Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 22

Xwepopaleka onghedi yoye yokukonakona

Xwepopaleka onghedi yoye yokukonakona

“Mu shiive okutongola oinima ei iwa unene.” — FIL. 1:10.

EIMBILO 35 ‘Shiiveni oinima oyo ya fimanenena’

EXUKU LOSHITUKULWA *

1. Omolwashike vamwe ihava kala ve na eenghono dokukonakona?

OVANHU vahapu kunena ohava longo noudiinini opo ve limonene ouxupilo. Ovamwatate vahapu ohava longo eevili dihapu opo va wanife po eemhumbwe domaukwaneumbo avo. Vahapu ohava ende eevili dihapu efiku keshe okuya nokwaaluka koilonga. Vahapu ohava longo oilonga idjuu yokomake opo ve liyambidide. Ovamwatate novamwameme ovo hava longo noudiinini ohava kala va loloka neenghono konima yoilonga. Omolweloloko, vahapu ihava kala vali ve na eenghono dokuninga ekonakono.

2. Efimbo peni ho mono omhito yokukonakona?

2 Oushili oyoo kutya otu na okulitulila po efimbo lokukonakona, okukonakona lelalela Eendjovo daKalunga nosho yo oishangomwa yetu yopaKriste. Osho osha fimana unene ngeenge otwa hala okukala tu na ekwatafano liwa naJehova nosho yo oku ka mona omwenyo waalushe. (1 Tim. 4:15) Vahapu ohava penduka ongula inene efiku keshe nokuninga ekonakono eshi pehe na omaweelelo ofimbo inave ke lipyakidila nasha. Vamwe ohave litulile po efimbo linini konima yoilonga opo va leshe Eendjovo daKalunga nokudilonga kudo.

3-4. Omalunduluko elipi a ningwa po e na sha nouyelele oo hatu pewa, nomolwashike?

3 Otashi dulika to dimine kutya osha fimana okulitulila po efimbo lokukonakona. Mbela oshike tu na okukonakona? Otashi dulika u tye, ‘Ope na shihapu okukonakona. Ohandi mono shidjuu okulesha oinima aishe.’ Vamwe ohava longifa pauyadi omafiloshisho aeshe oo hatu pewa, ashike ovamwatate vahapu ohava mono shidjuu okukonga efimbo lokuninga ngaho. Olutuwiliki ola nongela oshinima sha tya ngaho. Onghee efimbo opo la di ko, Olutuwiliki ola li la tokola okuninipika ouyelele oo hatu pewa, kutya nee oyoo wa pilindwa ile oyoo u li kointaneta.

4 Pashihopaenenwa, ihatu nyanyangida vali o-Yearbook of Jehovah’s Witnesses (Embo lokomudo lEendombwedi daJehova), molwaashi oimoniwa ihapu tai tu omukumo ohai kala ko-jw.org® nosho yo moitukulwa oyo hai kala ko-JW Broadcasting®. Oshungonangelo yomoukalele nosho yo o-Awake! paife ohai nyanyangidwa ashike lwoikando itatu momudo. Omalunduluko oo inaa ningwa opo ngeno tu kale tu na efimbo lihapu lokuninga oinima yopaumwene. Okwa ningwa nelalakano loku tu kwafela tu kale hatu yandje elitulemo ‘koinima ei iwa unene.’ (Fil. 1:10) Natu ka konakoneni nghee to dulu okulitulila po omalalakano nanghee to dulu okumona ouwa pauyadi mekonakonombiibeli lopaumwene.

LITULILA PO OMALALAKANO

5-6. Oishangomwa ilipi twa pumbwa okukonakona noukeka?

5 Omalalakano etu oku na okukala a kwatela mo shike? Otu na okukala hatu kongo efimbo efiku keshe tu konakone Eendjovo daKalunga. Eevelishe odo hadi leshwa melesho lOmbiibeli lokoshivike leongalo oda ninipikwa opo shi tu pe efimbo lokudilonga kwaasho twa lesha nokuninga omapekapeko. Elalakano letu inali kala ashike okumana ko oshitukulwa, ndele okweefa etumwalaka lOmbiibeli li kume omitima detu noku tu ehenifa popepi elela naJehova. — Eps. 19:14.

