Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Oto dulu okukala wa koshoka paenghedi

Oto dulu okukala wa koshoka paenghedi

Oto dulu okukala wa koshoka paenghedi

“Ohole yokuhola Kalunga oyo tuu ei nokutya, tu diinine oipango yaye.”1 JOHANNES 5:3.

1. Eyooloko lashike lopaenghedi li wetike movanhu kunena?

NALENALE, omuprofeti Malakia okwa li a nwefwa mo a xunganeke efimbo eshi elihumbato loshiwana shaKalunga tali ka kala la yooloka ko neenghono kwaalo lovanhu ovo ihava longele Kalunga. Omuprofeti okwa shanga ta ti: “Opo nee nye tamu ka mona vali etongolo pokati kovayuki novadinikalunga, pokati kaau ha longele Kalunga naau ihe mu longele.” (Malakia 3:18) Exunganeko olo otali wanifwa kunena. Okudiinina oipango yaKalunga, mwa kwatelwa oyo tai pula oukoshoki wopaenghedi, oko oshinima shopandunge nosha yuka monghalamwenyo. Ndelenee, luhapu eshi kashi fi oshinima shipu. Omolwetomheno liwa Jesus a popya kutya Ovakriste ove na okukondja neenghono va mone exupifo.—Lukas 13:23, 24.

2. Omafininiko elipi taa di pondje tae shi ningi shidjuu kuvamwe va kale va koshoka paenghedi?

2 Mbela omolwashike shidjuu okukala omukoshoki paenghedi? Etomheno limwe omolwaashi ope na omafininiko taa di pondje. Eengeshefa domalihafifo otadi popi kutya oluhaelo oli li oshieta, olihafifa notashi ulike kutya owa kula ngeenge u li mulo, ofimbo aveshe tave lipwililikile oilanduliko yalo ihanauni. (Ovaefeso 4:17-19) Mahapu omomakwatafano ohole oo haa ulikwa oku li pokati kovanhu ovo inava hombolafana. Mahapu omomanangalafano aeshe oo haa ulikwa meekino nomeetelevisi ovanhu ovo ve na ekwatafano lopokafimbo opo. Luhapu, kave na ohole nefimanekafano. Vahapu ova mona nale omatumwalaka a tya ngaha okudja kounona wavo. Natango, ope na omafininiko oomakula e na eenghono okutwa kumwe nonghalo yopaenghedi kunena youkakombolilifa, naavo ihave shi ningi omafimbo amwe ohava shekwa ile va tondike nokuli.—1 Petrus 4:4.

3. Omolwomatomheno amwe elipi vahapu mounyuni hava i moluhaelo?

3 Omafininiko taa di meni lomunhu mwene nao otae shi ningi shidjuu okukala omukoshoki paenghedi. Jehova okwa shita omunhu e na omahalo opamilele, nomahalo a tya ngaha otashi dulika a kale e na eenghono. Omahalo luhapu ohaa etwa kwaasho hatu diladila, noluhaelo ohali etwa komadiladilo oo itaa tu kumwe nomadiladilo aJehova. (Jakob 1:14, 15) Pashihopaenenwa, pakonakono olo opo la ningwa paife la nyanyangidwa moshifo British Medical Journal, vahapu ovo hava kufa ombinga menangalafano oshikando shotete ove shi ninga ashike nokatalekonawa va mone kutya enangalafano oli li naanaa ngahelipi. Vamwe ova itavela kutya ovanhu vahapu vepupi lavo ohava kufa nale ombinga menangalafano, hano navo yo ova hala nee okukanifa oukadona wavo. Natango, vamwe ova ti kutya ova dulika eenghono komahalo ile kutya okwa li va “kolwa kanini pefimbo opo.” Ngeenge otwa hala okuhafifa Kalunga, otu na okutomhafana monghedi i lili. Okudiladila kwoludi lilipi taku dulu oku tu kwafela tu diinine oukoshoki wopaenghedi?

