Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 39

EIMBILO 125 “Ovanelao ovananghenda”

Mona ehafo olo hali di mokuyandja

Mona ehafo olo hali di mokuyandja

“Okuyandja ohaku eta ehafo shi dulife okupewa.”OIL. 20:35.

ENENEDILADILO

Ohatu ke lihonga eenghedi da yoolokafana di na sha nokuyandja nosho yo ehafo olo hali di mokuyandja.

1-2. Ohatu mono ouwa ngahelipi, eshi twa shitwa hatu dulu okumona ehafo olo hali di mokuyandja, shi dulife okupewa?

 ESHI Jehova a shita ovanhu, okwe va shita tava dulu okumona ehafo olo hali di mokuyandja, shi dulife okupewa. (Oil. 20:35) Ndele mbela osho osha hala okutya ihatu kala twa hafa, ngeenge twa pewa sha? Ahawe. Ohatu kala twa hafa, ngeenge twa pewa oshali. Ashike ohatu kala twa hafa unene, ngeenge twa yandja sha. Ohashi tu etele ouwa, eshi Jehova e tu shita monghedi ya tya ngaho. Omolwashike mbela?

2 Omolwonghedi omo Jehova e tu shita, ohatu dulu okuhapupalifa ehafo letu. Ohatu dulu okuhapupalifa ehafo letu mokukonga eemhito, opo tu ningile vamwe ouwa. Inatu hafa tuu eshi Jehova e tu shita monghedi ya tya ngaho! — Eps. 139:14.

3. Omolwashike Jehova ta popiwa e li “Kalunga oo ha kala alushe a hafa”?

3 Omishangwa ode tu shilipaleka kutya okuyandja ohaku eta ehafo. Nomolwaasho Ombiibeli ya popya kutya Jehova oku li “Kalunga oo ha kala alushe a hafa.” (1 Tim. 1:11) Oye wotete a yandja sha, noku li Omuyandji a denga mbada. Ngaashi omuyapostoli Paulus a popya, “otu na omwenyo, hatu linyenge notu li po omolwaye.” (Oil. 17:28) “Oshali keshe noinima aishe iwa” oya dja kuJehova. — Jak. 1:17.

4. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu mone ehafo olo hali di mokuyandja?

4 Atushe otashi dulika twa hala okumona ehafo olo hali di mokuyandja. Ohatu dulu okuninga ngaho mokuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja. (Ef. 5:1) Eshi hatu kundafana oshitukulwa eshi, natu tale kutya oshike hatu dulu okuninga po, ngeenge otu udite kutya ihatu pandulwa, ngeenge twa ningila sha vamwe ouwa. Osho otashi ke tu kwafela tu kaleke po nokuhapupalifa ehafo letu olo hali di mokuyandja.

KALA HO YANDJE NGAASHI JEHOVA

5. Oinima imwe ilipi Jehova he tu pe?

5 Omeenghedi dimwe dilipi Jehova ha yandje? Natu ka taleni koihopaenenwa imwe. Jehova ohe tu pe osho twa pumbwa. Nonande haalushe hatu kala tu na oiniwe ihapu, Jehova ohe tu pe alushe osho twa pumbwa. Pashihopaenenwa, ohe shi ningifa tashi shiiva opo tu kale tu na oikulya, oikutu neenhele dokukala. (Eps. 4:8; Mat. 6:​31-33; 1 Tim. 6:​6-8) Mbela Jehova ohe tu pe ashike oinima oyo, molwaashi e udite kutya oku na oku shi ninga? Hasho nandenande. Omolwashike he shi ningile?