6 Oshike vali tu na okukonakona noukeka? Otwa hala okulilongekidila nawa Oshungonangelo yokukonakonwa, Ekonakonombiibeli lEongalo nosho yo ouyelele u na sha nokwoongala kwomokati koshivike. Otu na yo okukala hatu lesha keshe Oshungonangelo yomoukalele no-Awake!

7. Mbela otu na okuteka omukumo ngeenge itatu dulu okulesha ile okutala oinima aishe oyo i li ko-website yetu noko-JW Broadcasting?

7 Otashi dulika u tye, ‘oshi li nawa, ndele ongahelipi shi na sha noinima aishe oyo i li ko-website yetu, ko-jw.org nosho yo ouyelele oo hau kala ko-JW Broadcasting? Ope na shihapu.’ Diladila kefaneko eli: Morestoulanda mu na oikulya ihapu ya yoolokafana tai tokola elaka. Eekastoma itadi dulu okulya oikulya aishe oyo i li mo. Onghee ohadi lande ashike oikulya yomaludi amwe po. Sha faafana, ngeenge ito dulu okulesha ouyelele aushe oo hatu pewa paelektronika, ino teka omukumo. Lesha ile u tale shi fike apa to dulu. Natu ka konakoneni kutya oshike sha kwatelwa mo mekonakono nanghee hatu dulu okumona mo ouwa.

OKUKONAKONA OTAKU PULA EENGHENDABALA

8. Eenghatu dilipi tashi dulika tu katuke ngeenge hatu lilongekidile Oshungonangelo, nongahelipi okuninga ngaho taku tu etele ouwa?

8 Ngeenge to konakona, oho kala to yandje elitulemo kwaasho to lesha opo u lihonge mo sha shafimana. Okukonakona kaku fi ashike okulesha ouyelele oo wa pewa to endelele nokutenda omanyamukulo. Pashihopaenenwa, ngeenge to lilongekidile Oshungonangelo yokukonakonwa, tete lesha exuku olo lili pehovelo loshitukulwa. Opo nee, konakona oshipalanyole shoshitukulwa, oupalanyole vanini nosho yo omapulo eendululo. Ndele to lesha oshitukulwa to ende kanini nonoukeka. Yandja elitulemo ketumbulo lotete lokatendo keshe, olo hali ulike osho okatendo taka kundafana. Etumbulo olo ohali ku kwafele u mone kutya okatendo otaka yelifa oshitwa shilipi. Eshi to lesha, diladila nghee okatendo keshe taka yambidida okapalanyole kanini nosho yo oshipalanyole sha kula. Shanga oitya oyo u he shii nosho yo oitwa oyo wa hala oku ka ninga omapekapeko kuyo.

9. (a) Omolwashike tu na okuyandja elitulemo le likalekelwa komishangwa eshi hatu konakona Oshungonangelo, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga? (b) Ngaashi sha popiwa muJosua 1:8, oshike vali twa pumbwa okuninga shi na sha nomishangwa odo di na okuleshwa?

9 Ngeenge hatu konakona Oshungonangelo pokwoongala, ohashi tu kwafele tu ude ko Ombiibeli. Onghee hano yandja elitulemo komishangwa, unene tuu odo tadi ka leshwa eshi eongalo tali konakona oshitukulwa. Yandja elitulemo le likalekelwa kunghee oitya nomautumbulilo a fimana meevelishe taa yambidida enenediladilo lokatendo. Shikwao vali, konga omhito u dilonge komishangwa odo wa lesha nokutala nghee to dulu oku di tula moilonga monghalamwenyo yoye. — Lesha Josua 1:8.

Ovadali, hongeni ovana veni nghee ve na okukonakona (Tala okatendo 10) *

10. Metwokumwe nOvaheberi 5:14, omolwashike ovadali va pumbwa okuhonga ovana pelongelokalunga loukwaneumbo nghee ve na okuninga ekonakono nosho yo omapekapeko?

