Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

‘Shiiveni oinima ei ya fimanenena’

‘Shiiveni oinima ei ya fimanenena’

‘Shiiveni okutongola oinima ei iwa unene [“ya fimanenena,” NW].’ — FIL. 1:10.

1, 2. Exunganeko li na sha nomafiku axuuninwa lilipi la li la kumwifa ovahongwa vaJesus, nomolwashike?

POMHITO imwe, Petrus, Jakob, Johannes naAndreas ova li ve li ovo aveke nOmwene wavo. Osho Jesus a li a popya shi na sha nehanauno lotembeli osha li sha limbililika neenghono ovahongwa ovo. (Mark. 13:1-4) Onghee hano, ova li ve mu pula tava ti: “Tu lombwela: onaini hano eshi tashi ka ningwa, nedidiliko lokuuya kwoye nolexulilo lefimbo lounyuni olilipi?” (Mat. 24:1-3) Jesus ka li ashike e va lombwela shi na sha noiningwanima oyo ya li tai ka holoka po ofimbo Jerusalem inashi hanaunwa po, ndele okwa li yo a popya shi na sha naasho tashi ka ningwa momafiku axuuninwa ounyuni waSatana. Okwa li a popya oinima inyikifa oluhodi ngaashi, oita, ondjala nosho yo ehapupalo loukolokoshi. Konima eshi a popya oinima oyo, okwe va lombwela oshinima shimwe shihokwifa osho sha li tashi ka ningwa momafiku axuuninwa. Okwa ti: “Evangeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe li ningile oiwana aishe ondombwedi, opo nee taku uya exulilo.” — Mat. 24:7-14.

2 Ovahongwa vaJesus ova li hava hafele okuudifa pamwe naye kombinga yonghundana iwa yOuhamba. (Luk. 8:1; 9:1, 2) Otashi dulika va li va dimbuluka eendjovo daJesus odo tadi ti: “Eteyo olo olihapu, ndele ovalongi ovo ovanini, ilikaneni hano Omwene weteyo a tume ovateyi meteyo laye.” (Luk. 10:2) Ndele ova li tave lipula kutya: ‘Ongahelipi mbela hatu ka udifila “ounyuni aushe” nokuningila “oiwana aishe ondombwedi”? Mbela ovateyi otava ka dja peni?’ Nopene na omalimbililo, ovahongwa ova li va teelela nodjuulufi ewanifo leendjovo odo di li muMateus 24:14.

3. Ongahelipi omushangwa waLukas 21:34 tau wanifwa kunena, nomapulo elipi twa pumbwa okulipula pauhandimwe?

 3 Exunganeko laJesus otali wanifwa pefimbo letu. Ovanhu omamiliyona otava udifa onghundana iwa yOuhamba mounyuni aushe. (Jes. 60:22) Ndele Jesus okwa li a ulika kutya otashi ka kala eshongo kuvamwe okuyandja elitulemo koilonga yokuudifa momafiku axuuninwa. Ova li tava ka kala ve lipyakidila noinima yopaumwene nova ‘lolokifwa.’ (Lesha Lukas 21:34.) Eendjovo daJesus odo oda fimana kufye kunena, molwaashi ovapiya vaKalunga vamwe inava pitifa komesho oinima oyo ya fimanenena. Osho ohatu shi mono momatokolo oo tava ningi e na sha noilonga, nehongo lopombada ile oinima yopamaliko nosho yo efimbo olo hava longifa momalihafifo. Vamwe ohava sholola omolwomafininiko nosho yo oisho yonghalamwenyo. Lipula kutya: ‘Ame ohandi shi endifa ngahelipi? Mbela omatokolo ange ohaa holola shike shi na sha naasho nda pitifa komesho monghalamwenyo?’

4. (a) Paulus okwa li a ilikanena Ovakriste vomuFilippi shi na sha nashike, nomolwashike? (b) Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi nosho yo osho tashi landula, nongahelipi oitukulwa oyo tai ke tu kwafela?