Tunga eitavelo la kola

4. Opo tu kale twa koshoka paenghedi, otu na okuninga shike?

4 Okukala ovakoshoki paenghedi, otu na okudimina kutya okushikula onghalamwenyo ya tya ngaha oku na ouwa muhapu. Eshi otashi tu kumwe naasho omuyapostoli Paulus a shangela Ovakriste muRoma ta ti: “Mu shiive okukonakona ehalo laKalunga lilipi, naashi shiwa, sha wapalela nosha wana.” (Ovaroma 12:2) Okudimina kutya oukoshoki wopaenghedi ou na ouwa muhapu okwa kwatela mo shihapu shi dulife ashike okushiiva kutya oluhaelo otali tokolwa mEendjovo daKalunga. Osha kwatela mo okuuda ko omatomheno kutya omolwashike oluhaelo tali tokolwa nongahelipi hatu mono ouwa moku li ya onhapo. Amwe omomatomheno aa okwa konakonwa nale moshitukulwa sha tetekela.

5. Shotete, omolwashike Ovakriste va hala okukala va koshoka paenghedi?

5 Ndelenee doshili, kOvakriste omatomheno a kola okuhenuka oluhaelo otaa monika okudja mekwatafano letu naKalunga. Otwe lihonga nale kutya oku shii osho shiwa kufye. Ohole yetu yoku mu hola otai tu kwafele tu tonde osho shii. (Epsalme 97:10) Kalunga oye Omuyandji ‘wakeshe oshipewa shiwa, nokeshe oshali sha wanenena.’ (Jakob 1:17) Ye oku tu hole. Okupitila mokudulika kuye, ohatu ulike kutya otu mu hole notu na olupandu kwaaishe oyo e tu ningila. (1 Johannes 5:3) Inatu hala okunyemateka nokuyahameka Jehova mokutauluka oipango yaye youyuki. (Epsalme 78:41) Inatu hala okukatuka monghedi oyo tai ka shekifa onghedi yelongelokalunga laye liyapuki noliyuki. (Titus 2:5; 2 Petrus 2:2) Okupitila mokukala twa koshoka paenghedi, ohatu hafifa Omukombadambada.—Omayeletumbulo 27:11.

6. Ongahelipi tashi kwafa okushiivifila ovanhu omifikamhango detu doukoshoki?

6 Konima eshi twa tokola toko okukala twa koshoka paenghedi, oshi li yo eameno okushiivifila ovanhu shi na sha naasho twa itavela. Shiivifila ovanhu kutya ove omupiya waJehova Kalunga nowa tokola toko okukala pamifikamhango daye da denga mbada. Eshi oshi na sha nonghalamwenyo yoye mwene, olutu loye mwene noshi li yo ehoololo loye mwene. Mbela oshike shi li monghuwo i nonghambe? Ekwatafano loye li na ondilo naXo womeulu. Hano, va yelifila nawa kutya oudiinini woye wopaenghedi ito u efa nande. Kala u udite etumba okukala u li omukalelipo waKalunga mokudiinina omafinamhango aye. (Epsalme 64:10) Ino fya ohoni okulombwela ovanhu osho wa itavela shi na sha noukoshoki wopaenghedi. Oku shi popya otaku dulu oku ku pameka, oku ku amena notashi ladipike vamwe va shikule oshihopaenenwa shoye.—1 Timoteus 4:12.

7. Ongahelipi hatu dulu okudiinina etokolotoko letu lokukala twa koshoka paenghedi?

7 Konima eshi twa tokola toko okukala pamufika woukoshoki wopaenghedi wa denga mbada nokushiivifa onghatu yetu, otu na okukatuka eenghatu tu kanyatele ketokolo letu. Onghedi imwe yoku shi ninga omokukala twa lungama ngeenge hatu hoolola ookaume. Ombibeli otai ti: “Kala nokweenda novanongo, opo nee naave yo u ninge omunongo.” Endafana naavo ve na omafinamhango e na sha noukoshoki wopaenghedi a fa oye; vo otave ke ku pameka. Omushangwa ou otau ti yo: “Ndelenee ou ha endafana novashima, ota ka laipala.” (Omayeletumbulo 13:20) Ngaashi tashi dulika, henuka ovanhu ovo tashi dulika va nghundipaleke elalakano loye.—1 Ovakorinto 15:33.