10 Osha yela kutya ovadali ohava kala va hala ovana vavo va hafele Elongelokalunga lOukwaneumbo. Nonande ovadali ove na alushe okudiladila osho tava ka kundafana pelongelokalunga loukwaneumbo, inava pumbwa okukala ve udite kutya ove na okuninga oinima ye likalekelwa oshivike keshe opo oshikundafanwa shi kale shi shambula. Nonande pElongelokalunga lOukwaneumbo otamu dulu okutala o-broadcasting yokomwedi ko-JW Broadcasting ile okuninga oinima ye likalekelwa, ngaashi okutunga onguluwato yaNoa, osha fimana yo opo ounona va hongwe nghee ve na okuninga ekonakono. Pashihopaenenwa, ova pumbwa okulihonga nghee ve na okulilongekidila okwoongala, ile nghee tava dulu okuninga omapekapeko e na sha nepulo olo la holoka po kofikola. (Lesha Ovaheberi 5:14.) Ngeenge ova kala hava konakona oikundafanwa yopaMbiibeli keumbo, otashi ka kala shipu kuvo okuuda ko ouyelele oo tau kundafanwa pokwoongala, poyoongalele yakula naayo inini, opo omafimbo amwe iha pa ulikwa ouvidio. Shi na sha nokutya ekonakono otali kwata efimbo li fike peni, otashi ke likolelela komido nosho yo koukwatya wounona.

11. Omolwashike sha fimana okuhonga ovakonakonimbiibeli vetu nghee tava dulu okuninga ekonakono lopaumwene tali ti sha?

11 Ovakonakonimbiibeli vetu navo ova pumbwa okulihonga nghee ve na okuninga ekonakono. Eshi opo va hovele okukonakona Ombiibeli, ohatu kala twa hafa ngeenge va tenda omanyamukulo eshi tave lilongekidile ekonakonombiibeli ile okwoongala. Ashike otwa pumbwa okuhonga ovakonakonimbiibeli vetu nghee ve na okuninga omapekapeko nosho yo okukonakona oinima moule kuvo vene. Kungaho, ngeenge opa holoka oupyakadi, ponhele yoku ka pula osho ve na okuninga koilyo yeongalo, otava ka dula okukonga ouyelele kuvo vene moishangomwa yetu.

KALA U NA ELALAKANO ESHI TO KONAKONA

12. Omalalakano elipi hatu dulu okukala tu na eshi hatu konakona?

12 Ngeenge ku hole okukonakona, otashi dulika u diladile kutya ku na efiku u ka hafele okukonakona. Ashike oto dulu oku ku hafela. Pehovelo kala ho konakona efimbo lixupi, nomokweendela ko kwefimbo to weda ko kefimbo olo ho konakona. Kala u na elalakano. Elalakano letu la fimanenena nali kale okweehena popepi elela naJehova. Elalakano limwe olo hatu dulu okuhanga diva olo okunyamukula epulo olo umwe a pula, ile okuninga omapekapeko e na sha noupyakadi oo twa taalela.

13. (a) Yelifa eenghatu odo omunyasha ta dulu okukatuka opo a popile eitavelo laye kofikola. (b) Ongahelipi to dulu okutula moilonga omayele oo taa hangwa mOvakolossi 4:6?

13 Pashihopaenenwa, mbela ou li omunyasha oo hai kofikola? Otashi dulika ovanafikola vakweni aveshe va itavela mehongo loevolusi. Otashi dulika wa hala okupopila osho Ombiibeli tai hongo, ndele otashi dulika u kale u udite kutya ito dulu oku shi ninga. Onghee owa pumbwa okuninga ekonakono. Oto dulu okukala u na omatomheno avali: (1) okupameka eitavelo loye olo kutya Kalunga oye a shita oinima aishe nosho yo (2) okuxwepopaleka okudula kwoye okupopila oshili. (Rom. 1:20; 1 Pet. 3:15) Tete lipula kutya, ‘Omolwashike ovanafikola vakwetu va itavela moevolusi?’ Ninga omapekapeko noukeka to longifa oishangomwa yetu. Otashi ka kala shipu okupopila eitavelo loye. Ovanhu vahapu ova itavela moevolusi molwaashi ashike umwe oo va fimaneka e va lombwela kutya oi li paushili. Ngeenge owa mono oitwa nande ivali oyo to dulu oku va lombwela, otashi dulika u kwafele vamwe ovo va hala okushiiva oshili. — Lesha Ovakolossi 4:6.