4 Ovakriste vopefimbo lonale ova li hava longo noudiinini opo va pitife oinima yopamhepo komesho monghalamwenyo yavo. Nomolwaasho omuyapostoli Paulus okwa li a ilikanena Ovakriste vomuFilippi va “shiive okutongola oinima ei iwa unene [“ya fimanenena,” NW].” (Lesha Ovafilippi 1:9-11.) Ngaashi omuyapostoli Paulus, Ovakriste vahapu ova li ‘va tuwa ouladi u dule wonale wokupopya eendjovo daKalunga vehe noumbada.’ (Fil. 1:12-14) Sha faafana, vahapu vomufye kunena ohatu udifa Eendjovo daKalunga nouladi. Ngeenge otwa konakona nghee Jehova ta longifa ehangano laye opo omushangwa waMateus 24:14 u wanifwe po otashi ke tu twa omukumo. Osho otashi ke tu kwafela tu kale tu na ouladi moilonga yokuudifa. Ehangano laJehova otali yandje elitulemo kushike, nongahelipi osho tashi tu tu omukumo nosho yo omaukwaneumbo etu? Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafana shi na sha nanghee hatu dulu okutwikila okulonga oilonga yaKalunga nokushikula ewiliko olo hatu pewa kehangano laye.

OSHITUKULWA SHOMEULU SHEHANGANO LAJEHOVA OTASHI PULA KOMESHO

5, 6. (a) Omolwashike Jehova a li a ulikila ovapiya vaye omamoniko e na sha noshitukulwa shehangano laye shomeulu? (b) Hesekiel okwa li a mona shike memoniko?

5 Ope na oinima ihapu oyo Jehova a hoolola aha kwatele mo mEendjovo daye. Pashihopaenenwa, ine tu yelifila shi na sha nanghee ouluvi womunhu ile eshito hali longo, nonande ngeno ouyelele oo owa li tau ka kala uhokwifa neenghono. Ponhele yaasho, Jehova okwe tu pa ouyelele oo twa pumbwa opo tu ude ko omalalakano aye notu kale metwokumwe nao. (2 Tim. 3:16, 17) Kashi hafifa tuu eshi Jehova a hoolola oku tu lombwela kombinga yoshitukulwa shehangano laye shomeulu! Ohatu kala twa tunhukwa ngeenge hatu lesha shi na sha naasho momambo Ombibeli, Jesaja, Hesekiel, Daniel nEhololo laJohannes. (Jes. 6:1-4; Hes. 1:4-14, 22-24; Dan. 7:9-14; Eh. 4:1-11) Omolwashike Jehova a efa tu shiive oinima imwe oyo tai ningwa meulu?

6 Jehova okwa hala tu kale tu shii kutya otu li oshitukulwa shehangano laye lomeshito alishe. Oshitukulwa shehangano laJehova shomeulu otashi longo noudiinini mokulonga ehalo laye. Pashihopaenenwa, Hesekiel okwa li a mona memoniko etemba linene lomeulu olo tali faneke oshitukulwa shehangano laJehova shomeulu. Etemba olo ola li tali endelele neenghono nohali dulu okutanauka ombadilila. (Hes. 1:15-21) Omalola alo ohaa kwata  oshinano shile ngeenge taa ende. Hesekiel okwa li yo a mona Omushingi wetemba. Okwa ti: ‘Ame onda mona sha sha fa oshivela tashi vema sha fomundilo wa dingilila. Osho olupe levadimo lOmwene la li mokutala.’ (Hes. 1:25-28) Hesekiel ka li tuu a kumwa eshi a mona emoniko olo! Okwa li a mona kutya Jehova oye ta wilike ehangano laye okupitila momhepo yaye iyapuki. Okweenda kwetemba lomemoniko laHesekiel okwe tu kwafela tu ude ko nghee oshitukulwa shehangano laJehova shomeulu hashi longo.

7. Ongahelipi emoniko laDaniel tali tu kwafele tu kale tu na elineekelo?

7 Daniel naye okwa li a mona emoniko olo tali tu kwafele tu kale tu na elineekelo. Okwa li a mona Jehova e li “Omuxungu” e li omutumba kolukalwapangelo la dingililwa komalaka omundilo. Olukalwapangelo olo ola li li na omalola. (Dan. 7:9) Jehova okwa li a hala Daniel a mone kutya ehangano laye otali pula komesho notali longo opo li wanife po ehalo laYe. Okwa li yo a mona “Umwe a fOmona womunhu,” Jesus, ta pewa eenghono dokupangela oshitukulwa shehangano laJehova shokombada yedu. Epangelo laKristus la wanenena itali ka kala po ashike omido dinini. Ndele ponhele yaasho, “eenghonopangelo daye odo eenghonopangelo daalushe, kadi na apa tadi xulu po. Ndele oshilongo shaye osho oshilongo itashi ka teywa po.” (Dan. 7:13, 14) Emoniko olo otali tu linyengifa tu kale twe lineekela muJehova nokumona kutya oshike ta wanifa po. Molwaashi Jesus okwa pewa eenghonopangelo kuJehova, osho otashi tu linyengifa tu kale twe mu lineekela e li Omupangeli wetu.

