Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ovakriste ovanamido, Jehova okwa lenga oudiinini weni

Ovakriste ovanamido, Jehova okwa lenga oudiinini weni

MOUNYUNI aushe ovakulunhuongalo ova lenga oinakuwanifwa oyo ve na mokati koshiwana shaKalunga. Kave li tuu enangeko noupuna kufye! Efimbo opo la di ko, opa li pa ningwa elunduluko. Ovakulunhuongalo ovanamido ova li va pulwa va yandje po oinakuwanifwa yavo imwe idjuu kovakulunhuongalo ovanyasha. Monghedi ilipi mbela?

Elongekido lipe ololo kutya ovapashukilishikandjo nosho yo ovo hava hongo eefikola di lili noku lili ove na okweefa po oilonga ya tya ngaho ngeenge va wanifa omido 70. Natango, ovakulunhuongalo ovo ve na omido 80 ove na okupa ovakulunhuongalo ovanyasha oinakuwanifwa i lili noku lili, ngaashi okukala omuunganeki wOkomitiye yOshitaimbelewa ile omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo meongalo lomoshitukulwa. Ovakulunhuongalo ovanamido ova li ve linyenga ngahelipi kelunduluko olo? Ova li va ulika kutya ovadiinini kuJehova nosho yo kehangano laye.

Ken, oo a kala omuunganeki wOkomitiye yOshitaimbelewa hanga oule womido 49, okwa ti: “Onda li nda dimina etokolo olo. Onda hangwa opo nda ilikana kuJehova ongula oyo eshi nda uda etokolo olo, nde mu lombwela kutya opa pumbiwa omumwatate omunyasha a longe e li omuunganeki.” Onghedi omo Ken e linyenga oya faafana naayo yovanamido ovadiinini mounyuni aushe. Molwaashi ove hole okukwafela ovamwatate, ova li va nyemata potete.

Esperandio, oo a kala omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo meongalo lavo, okwa ti: “Osha li sha udifa nge ngoo nai.” Ashike okwa popya a ti: “Onda li nda pumbwa efimbo lihapu opo ndi file oshisho oukolele wange oo tau kande omapunya.” Ndele nande ongaho, Esperandio ota twikile okulongela Jehova noudiinini noku li enangeko noupuna keongalo lavo.

Ongahelipi shi na sha naao a kala omupashukili omweendi efimbo lile, ndele ta ka longa oilonga imwe i lili? Allan, oo a kala omupashukili omweendi oule womido 38, okwa ti: “Onda li nda kumwa eshi nde shi uda.” Natango, oha mono omauwa mokudeula ovalumenhu ovanyasha moilonga oyo nota twikile okulonga noudiinini.

Russell, oo a li omupashukili omweendi nokwa honga eefikola di lili noku lili oule womido 40, okwa ti kutya ye nomukulukadi waye ova li va nyemata potete. Ova ti: “Otwa li twa lenga oshinakuwanifwa shetu notwa li tu udite kutya ohatu dulu natango okutwikila.” Russell nosho yo omukulukadi waye ohava longifa owino wavo meongalo lomoshitukulwa, novaudifi ovo hava longo pamwe navo ohava kala va hafa.

Nonande ku udite ngaashi ovo va tumbulwa metetekelo va li ve udite, ehokololo olo li li mu 2 Samuel otali dulu oku ku kwafela u ude ko onghalo yavo.

OMULUMENHU OMULININIPIKI NOMUNASHILI

Diladila eshi Absalom a li a hala okuumba ko xe, David, koshipundi. David okwa li a ya onhapo a dja muJerusalem ndele ta i kuMahanaim, koushilo womulonga waJordan. David nosho yo ovo a li pamwe navo eshi va li oko, ova li va pumbwa oipumbiwa. Mbela oto dimbuluka osho sha li sha ningwa po?

Ovalumenhu vatatu vomoshitukulwa ova li ve va etela eembete, oikulya ya yoolokafana nosho yo oikwatelwa oyo va li va pumbwa. Barsillai okwa li umwe womovalumenhu ovo. (2 Sam. 17:27-29) Eshi Absalom a xulifa po ounashibofa waye, David okwa li a shuna kuJerusalem, na Barsillai okwa li e mu findikila kuJordan. David okwa li e mu ladipika e uye kuJerusalem. Okwa li a popya kutya ote ke mu pa oikulya nonande Barsillai “okwa li oshipuna shinene” noka li a pumbwa oikulya oyo a li ta ka pewa. (2 Sam. 19:31-33) Ashike otashi dulika David a li e hole omaukwatya aBarsillai nosho yo omaetepo oo tashi dulika e ke mu pe. Osha li tashi ka kala oufembanghenda munene okukala nokulonga mombala.

Barsillai okwa li a popya kutya oku na omido 80 molwaashi omulininipiki nomunashili. Okwa weda ko a ti: “Ame ohandi dulu tuu ngeno okutongola ouwa nowii?” Mbela okwa li a hala okutya shike? Barsillai okwa li a likola ounongo momukokomoko wokukalamwenyo kwaye. Okwa li ta dulu okuyandja omayele mawa, ngaashi ashike ‘ovakulunhu’ va li va yandja omayele kohamba Rehabeam. (1 Eeh. 12:6, 7; Eps. 92:12-14; Omayel. 16:31) Onghee eshi Barsillai a popya shi na sha nokutongola ouwa nowii otashi dulika a li ta popi kombinga yomangabeko opalutu ile omaupyakadi oo a li e na omolwoukulupe. Okwa li a dimina kutya oukulupe owa kuma okumakela nosho yo okuuda ko kwaye. (Omuud. 12:4, 5) Onghee hano, Barsillai okwa li a ladipika David a ye kuJerusalem nomulumenhu omunyasha Kimham, oo tashi dulika a li omonamati waye. — 2 Sam. 19:35-40.