KULIKA OHOKWE YOYE

14-16. (a) Oshike to dulu okuninga opo u lihonge kombinga yembo lOmbiibeli olo uhe shii nawa? (b) Yelifa to longifa omishangwa odo da etwa mo nghee tadi dulu oku ku kwafela u ude ko nawa embo laAmos? (Tala oshimhungu “ Kala wa lenga Ombiibeli.”)

14 Diladila nee ngeno hatu kundafana pokwoongala embo lomuprofeti wonhumba olo tashi dulika tuhe shii nawa. Tete otashi dulika wa pumbwa okukulika ohokwe mwaasho omuprofeti oo a shanga. Mbela ongahelipi to dulu okuninga ngaho?

15 Tete lipula kutya: ‘Ondi shii shike kombinga yomushangi wembo olo? Okwa li lyelye, okwa li hadi peni nokwa li ha longo shike?’ Ngeenge otwa shiiva shihapu kombinga yomushangi, ohatu ka uda ko noupu kutya omolwashike a longifa oitya nosho yo omafaneko oo. Eshi to lesha Ombiibeli, tala kutya omautumbulilo elipi taa holola oukwatya womushangi.

16 Opo nee, otashi ke ku kwafela u mone kutya embo ola shangwa naini. Oto dulu okuninga ngaho mokutala “o-Table of the Books of the Bible,” (oshikalimo shomambo Ombiibeli) konima yo-New World Translation of the Holy Scriptures. Shikwao vali, oto dulu okutala komusholondodo wovaprofeti nosho yo eehamba moshiwedelwako A6. Ngeenge embo olo to lesha oli na sha nomaxunganeko, oto ke lihonga kutya onghalo oya li ya tya ngahelipi pefimbo opo la li tali shangwa. Omuprofeti okwa li a tumwa a ka kwafele ovanhu va henuke oikala ile oilonga ii ilipi? Oolyelye va li ko pefimbo laye? Opo u ude ko nawa, owa pumbwa vali okulesha omambo amwe Ombiibeli. Pashihopaenenwa, opo u ude ko oiningwanima yopefimbo lomuprofeti Amos, owa pumbwa okulesha 2 Eehamba nosho yo 2 Omafimbo, ngaashi sha ulikwa momishangwa odo da pambafana naAmos 1:1. Shikwao vali, otashi dulika wa pumbwa okulesha embo laHosea, oo a li ko pefimbo limwe naAmos. Ngeenge owa lesha omambo aeshe oo, oto ka uda ko kutya onghalo oya li ya tya ngahelipi pefimbo laAmos. — 2 Eeh. 14:25-28; 2 Omaf. 26:1-15; Hos. 1:1-11; Amos 1:1.

YANDJA ELITULEMO KOUYELELE OO MUNINI

17-18. Yelifa to longifa oihopaenenwa oyo i li moutendo ile shoye mwene, nghee okuyandja elitulemo kouyelele oo tau monika u li paunafangwa tau dulu okuningifa ekonakonombiibeli lopaumwene litunhula.

17 Otwa pumbwa okukala tu na ehalo lokulihonga shihapu eshi hatu lesha Ombiibeli. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno oto lesha etukulwa 12 lomuprofeti Sakaria, olo la xunganeka kombinga yefyo laMessias. (Sak. 12:10) Eshi to lesha ovelishe 12, owa didilika kutya “epata laNatan” otali ka kala nokulilaana omolwefyo laMessias. Ponhele ashike yokulesha shimha wa lesha, kanghama ndele to lipula kutya: ‘Ekwatafano lilipi li li pokati kepata laNatan naMessias? Mbela ope na opo handi dulu okumona ouyelele muhapu?’ Kendabala okuninga omapekapeko. Momishangwa odo da pambafana na 2 Samuel 5:13, 14, oto ke lihonga mo kutya Natan okwa li umwe womovanamati vohamba David. Omushangwa omutivali oo wa pambafana naLukas 3:23, 31, owa ulika kutya Jesus okwa li a dja moludalo laNatan kombinga yaMaria. (Tala “Josef, omonamati waHeli,” ouyelele wa pamba Lukas 3:23.) Oto ka kala wa halelela okuuda shihapu. Ou shii kutya Jesus okwa li a xunganekwa kutya ota ka dja moludalo laDavid. (Mat. 22:42) Ashike David okwa li e na ovanamati ve dulife 20. Oshikumwifi eshi Sakaria a popya kutya epata laNatan otali ka nyika oluhodi omolwefyo laJesus.