8. Omamoniko e na sha nehangano laJehova okwa li a kuma ngahelipi Hesekiel naJesaja, nokwe tu kuma ngahelipi?

 8 Otu na okukala tu uditile ngahelipi omamoniko e na sha noshitukulwa shehangano laJehova shomeulu? Ngaashi Hesekiel, otwa kuminwa neenghono osho Jehova ta longo. (Hes. 1:28) Okudilonga kombinga yehangano laJehova otashi tu linyengifa tu katuke eenghatu, ngaashi Jesaja. Eshi Jehova a li a pula kutya olyelye ta ka lombwela vamwe kombinga yaasho ta longo, Jesaja okwa li a tambula ko eshivo olo nopehe na okwoongaonga. (Lesha Jesaja 6:5, 8.) Jesaja okwa li e shii kutya kape na osho tashi dulu oku mu imba a wanife po oshilonga shaye shouprofeti molwaashi okwa li e na elineekelo kutya Jehova ote mu kwafele. Ngaashi Jesaja, nafye ohatu dulu okuyambidida ehangano laJehova mokulonga shihapu moilonga yaye. Itashi tu tu tuu omukumo okukala tu shii kutya otu li oshitukulwa shehangano olo le lipyakidila notali twikile okulonga ehalo laJehova!

OSHITUKULWA SHEHANGANO LAJEHOVA SHOKOMBADA YEDU

9, 10. Omolwashike pa pumbiwa oshitukulwa shehangano laJehova shokombada yedu?

9 Okupitila mOmona waye, Jehova okwa tota po oshitukulwa shehangano laye shokombada yedu osho tashi longele kumwe naashi shomeulu. Osho osha li sha pumbiwa opo oshilonga osho sha popiwa muMateus 24:14 shi dule okuwanifwa po. Omolwashike mbela? Natu ka konakoneni omatomheno opatatu.

10 Lotete, Jesus okwa ti ovahongwa vaye otava ka udifa ‘fiyo okominghulo dounyuni.’ (Oil. 1:8) Etivali, ovo va li tava ka udifa ova li va pumbwa ewiliko lOmishangwa nosho yo etwomukumo. (Joh. 21:15-17) Etomheno etitatu, ove na okukala hava ongala pamwe opo va dule okulongela Jehova nokulihonga nghee ve na okuudifa. (Heb. 10:24, 25) Ndele opo osho shi wanifwe po, ovahongwa vaJesus ova li ve na okuliunganeka nawa.

11. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya ohatu yambidida omalongekido oo haa ningwa kehangano laJehova?

11 Ongahelipi hatu dulu okuyambidida omalongekido oo haa ningwa kehangano laJehova? Onghedi imwe ya fimana omo hatu dulu oku shi ninga oyo okukala alushe twe lineekela ovo Jehova naJesus va nangeka po ve tu kwatele komesho moilonga yokuudifa. Mounyuni kunena omu na oinima ihapu oyo ovo tava kwatele komesho va li tava dulu okulalakanena, ndele inave shi ninga. Ndele mbela oshitukulwa shehangano laJehova shokombada yedu osha kala tashi yandje elitulemo kushike?

YANDJA ELITULEMO ‘KOINIMA OYO YA FIMANENENA’

12, 13. Ovakulunhuongalo Ovakriste ohava wanifa po ngahelipi oshinakuwanifwa shavo, nomolwashike osho tashi ku tu omukumo?

12 Ovakulunhuongalo ovo va pyokoka mounyuni aushe ova kala tava pewa oshinakuwanifwa shokupashukila nokukwatela komesho oilonga yokuudifa Ouhamba moilongo yavo. Ngeenge ovamwatate ovo tava ningi omatokolo, ohava kongo ewiliko mEendjovo daKalunga, odo va tala ko di li ‘olamba yeemhadi davo,’ nosho yo okupitila meilikano. — Eps. 119:105; Mat. 7:7, 8.

13 Ovakulunhuongalo Ovakriste ovo hava pashukile oilonga yokuudifa kunena navo ova pitifa komesho ‘eyakulo leendjovo,’ ngaashi ovo va li hava kwatele komesho oilonga oyo mefelemudo lotete. (Oil. 6:4) Ohava hafele neenghono exumokomesho loilonga yokuudifa onghundana iwa moitukulwa yavo nosho yo mounyuni aushe. (Oil. 21:19, 20) Ponhele yokutulila po oshiwana shaKalunga omusholondodo mulemule weemhango nomilandu, ohava shikula Omishangwa nohava wilikwa  komhepo iyapuki yaKalunga eshi tava ningi omalongekido oo a pumbiwa opo oilonga yokuudifa i xume komesho. (Lesha Oilonga 15:28.) Mokuninga ngaho, ovamwatate ovo ohava tulile po ovo ve li momaongalo avo oshihopaenenwa shiwa. — Ef. 4:11, 12.