OKULILONGEKIDILA ONAKWIIWA

Omalunduluko oo a ningwa she likolelela komido oku li metwokumwe netaleko olo Barsillai a li e na. Kunena, ihaku talwa ashike keenghalo ile kokudula kwomunhu ngaashi sha li sha ningilwa Barsillai. Otwa li twa pumbwa okukonakona lelalela osho tashi wapalele ovakulunhuongalo ovadiinini mounyuni aushe.

Ovalumenhu Ovakriste ovanamido ovalininipiki ovo ova mona kutya ehangano laJehova otali ka kala la pama omolwehapupalo lomonakwiiwa ngeenge oinakuwanifwa oyo va kala ve na efimbo lile oya pewa ovamwatate ovanyasha. Ngaashi Barsillai tashi dulika a deula omonamati nosho yo omuyapostoli Paulus a deula Timoteus, peemhito dihapu, ovamwatate ovanamido ovo hava deula ovanyasha. (1 Kor. 4:17; Fil. 2:20-22) Ovalumenhu ovo ovanyasha paife ove li “eeshali” komaongalo, hava kwafele “okutunga olutu laKristus.” — Ef. 4:8-12; yelekanifa naNumeri 11:16, 17, 29.

OKUKUFA OMBINGA PEEMHITO DA YOOLOKAFANA

Vahapu momaongalo oshiwana shaKalunga mounyuni aushe ovo va yandja po oinakuwanifwa yavo imwe otava dulu okulongifa eemhito da tya ngaho va tamunune mo oukalele wavo.

Marco, oo a kala omupashukili omweendi oule womido 19, okwa ti: “Eenghalo dange dipe ohadi pe nge omhito yokuudifila ovashamane ovo vehe fi ovaitaveli ovo va hombola ovamwameme vomeongalo letu.”

Geraldo, oo a kala omupashukili omweendi oule womido 28, okwa ti: “Omalalakano etu okwa kwatela mo okukwafela ovo inave lipyakidila vali pamhepo nosho yo okuninga omakonakonombiibeli mahapu.” Okwa ti yo kutya ye nomukulukadi waye paife ohava ningi omakonakonombiibeli 15, navamwe ovo va li inave lipyakidila vali pamhepo paife ohave uya kokwoongala.

Allan, oo a tumbulwa metetekelo, okwa ti: “Paife otu na omhito yokukufa ombinga pauyadi moilonga yokuudifa. Ohatu hafele okuyandja oundombwedi womoipafi, meefitola nosho yo okuudifila ovashiinda, navavali vomuvo ova li ve uya kOlupale lOuhamba.”

Ngeenge ou li omumwatate a wana nomudiinini nowa pewa oshinakuwanifwa shipe mokati koshiwana shaKalunga, ope na vali onghedi imwe ye likalekelwa omo to dulu okuyambidida. Oto dulu okuyambidida oilonga yaJehova mokudeula ovalumenhu ovanyasha ovo vehe na owino meongalo. Russell, oo a tumbulwa metetekelo, okwa ti: “Jehova ota deula nota longifa ovamwatate ovanyasha ovo ve na owino. Ovamwatate ohava mono ouwa momahongo nosho yo mefiloshisho lavo.” — Tala oshimhungu “ Kwafela ovalumenhu ovanyasha va hange elalakano lavo.”

JEHOVA OKWA LENGA OUDIININI WENI

Kala u na etaleko liwa ngeenge opo wa i moilonga imwe i lili. Owa kuma nale eenghalamwenyo dovanhu vahapu omolwoilonga yoye youdiinini noto dulu okutwikila okuninga ngaho. Ou holike noto twikile okukala u holike.

Osho sha fimanenena oshosho kutya omwa kuma omutima waJehova. Ita ka ‘dimbwa ngeno oilonga yeni nohole yeni mokufimanekifa edina laye, eshi mwa yakulile ovayapuki ndele hamu shi ningi natango.’ (Heb. 6:10) Ovelishe oyo ya nwefwa mo otai tu shilipaleke kutya omaudaneko aye aeshe oku dule oilonga yetu. Ou na ondilo unene kuJehova, ita ka dimbwa oilonga yoye yomonakudiwa nosho yo eenghendabala doye tadi twikile doku mu hafifa.

Ongahelipi ngeenge ove oshinakuwanifwa shoye inashi lunduluka ngaashi sha kundafanwa metetekelo? Oshinima osho natango otashi dulu okukuma pauhandimwe. Monghedi ilipi mbela?

Ngeenge ou na ekwatafano nomumwatate omunamido omudiinini oo a lundululilwa koshinakuwanifwa shimwe, oto dulu okumona ouwa mowino waye. Konga omayele kuye. Mu pula omaetepo aye. Kala yo to mu tale eshi ta wanifa po oshinakuwanifwa shaye nanghee ta longifa noudiinini owino waye.

Kutya nee ou li omunamido e na oshinakuwanifwa shipe ile omumwatate ile omumwameme oo ha mono ouwa omolwekwafo lovanamido, kaleka momadiladilo kutya Jehova okwa lenga oudiinini waavo va kala tave mu longele efimbo lile notava twikile oku mu longela.