18 Diladila vali koshihopaenenwa shimwe. Etukulwa lotete laLukas ola popya kutya omweengeli Gabriel okwa li a ka talela po Maria noku mu lombwela shi na sha nokaana okamati oko a li ta ka dala, a ti: “Ye ota ningi omunene, ndele Ye e nokwiifanwa Omona waau wOkombadambada. Kalunga Omwene ote mu pe olukalwa louhamba waxe David; ndele Ye ota ningi ohamba yeumbo laJakob fiyo alushe.” (Luk. 1:32, 33) Otashi dulika ashike tu yandje elitulemo koshitukulwa shotete shetumwalaka laGabriel, osho kutya Jesus ota ka ifanwa “Omona waau wOkombadambada.” Ashike Gabriel okwa xunganeka yo kutya Jesus ota ka ‘ninga Ohamba.’ Onghee otashi dulika tu lipule kutya eendjovo daGabriel oda li tadi ti shike kuMaria. Mbela Maria okwa li ta diladila kutya Gabriel okwa li ta ti kutya Jesus ota ka pingena po ohamba Herodes, ile imwe yomeehamba daye, e li ohamba yOvaisrael? Ngeno Jesus okwa ningile ohamba, ngeno Maria okwa ninga ina yohamba, novapambele vaye ngeno ova kala hava di mombala. Ashike Ombiibeli inai popya kutya Maria okwa li a lombwela Gabriel oshinima sha tya ngaho; noinai popya kutya Maria okwa li a pula ondodo mOuhamba waKalunga, ngaashi ovahongwa vavali vaJesus va li va ninga. (Mat. 20:20-23) Ouyelele oo owe tu tomha kutya Maria okwa li omukainhu omulininipiki shili.

19-20. Ngaashi sha popiwa muJakob 1:22-25 nosho yo 4:8, omalalakano elipi hatu kala tu na ngeenge hatu konakona?

19 Natu dimbuluke kutya elalakano letu la fimana lokukonakona Eendjovo daKalunga nosho yo oishangomwa yetu yopaKriste olo okweehena popepi elela naKalunga. Otwa hala yo okumona nawa “nhumbi” twa tya nosho yo kutya omalunduluko elipi twa pumbwa okuninga opo tu hafife Kalunga. (Lesha Jakob 1:22-25; 4:8.) Efimbo keshe hatu hovele okukonakona, natu pule Jehova e tu pe omhepo yaye iyapuki. Natu mu pule e tu kwafele tu mone ouwa pauyadi mouyelele oo twa lesha nosho yo opo twa pumbwa okuninga omalunduluko.

20 Atusheni natu kale twa fa omupiya waKalunga omudiinini oo a popiwa komupsalme a ti: ‘Oha hokwa omhango yOmwene noku i diladila omutenya noufiku. Ashishe eshi ta ningi, osha fewa.’ — Eps. 1:2, 3.

EIMBILO 88 Honge nge eendjila doye

^ par. 5 Jehova ohe tu pe pahole ouyelele muhapu okupitila mokutala, mokulesha nomokukonakona. Oshitukulwa eshi otashi ke ku kwafela u hoolole osho u na okukonakona, noshi na omaetepo taa longo e na sha nanghee to dulu okulihonga shihapu mekonakono loye.

^ par. 61 OMASHANGELO OMAFANO: Ovadali tava kwafele ovana nghee ve na okulilongekidila Oshungonangelo yokukonakonwa.

^ par. 63 OMASHANGELO OMAFANO: Omumwatate ta ningi omapekapeko kombinga yomushangi wOmbiibeli Amos. Omafano oo e li konima otaa ulike osho omumwatate ta diladila eshi ta lesha omahokololo Ombiibeli nokudilonga kuo.