8. (a) Omolwashike tu na okupalula omadiladilo etu noinima oyo iwa? (b) Oshike tu na okuhenuka?

8 Natango, otwa pumbwa okupalula omadiladilo etu noinima oyo yoshili, ya fimana, youyuki, ya koshoka, i holike, hai popiwa nawa, ouwa nakeshe osho shi shii okupandulwa. (Ovafilippi 4:8) Eshi ohatu shi ningi mokupitila mokutala nawa shi na sha noinima oyo hatu tale nosho yo oyo hatu lesha neemusika odo hatu pwilikine. Okupopya kutya oishangomwa inai koshoka paenghedi itai yandje enwefemo lii osha faafana nokupopya kutya oishangomwa ya koshoka paenghedi kai na enwefemo tali tungu. Dimbuluka, ovanhu inava wanenena otava dulu okuwila noupu moluhaelo. Onghee hano, omambo, oifo, omafano eekino neemusika odo tadi xumifa komesho omaliudo enangalafano otadi ka twala momahalo a puka, nohauxuuninwa eshi otashi dulu okutwala mokunyona. Opo tu diinine oukoshoki wopaenghedi, otu na okuyadifa omadiladilo etu nounongo wopakalunga.—Jakob 3:17.

Eenghatu odo tadi twala moluhaelo

9-11. Ngaashi sha hokololwa kuSalomo, eenghatu dilipi da twala omulumenhu omunyasha wonhumba kanini nakanini moluhaelo?

9 Luhapu, ope na eenghatu dokondadalunde odo tadi twala moluhaelo. Onghatu keshe tai katukwa ohai ningi okulialuluka kudjuu. Didilika nghee eshi sha hokololwa mOmayeletumbulo 7:6-23. Salomo okwa didilika ‘omumati omunyasha e he neendunge,’ ile e he na elinyengotomheno liwa. Omulumenhu omunyasha ota ‘ende nepandavanda, ta i kokolonela yomukainhu [ombwada], ndee ta katuka langhele keumbo laye, moshiwiwili, onguloshi yefiku momulaulu.’ Eli epuko laye lotete. Pefimbo ashike eshi taku wiwile, “omutima” waye owe mu ulikila, hakepandavanda limwe li lili, ndele okwaalo ashike a li e shi shii kutya ombwada oko hai dulu okumonika alushe.

10 Sha shikula ko ohatu lesha: “Tala, omukainhu umwe te mu shakeneke, a djala ngaashi omuholi woipala e nomutima tau hongaula.” Paife omulumenhu oku wete nee omukainhu ou! Okwa li ta dulu okutanauka ko nokushuna keumbo, ndele eshi okwa li shidjuu unene shi dulife nale, unene tuu molwaashi okwa li a nghundipala shi na sha nokulihumbata paenghedi. Omukainhu okwe mu papatela ndele te mu xupita. Eshi a pitika a xupitwe, paife omulumenhu ota pwilikine keendjovo domukainhu dipukifi: “Ame ndi nokuyamba [omakwatafanoyambo, NW]” omukainhu osho a ti. “Nena eli ame nda wanifa omaudaneko ange.” Omakwatafanoyambo okwa kwatela mo ombelela, oufila, omaadi nomaviinyu. (Leviticus 19:5, 6, NW; 22:21, NW; Numeri 15:8-10, NW) Moku i tumbula, omukainhu otashi dulika a li a hala okuulika kutya ina nghundipala pamhepo, nopefimbo opo tuu opo, otashi dulika a hala okushiivifila omulumenhu kutya keumbo laye oku na oinima ihapu iwa yokulya nokunwa. “Ila,” omukainhu okwe mu ifana, ‘natu kolwe kohole fiyo ongula, natu nyakukilwe pamwe meehalo.’