14, 15. (a) Omalongekido elipi a ningwa opo ku yambididwe oilonga yokuudifa yomounyuni aushe? (b) Ou udite ngahelipi eshi ho kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba?

14 Ovamwatate vahapu ohava longo efiku keshe opo va longekide oishangomwa, okwoongala nosho yo oyoongalele. Ovaliyambi omayovi ohava longo noudiinini, tava toloka oishangomwa oyo momalaka 600 lwaapo opo ovanhu vahapu va dule okulihonga kombinga ‘yoilonga inene yaKalunga’ momalaka avo. (Oil. 2:7-11) Ovamwatate novamwameme ovanyasha ohava longo noudiinini nomashina okupilinda naao okutula ko oipeko koishangomwa. Opo nee, oishangomwa oyo ohai tuminwa komaongalo nokuli nokwaao e li keenhele dokokule.

15 Opa ningwa omalongekido mahapu oo tae tu kwafele tu udife onghundana iwa nelitulemo pamwe neongalo letu. Pashihopaenenwa, ovamwatate omayovi ohave liyambe va tunge Omalupale Ouhamba nosho yo oyoongalele, va kwafele ovo va hangwa koiponga yopaushitwe ile ovo va pumbwa ekwafo lopaunamiti lopaulumomhumbwe, va unganeke oyoongalele inini naai ya kula, va honge meefikola dehangano, okutumbula po ashike imwe. Oilonga aishe oyo ohai longwa nelalakano lashike? Ohai longwa nelalakano lokuxumifa komesho oilonga yokuudifa, oku tu kwafela tu xwepopaleke oupamhepo wetu nokukwafela ovanhu vahapu va ninge ovalongeli vaJehova. Osha yela kutya oshitukulwa shehangano laJehova shokombada yedu otashi yandje elitulemo koinima oyo ya fimanenena.

NATU SHIKULENI OSHIHOPAENENWA SHEHANGANO LAJEHOVA

16. Ouyelele u na sha nashike oo to dulu okukonga pefimbo lelongelokalunga loukwaneumbo weni ile lekonakono lopaumwene?

16 Ohatu kongo ngoo efimbo tu dilonge kunghee ehangano laJehova hali longo? Vamwe ohava kongo ouyelele u na sha naasho pefimbo lelongelokalunga loukwaneumbo wavo ile lekonakono lopaumwene nokudilonga kwaasho ve lihonga. Otashi ka kala shihokwifa okukonakona omamoniko oo a li a pewa Jesaja, Hesekiel, Daniel nosho yo Johannes. Membo Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom ile mou-DVD nosho yo moishangomwa imwe oyo i li melaka loye omu na ouyelele muhokwifa u na sha nehangano laJehova.

17, 18. (a) Ouwa ulipi wa mona moshitukulwa eshi? (b) Omapulo elipi tu na okulipula?

17 Okudilonga kwaasho Jehova ta wanifa po okupitila mehangano laye otashi ku etele ouwa. Natu kale twa tokola toko okukala hatu yandje elitulemo koinima oyo ya fimanenena, hatu shi ningi pamwe nehangano laJehova. Okuninga ngaho otashi ke tu kwafela tu kale tu udite ngaashi Paulus oo a ti: “Eshi tu neyakulolonga eli pafilonghenda olo twe li pewa, ihatu fi ounye.” (2 Kor. 4:1) Okwa ladipika yo ovalongi pamwe naye ta ti: “Mokulonga ouwa inatu lolokeni, osheshi efimbo ngenge la fika, hatu ka teya yo, ngenge itatu loloka.” — Gal. 6:9.

18 Mbela otwa pumbwa okuninga omalunduluko pauhandimwe ile tu li oukwaneumbo opo tu kale twa pitifa komesho oinima oyo ya fimanenena efiku keshe? Mbela itatu dulu okukaleka onghalamwenyo yetu paunafangwa opo tu dule okuyandja elitulemo lihapu koilonga yokuudifa oyo ya fimanenena? Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafana oinima itano oyo tai ke tu kwafela tu endele pamwe nehangano laJehova.