6. Oshike hatu lihongo muMateus 6:​25, 26?

6 Jehova ohe tu pe osho twa pumbwa, molwaashi oku tu hole. Natu ka taleni keendjovo daJesus odo tadi hangwa muMateus 6:​25, 26. (Lesha.) Jesus okwa li a longifa oihopaenenwa yomeshito. Okwa li a longifa oshihopaenenwa sheedila, a ti: “Ihadi kunu, ihadi teya noihadi tuvikile momaanda.” Didilika osho a weda ko, okwa ti: “Xo yeni womeulu ohe di palula.” Opo nee okwa pula a ti: “Mbela inamu fimana unene mu di dule?” Oshilihongomwa oshilipi? Ovapiya vaJehova ovadiinini ove na ondilo kuye ve dulife oinamwenyo. Ngeenge Jehova oha file oshisho oinamwenyo, ohatu dulu okukala tu na oushili kutya nafye ote tu file oshisho. Ngaashi xe wopanhu ha file oshisho oukwaneumbo waye, Jehova ohe tu file oshisho, molwaashi oku tu hole. — Eps. 145:16; Mat. 6:32.

7. Omonghedi ilipi hatu dulu okuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja? (Tala yo efano.)

7 Ngaashi Jehova, nafye ohatu dulu okupa vamwe osho va pumbwa omolwohole. Pashihopaenenwa, mbela ou shii omumwatate, ile omumwameme oo a pumbwa oikulya, ile oikutu? Jehova ota dulu oku ku longifa, opo u kwafele omumwatate, ile omumwameme. Oshiwana shaJehova ohashi yambididafana, unene tuu ngeenge pa holoka oiponga yopaushitwe. Pashihopaenenwa, pefimbo lomukifi wekomba, o-COVID-19, ovamwatate novamwameme ova kala hava tukulilafana oinima, ngaashi oikulya, oikutu nosho yo oipumbiwa imwe. Vahapu ova li yo va yandja omayambidido opashimaliwa nehalo liwa omolwoilonga yomounyuni aushe. Omayambidido a tya ngaho, okwa kwafela ovamwatate ovo va dengwa koiponga. Ovamwatate novamwameme ohava tula moilonga omayele oo taa hangwa mOvaheberi 13:​16, oo taa ti: “Inamu dimbwa okulonga ouwa nokutukulilafana navamwe osho mu na, osheshi omayambo a tya ngaho ohaa hafifa unene Kalunga.”

Atushe ohatu dulu okuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja (Tala okatendo 7)


8. Omeenghedi dilipi hatu mono ouwa meenghono daJehova? (Ovafilippi 2:13)

8 Jehova oha yandje eenghono. Jehova oha kala a hafa, ngeenge ta pe ovapiya vaye ovadiinini eenghono daye inadi ngabekwa. (Lesha Ovafilippi 2:13.) Mbela ou na efiku limwe wa ilikanene u pewe eenghono, opo u kondjife eyeleko, ile u li lididimikile? Oto dulu yo okwiilikana u pewe eenghono u dule okuwanifa po oinima oyo u na okuninga momukokomoko wefiku. Eshi eilikano loye la li la nyamukulwa, otashi dulika wa twa kumwe neendjovo domuyapostoli Paulus oo a shanga, a ti: “Ohandi dulu okufinda onghalo keshe omolwaau ta pe nge eenghono.” — Fil. 4:13.

9. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova mokulongifa eenghono detu tu kwafele vamwe? (Tala yo efano.)

9 Nonande inatu wanenena, ohatu dulu okuhopaenena Jehova mokulongifa eenghono detu. Paulelalela, itatu dulu okupa vamwe eenghono. Ashike ohatu dulu okulongifa eenghono detu tu kwafele vamwe. Pashihopaenenwa, ohatu dulu okukwafela ovamwatate novamwameme ovanamido, ile ovo vehe na oukolele mokufila oshisho omaumbo avo, ile tu ke va landele ko koipumbiwa yavo. Ngeenge eenghalo detu otadi shi pitike, ohatu dulu okuliyamba tu kwafele mokuwapaleka nokukaleka Olupale lOuhamba monghalo iwa. Ngeenge otwa longifa eenghono detu meenghedi da tya ngaho, otashi ka kwafela ovamwatate novamwameme.