11 Oshilanduliko kashidjuu okutengeneka. “Molwomufenhu womilungu daye ye okwe mu yula.” Omulumenhu okwa shikula omukainhu meumbo laye “ngaashi ongobe tai twala kokatomeno” osho yo ‘ngaashi odila tai tukile keendjadja.’ Salomo okwa xulifa neendjovo dikumwifa ta ti: “Ye ke shi shii ta shingifa omwenyo waye.” Omwenyo waye, ile okukalamwenyo kwaye, okwa kwatelwa mo molwaashi “ovaholi voipala novateyihombo Kalunga te va tokola.” (Ovaheberi 13:4) Kashi fi tuu oshilihongomwa shi na eenghono kovalumenhu novakainhu! Otu na okuhenuka okukatuka nokuli eenghatu odo dopetameko odo mokweendela ko tadi dulu okutwala kokuhahokiwa kuKalunga.

12. (a) Outumbulilo “e he neendunge” otau ti ngahelipi? (b) Ongahelipi hatu dulu okukulika eenghono dokulihumbata paenghedi diwa?

12 Didilika kutya omulumenhu omunyasha mehokololo okwa li “e he neendunge.” Outumbulilo ou otau tu lombwele kutya omadiladilo aye, omahalo aye, ohole yaye, omaliudo aye nosho yo omalalakano aye monghalamwenyo kaa li metwokumwe naasho Kalunga a hokwa. Okulihumbata kwaye kwopaenghedi kwa nghundipala okwa twala moilanduliko inyikifa oluhodi. ‘Momafiku aa madjuu axuuninwa,’ otashi pula eenghendabala okukulika eenghono dokulihumbata paenghedi diwa. (2 Timoteus 3:1) Kalunga okwa ninga elongekido e tu kwafele. Okwa tula po okwoongala kweongalo lopaKriste ku tu twe omukumo tu ende nondjila ya yuka noku tu eta mekwatafano navamwe ovo ve na elalakano ngaashi letu. (Ovaheberi 10:24, 25) Omu na ovakulunhuongalo ovo tave tu lifa noku tu honga eenghedi douyuki. (Ovaefeso 4:11, 12) Otu na Eendjovo daKalunga, Ombibeli, tadi tu wilike noku tu yukifa. (2 Timoteus 3:16) Nopomafimbo aeshe, otu na omhito okwiindila omhepo yaKalunga i tu kwafe.—Mateus 26:41.

Lihonga menyono laDavid

13, 14. Ongahelipi Ohamba David ya kufa ombinga menyono linyanyalifa?

13 Ndelenee mupya munene, nokuli novapiya vaKalunga va tongomana ova li va kufa ombinga moluhaelo. Omunhu umwe a tya ngaha okwa li Ohamba David, oo kwa li a longela Jehova noudiinini eedula omilongo. Kape na omalimbililo kutya okwa li e hole Kalunga neenghono. Ndele nande ongaho, okwa ya monghatu yenyono. Ngaashi omulumenhu omunyasha oo a hokololwa kuSalomo, okwa li pe na eenghatu odo da twala kenyono laDavid noku li djuupaleka.

14 Pefimbo opo David okwa li peedula dopokati, tashi dulika lwopeedula 50 nasha. Fimbo kwa li e li kombada yonduda yaye, okwa mona omukainhu muwa Batseba te likosho. Okwa pulapula kombinga yaye nokwa shiiva kutya omukainhu okwa li lyelye. Okwa mona kutya omushamane waye, Uria, okwa li e na ombinga mokukondekela Rabba, oshilando shOvaammoni. David okwe mu etifa mombala yaye ndele ta nangala naye. Konima, oinima oya ka djuupala nee—omukainhu okwa didilika kutya okwa ninga oufimba waDavid. Mokulineekela kutya Uria otashi dulika a ka nangale nomwalikadi waye onguloshi oyo, David okwe mu ifanifa ko koita. Monghedi ei, Uria ota dulu okumonika a fa oye xe yokaana kaBatseba. Ndelenee Uria ina ya ko keumbo laye. Nelalakano lokuholeka etimba laye, David okwa shunifa Uria kuRabba nonhumwafo e i shangela omukulunhu wovakwaita tai ti Uria na tulwe monhele oyo ta dulu okudipawa. Kungaha Uria okwa kanifa omwenyo waye, na David okwa hombola po omufiyekadi fimbo inashi monika mo moipafi kutya omufimba.—2 Samuel 11:1-27.

