga omolwoinima ii oyo hai ningwa momalongelokalunga. Nomolwaasho ngeenge to kundafana naumwe shi na sha nanghee oinima ye ya po, ohashi kala alushe shi li pandunge okupula tete omapulo. Pula opo u shiive kutya omunhu oo okwa itavela lela shike. Ngeenge ou na ondjele noho pwilikine nelitulemo, naye otashi dulika shi ke mu linyengife a pwilikine kwoove. — Tit. 3:2.

13 Ngeenge umwe oku li omhinge neitavelo loye meshito, oto dulu oku mu pula a yelife kutya oinima i na omwenyo oye uya po ngahelipi ngeenge kaku nOmushiti. Opo oinima i na omwenyo oyo ya shitwa tetetete i kale po pamaludi ayo, oya li i na okukala hai dalafana opo i twikile okukala po. Omushiivinawa umwe woinima yopaunongononi okwa ti kutya oinima imwe oyo ya pumbiwa opo oishitwa i kale nomwenyo ongaashi (1) oshipa shokwaamena olutu, (2) okudula okumona eenghono noku di longifa, (3) omauyelele e na sha noufyuululwakwatya, nosho yo (4) okudula okuninga eekopi domauyelele oo. Okwa weda ko vali a ti: “Ohandi kala nokuli nda kuminwa okukitakana kwoinima oyo i na omwenyo oyo tai monika ya fa yanafangwa.”

14. Oshike to dulu okuninga po ngeenge ou wete wa fa ino lilongekida okukundafana kombinga yoevolusi ile yeshito?

14 Ngeenge ou wete ino lilongekida okukundafana kombinga yoevolusi ile yeshito, oto dulu okulongifa onghedi yanafangwa yokutomhafana oyo Paulus a li a longifa. Okwa ti: “Keshe tuu eumbo oli nomutungi walo, ndelenee omutungi waaishe oKalunga.” (Heb. 3:4) Okutomhafana kwa tya ngaho otaku dulu okweeta oidjemo iwa. Osha yela filufilu kutya oinima ya kitakana yomeshito oya etwa po komunaendunge. Oto dulu yo okulongifa oshishangomwa osho tashi wapalele. Omumwameme umwe eshi a li a popya nomulumenhu omunyasha oo a ti kutya ina itavela kutya Kalunga oko e li nomolwaasho a tambula ko ehongo loevolusi, okwa li a longifa oumbo vavali ovo va tumbulwa metetekelo. Konima yomafiku onhumba, omunyasha oo okwa li a popya a ti: “Paife onda itavela muKalunga.” Naasho osha twala fiyo omekonakonombiibeli, nomunyasha oo okwa ka ninga omumwatate.

15, 16. Ongahelipi to dulu okulundulula onghedi yoye yokukundafana kombinga yOmbiibeli, nonelalakano lashike?

15 Ngeenge oto popi nomunhu oo e na omalimbililo kombinga yOmbiibeli, oto dulu okulongifa ouyelele wanafangwa opo u kundafane naye. Mu pulapula u mone kutya okwa itavela naanaa shike nonokutya oku na ohokwe moikundafanwa ilipi. (Omayel. 18:13) Ngeenge oku na ohokwe moinima yopaunongononi, otashi dulika a pwilikine ngeenge owa popi kombinga yoinima oyo i li mOmbiibeli tai tu kumwe nounongononi. Ovanhu vamwe otashi dulika ve linyengifwe koihopaenenwa oyo tai ulike kutya mOmbiibeli omu na omaxunganeko neendjokonona di li paushili. Ile oto dulu okuulikila omunhu omafinamhango oo tae tu kwafele monghalamwenyo, ngaashi oo a popiwa mEudifo lokOmhunda.

16 Dimbulukwa kutya elalakano loye kali fi okutwa eemhata novanhu, ndele okuhanga omitima davo. Nomolwaasho owa pumbwa okukala ho pwilikine nawa. Kala ho pula omapulo a yela nawa, to shi ningi nelungi nonefimaneko, unene tuu ngeenge to popi novakulunhu. Otashi ke ve linyengifa va fimaneke etaleko loye. Otava ka mona yo kutya owa tomhwa kwaasho wa itavela. Ashike ovanyasha vahapu ohava dopa okuninga ngaho. Oshiwa okukaleka momadiladilo kutya ino pumbwa okunyamukula ovo hava pula vehe na elalakano lokulihonga shili ile ovo hava kala va hala oku ku yola omolweitavelo loye. — Omayel. 26:4.

NINGA OSHILI YOYE MWENE

17, 18. (a) Oshike tashi dulu oku ku kwafela u ningi oshili yoye mwene? (b) Epulo lilipi hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?

17 Eitavelo la pama inali kanghamena ashike keshiivo lomahovelohongo Ombiibeli. Onghee hano, kala ho konakona moule Eendjovo daKalunga ngaashi to kongo omamona a holekwa. (Omayel. 2:3-6) Kala ho longifa oilongifo imwe oyo tashi dulika i li melaka loye, ngaashi o-Watchtower Library on DVD, ONGULUMAMBO YOKOINTANETA, o-Watch Tower Publications Index ile Elongifwambo lokukonga Omauyelele mOishangomwa yEendombwedi daJehova. Litulila po elalakano lokulesha Ombiibeli aishe. Oto dulu okumana ko okulesha Ombiibeli aishe momukokomoko wodula. Okulesha Eendjovo daKalunga ondjikilile ohaku tungu eitavelo. Omupashukilishikandjo umwe okwa popya kombinga younyasha waye a ti: “Oshinima shimwe osho sha kwafe lange ndi kale nda tomwa kutya Ombiibeli oyi li shili Eendjovo daKalunga oku i lesha aishe. Omahokololo Ombiibeli oo nda kala handi lesha okudja kounona paife ondi a udite ko nawa. Osho asha kwafela nge ndi ninge exumokomesho lopamhepo.”

18 Ovadali, otamu dana onghandangala ya kula mokukulika oupamhepo wovana veni. Ongahelipi tamu dulu oku va kwafela va kale ve na eitavelo la pama? Oshitukulwa tashi landula ko otashi ka kundafana kombinga yepulo olo.