Ohatu dulu okulongifa eenghono detu ponhele yavamwe (Tala okatendo 9)


10. Ongahelipi hatu dulu okupameka vamwe okupitila mwaasho hatu popi?

10 Ino dimbwa yo kutya eendjovo nado odi na eenghono. Mbela ou shii umwe oo to dulu okutwa omukumo, ngeenge owe mu pandula? Mbela ou shii umwe oo a pumbwa ehekeleko? Ngeenge osho, omolwashike ito katuka eenghatu u kwafele omunhu a tya ngaho? Oto dulu oku mu talela po komudidi, oku mu dengela ongodi, ile u mu tumine okakalata, o-email, ile etumwalaka. Ino lipula unene naasho to ka popya. Eendjovo dinini da dja komutima, otashi dulika di kwafele omumwatate, ile omumwameme a kale omudiinini, ile e lididimikile onghalo omo e li. — Omayel. 12:25; Ef. 4:29.

11. Jehova oha longifa ngahelipi ounongo waye?

11 Jehova oha yandje ounongo. Omuhongwa Jakob okwa shanga a ti: “Ngeenge ope na umwe womunye a pumbwa ounongo, na kale he u indile kuKalunga opo e u pewe, osheshi Kalunga oha yandje nehalo liwa kwaaveshe nopehe na okukonenena omapuko.” (Jak. 1:5; esh.) Eendjovo odo otadi ulike kutya Jehova iha ngungunine ounongo waye. Ohe u tukulilafana navamwe. Jakob okwa ti yo kutya ngeenge Jehova ta yandje ounongo waye, ohe u yandje “nopehe na okungongota,” ile “okukonenena omapuko.” Ina hala tu kale tu udite nai, ngeenge twe mu pula ewiliko laye. Ote tu ladipike tu konge ewiliko kuye. — Omayel. 2:​1-6.

12. Eemhito dilipi tu na omo hatu dulu okutukulilafana navamwe ounongo wetu?

12 Ongahelipi shi na sha nafye? Mbela ohatu dulu okuhopaenena Jehova mokutukulilafana ounongo wetu navamwe? (Eps. 32:8) Oshiwana shaJehova oshi na eemhito dihapu, omo tashi dulu okutukulilafana navamwe osho she lihonga. Pashihopaenenwa, luhapu ohatu deula ovo vape moukalele. Ovakulunhuongalo ohava kwafele nelididimiko ovayakuliongalo novamwatate ovo va ninginifwa, opo ve lihonge nghee ve na okuwanifa po oinakuwanifwa yavo meongalo. Ovo ve na owino wokutunga nokukaleka omatungo ehangano monghalo iwa, ohava deula ovo vehe na owino.

13. Ngeenge hatu deula vamwe, ongahelipi hatu dulu okuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja ounongo?

13 Kendabala okuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja ounongo, ngeenge to deula vamwe. Dimbuluka kutya Jehova iha ngungunine ounongo waye. Sha faafana, nafye ohatu tukulilafana navamwe ounongo wetu. Inatu hala okungungunina ounongo wetu, molwaashi twa tila kutya oo hatu deula ota ka kufa po oshinakuwanifwa shetu. Inatu pumbwa okukala tu na etaleko olo kutya: ‘Molwaashi kape na oo a deula nge, naame itadi ka deula omunhu.’ Etaleko la tya ngaho kali na okukala moshiwana shaJehova. Ponhele yaasho, natu tukulilafane ounongo wetu naavo hatu deula “nokuyamba po eemwenyo detu.” (1 Tes. 2:8) Otwa hala navo va kale “va wana filufilu okuhonga vakwao.” (2 Tim. 2:​1, 2) Ngeenge otwa kala hatu tukulilafana navamwe ounongo wetu, atushe ohatu ka kala ovanaendunge notwa hafa.

NGEENGE OVANHU INAVA PANDULA OSHO TWE VA NINGILA

14. Vahapu ohave linyenge ngahelipi, ngeenge twe va ningila sha?

14 Ngeenge twa ningila sha vamwe, unene tuu ovamwatate novamwameme, luhapu ohave tu pandula. Otashi dulika ve tu shangele okakalata kolupandu, ile va ulike olupandu monghedi imwe vali. (Kol. 3:15) Ohatu kala twa hafa neenghono, ngeenge tave tu pandula.