15. (a) Ongahelipi enyono laDavid la nyanekwa pomutenya? (b) David okwe linyenga ngahelipi kepukululo lounghulungu laNatan?

15 Ondunge yaDavid yokuholeka etimba laye otai monika ya fa ye shi pondola. Eemwedi oda ka lupuka. Okaana—okamati—oka dalwa. Ngeenge David okwa li e na oshiningwanima eshi momadiladilo eshi kwa li ta shange Epsalme 32, hano osha yela kutya eliudo laye ola li tali mu hepeke. (Epsalme 32:3-5) Ndelenee, enyono kala li la holekwa Kalunga. Ombibeli otai ti: “Oshinima eshi David e shi ninga, sha li shii momesho Omwene.” (2 Samuel 11:27) Jehova okwa tuma omuprofeti Natan, oo a pula David panghedi youkeka shi na sha naasho a ninga. Divadiva David okwe lihokolola nokwa indila ediminepo laJehova. Elivelombedi laye lashili ole mu hanganifa vali naKalunga. (2 Samuel 12:1-13) David ina kwatela epukululo onghone. Ponhele yaasho, okwa ulika oikala oyo ya hokololwa mEpsalme 141:5 ta ti: “Omuyuki na denge nge, osho ohole, ye na pukulule nge, osho omuvaeko womutwe, omutwe wange, eshi itau shi anye nande.”

16. Elondwelo nosho yo omayele elipi Salomo a yandja e na sha nomatauluko?

16 Salomo, oo a li omonamati omutivali waDavid naBatseba, otashi dulika kwa li ta diladila ehokololo eli linyemateka lomonghalamwenyo yaxe. Konima okwa shanga ta ti: “Ou [ta] holeke omatauluko aye, ita ka mona elao. Ndelenee ou te a hepaulula ndee te a efa, ota ka filwa onghenda.” (Omayeletumbulo 28:13) Ngeenge otwa wile menyono la kwata moiti, otu na okupwilikina komayele aa a nwefwa mo, oo e li elondwelo nosho yo eendjovo dekumaido. Otu na okulihokolola kuJehova nokuya kovakulunhuongalo omolwekwafo. Oshinakuwanifwa shimwe sha fimana shovakulunhuongalo okukwafela okuyukifa aveshe ovo va wila momanyono.—Jakob 5:14, 15.

Okulididimikila oilanduliko yenyono

17. Nonande Jehova ha dimi po omanyono, okushike ihe tu amene?

17 Jehova okwa dimina po David. Omolwashike? Omolwaashi David okwa li omulumenhu omudiinini, nomolwaashi okwa li omunanghenda navamwe nomolwaashi elivelombedi laye okwa li loshili. Nande ongaho, David ka li a amenwa koilanduliko ya nyika oshiponga oyo ya ka landula ko. (2 Samuel 12:9-14) Eshi osha faafana kunena. Nande Jehova iha etele ovalivelimbedi owii, ihe va amene koilanduliko yopaushitwe omolwoilonga yavo ii. (Ovagalati 6:7) Imwe yomoilanduliko yoluhaelo otashi dulika i kale ehengafano, emito, omikifi hadi di momilele nokukanifa okulineekelwa nokufimanekwa.

18. (a) Ongahelipi Paulus a lombwela eongalo lOvakorinto li ungaunge noshikoya sholuhaelo? (b) Ongahelipi Jehova ha ulike ohole nonghenda kovanyoni?

18 Ngeenge twa nyona sha kwata moiti, oshipu okukala tu udite twa teka omukumo molwokuhepekwa koilanduliko yomapuko oo twa ninga. Nande ongaho, inatu efa nande eshi shi tu imbe okulivela ombedi nokuhangana vali naKalunga. Mefelemido lotete, Paulus okwa shangela Ovakorinto kutya meongalo ove na okukonda mo omulumenhu oo kwa li a kufa ombinga moluhaelo nomupambele. (1 Ovakorinto 5:1, 13) Konima eshi omulumenhu e livela ombedi shili, Paulus okwa lombwela eongalo ta ti: ‘Mu diminei po vali noku mu hekeleka nomu hovele oku mu hola.’ (2 Ovakorinto 2:5-8) Momayele aa a nwefwa mo, otu wete mo ohole yaJehova nonghenda yaye i na sha novanyoni ve livela ombedi. Ovaengeli meulu ohava kala yo va hafa ngeenge omulunde e lidilulula.—Lukas 15:10.

19. Okukala shili tu udite oluhodi omolwonghatu ya puka otaku eta omauwa elipi?

19 Nonande hatu nyikifwa oluhodi konghatu ya puka, okulipa oushima oko tu udite otaku dulu oku tu kwafa ‘tu lungame tu ha ame vali kowii.’ (Job 36:21) Doshili, oilanduliko inyemateka yenyono otai dulu oku tu kelela tu henuke okweendulula epuko olo. Kakele kaasho, David okwa longifa oshimoniwa shinyikifa oluhodi osho a mona melihumbato laye la puka okulondwela vamwe. Okwa ti: “Opo ava, va puka, ndi ke va longe eendjila doye, ovalunde vo ve ku lialulukile.”—Epsalme 51:15

Elao ohali di mokulongela Jehova

20. Omauwa elipi hatu dulu okumona mokudulika koiteelelwa youyuki yaKalunga?

20 Jesus okwa ti: “Ovanelao ovava tava udu eendjovo daKalunga ndee tave di diinine.” (Lukas 11:28) Okudulika koiteelelwa youyuki waKalunga otaku eta elao paife nosho yo monakwiiwa i he na exulilo. Ngeenge otwa kala twa koshoka paenghedi, natu twikile nondjila ya tya ngaho mokulongifa omafiloshisho aeshe oo Jehova a ninga oku tu kwafela. Ngeenge otwa wila moluhaelo, natu kale nomukumo mokushiiva kutya Jehova okwe lilongekida okudimina po ovo tave livele ombedi shili nokukala twa tokola toko tu ha endulule vali enyono olo.—Jesaja 55:7.

21. Okulongifa ekumaido lilipi la yandjwa komuyapostoli Petrus taku dulu oku tu kwafela tu kale twa koshoka paenghedi?

21 Diva ounyuni ou wokuhenouyuki otau ka xula po, pamwe noikala yao nosho yo eenghedi dao da nyata. Okudiinina oukoshoki wopaenghedi, otaku tu etele ouwa paife nofiyo alushe. Omuyapostoli Petrus okwa shanga ta ti: “Onghee hano, ovaholike, omokuteelela oinima ei kendabaleni shili, mu monike puye mu he nonyata nomu he noshipo mombili. . . . Eshi mwe shi shiiva fimbo inashi uya, kaleni mwa londoka, mu ha twalwaatwalwe komapukifo eembwada, nye mu ha we mo mekanghameno leni la pama.”—2 Petrus 3:14, 17.

Oto dulu okuyelifa?

• Omolwashike shidjuu okukala twa koshoka paenghedi?

• Eenghedi dimwe dilipi po tadi pameke etokolotoko letu lokushikula omifikamhango doukoshoki wopaenghedi da denga mbada?

• Oshilihongomwa shashike hatu dulu okulihonga menyono lomulumenhu omunyasha a tumbulwa kuSalomo?

• Oshihopaenenwa shaDavid otashi tu hongo shike shi na sha nokulivela ombedi?

[Questions]

[Efano pepandja 25]

Oshi li eameno okushiivifila ovanhu va shiive omufika woye kombinga yoinima i na sha noukoshoki wopaenghedi

[Efano pepandja 29]

Molwaashi David okwa li e livela ombedi nomutima aushe, Jehova okwe mu dimina po