15. Oshike tu na okudimbuluka, ngeenge vamwe ihava pandula osho twe va ningila?

15 Oshoshili kutya ovanhu vamwe otashi dulika vaha ulike alushe olupandu laasho twe va ningila. Peemhito dimwe, otashi dulika tu longife efimbo letu, eenghono detu, ile oiniwe yetu, ashike ohatu kala hatu lipula ngeenge omunhu oo twa ningila ouwa okwa pandula ngoo. Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okukanifa ehafo letu, ile okukala twa handuka ngeenge osho osha ningwa? Dimbuluka eendjovo denenediladilo loshitukulwa eshi, Oilonga 20:35. Ehafo letu olo hali di mokuyandja, inali likolelela kunghee vamwe tave ke linyenga. Ohatu dulu okutokola okuyandja nehafo, nonande vamwe ihava pandula osho twe va ningila. Oshike tashi dulu oku tu kwafela? Natu ka taleni keenghedi dimwe.

16. Oshike tu na okuyandja elitulemo kusho, ngeenge hatu yandje?

16 Hopaenena Jehova. Jehova oha yandje oinima iwa kovanhu, kashi na nee mbudi kutya ove na olupandu, ile hasho. (Mat. 5:​43-48) Jehova okwa udaneka kutya ngeenge otwa ningi sha faafana, hatu yandje ‘nopehe na okuteelela okwaalulilwa sha, ote ke tu pa ondjabi inene.’ (Luk. 6:35) Onghee inatu pumbwa okukala twa nyemata, ngeenge ovanhu inava pandula osho twe va ningila. Natu dimbuluke kutya Jehova ote tu pe alushe ondjabi omolwouwa oo twa ningila vamwe, molwaashi otwe shi ‘ninga nehafo.’ — Omayel. 19:17; 2 Kor. 9:7.

17. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu na etaleko liwa? (Lukas 14:​12-14)

17 Opo tu kale tu na etaleko liwa ngeenge hatu yandje, ongeenge hatu tula moilonga efinamhango olo tali hangwa muLukas 14:​12-14. (Lesha.) Oshoshili kutya inashi puka okushiva umwe tu uye tu lye pamwe naye, ile tu mu pe sha, molwaashi twa teelela e tu ningile sha faafana. Ashike ongahelipi ngeenge otwa didilika kutya luhapu ohatu yandje ashike, molwaashi twa teelela okupewa sha? Ngeenge osho shi li ngaho, natu kendabala okutula moilonga omayele aJesus. Ohatu dulu okuyakula omunhu oo tu shii kutya ita dulu oku tu alulila sha. Opo nee ohatu ka kala twa hafa, molwaashi otu shii kutya ohatu hopaenene Jehova. Ngeenge ihatu kala twa teelela okwaalulilwa sha, ohatu ka kala alushe twa hafa, ngeenge hatu yandje kuvamwe, nonande itava ulike olupandu.

18. Oshike tu na okuhenuka okuninga, nomolwashike?

18 Henuka okudiladilila vamwe owii. (1 Kor. 13:7) Ngeenge vamwe ihava pandula, otwa pumbwa okulipula kutya: ‘Mbela kave na olupandu, ile ova dimbwa?’ Otashi dulika pe na omatomheno onhumba kutya omolwashike inave tu pandula ngaashi twa li twa teelela. Vamwe otashi dulika va pandula, ashike oshidjuu kuvo oku shi ulika. Otashi dulika va fya ohoni eshi tava kwafelwa, unene tuu ngeenge monakudiwa ovo va li hava kwafele vamwe. Kashi na nee mbudi kutya oshike, ngeenge otu hole ovamwatate novamwameme, itatu ke va diladilila owii, ndele ohatu ka twikila okuyandja nehafo. — Ef. 4:2.

19-20. Omolwashike elididimiko la fimana, ngeenge hatu yandje kuvamwe? (Tala yo efano.)

19 Kala u na elididimiko. Ohamba inaendunge, Salomo, oya popya shi na sha nokuningila vamwe ouwa, ya ti: “Ekela omungome woye kombada yomeva, osheshi konima yomafiku mahapu, oto ke u mona vali.” (Omuud. 11:1) Ngaashi sha popiwa movelishe oyo, vamwe otashi dulika ve tu pandule, ‘ngeenge pa piti omafiku mahapu.’ Natu ka taleni koshimoniwa, osho tashi koleke oushili weendjovo odo.

20 Konima yomido dihapu, omukulukadi womupashukilishikandjo okwa li a shangela omumwameme umwe onhumwafo yetwomukumo, oo opo a ninginifwa. Konima eshi pa pita omido hetatu, omumwameme oo okwa li a shangela omukulukadi womupashukilishikandjo a ti: “Onda mona kutya onda pumbwa oku ku shangela noku ku lombwela nghee wa kala ekwafo linene kwaame oule womido.” Okwa twikila ko a ti: “Onhumwafo yoye oya li ya kuma nge, unene tuu omushangwa, kandi na efiku di u dimbwe.” a Konima eshi omumwameme oo a lombwela omukulukadi womupashukili omashongo oo a kala ta piti muo, okwa ti: “Omafimbo amwe onda li handi kala nda teka omukumo nohandi kala nda hala okweefa po okulongela Jehova. Ashike omushangwa oo wa li wa pa nge, owa kwafela nge ndi twikile oku mu longela.” Okwa ti yo vali: “Momukokomoko womido odo hetatu, kape na nande oshimwe sha li sha kwafela nge, kakele konhumwafo nokomushangwa oo a wa li wa pa nge.” Diladila kunghee omukulukadi womupashukili a li a hafa, konima eshi a shangelwa onhumwafo oyo, konima eshi pa pita ‘omafiku mahapu.’ Nafye otashi dulika tu pandulwe kuumwe, oo twa li twa kwafela, konima eshi pa pita omafiku mahapu.

Nafye otashi dulika tu pandulwe kuumwe konima yomafiku mahapu (Tala okatendo 20) b


21. Omolwashike twa tokola toko okuhopaenena onghedi yaJehova yokuyandja?

21 Ngaashi sha popiwa metetekelo, Jehova okwe tu shita tu na okudula kwe likalekelwa. Nonande ohatu kala twa hafa ngeenge hatu pewa, ohatu kala twa hafa unene ngeenge hatu yandje. Ohatu kala tu udite nawa, ngeenge hatu kwafele ovaitaveli vakwetu. Ohatu kala twa tunhukwa, ngeenge tava ulike olupandu. Ashike kashi na nee mbudi kutya ova ulika olupandu, ile hasho, ohatu dulu okukala twa hafa, molwaashi otu shii kutya ohatu ningi osho sha yuka. Ino dimbwa kutya “Jehova ota dulu oku ku pa shihapu shi dulife pwaasho” wa yandja. (2 Omaf. 25:9) Katu na efiku tu yandje shi dulife pwaasho hatu pewa kuJehova. Ngeenge Jehova e tu pa ondjabi, ohai kala alushe ya denga mbada. Onghee natu kale twa tokola toko okuhopaenena onghedi yokuyandja yaTate yetu womeulu.

EIMBILO 17 “Onda hala”

a Omushangwa, oo wa li wa pewa omumwameme komukulukadi womupashukili, owa li 2 Johannes 8, tau ti: “Lipashukileni nye vene, muha kanife ouwa oo wa dja moilonga yetu youdiinini, opo mu ka mone ondjabi pauyadi.”

b ESHANGELO LEFANO: Efano tali ulike omukulukadi womupashukili ta shange onhumwafo yetwomukumo. Konima yomido, okwa shangelwa onhumwafo yolupandu.