Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Natu kaleni moukumwe eshi twa taalela exulilo lounyuni ou wa kulupa

Natu kaleni moukumwe eshi twa taalela exulilo lounyuni ou wa kulupa

“Mokukalafana ofye oinhimbu.” — EF. 4:25.

1, 2. Jehova okwa hala ovalongeli vaye ovanyasha novakulunhu ve mu longele ngahelipi?

MBELA ou li omunyasha? Ngeenge osho, kala wa shilipalekwa kutya ou holike neenghono molwaashi ou li oshitukulwa sheongalo laJehova lomounyuni aushe. Moilongo ihapu, omuvalu muhapu waavo hava ninginifwa, ovanyasha. Itashi tu tuu omukumo okumona ovanyasha vahapu tava waimine ongudu yaavo va tokola okulongela Jehova!

2 U li omunyasha, mbela oho hafele ngoo okukala novanyasha vakweni? Nopehe na omalimbililo osho ho ningi. Ohatu hafele okukala noomakula vetu. Ashike kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulunhu, Kalunga okwa hala tu kale twa hangana eshi hatu mu longele kashi na nee mbudi kutya otwa dja meputuko la tya ngahelipi. Omuyapostoli Paulus okwa popya kutya Kalunga okwa hala “ovanhu aveshe va xupifwe nova fike meshiivo loshili.” (1 Tim. 2:3, 4) MEhololo 7:9 omwa popiwa ovalongelikalunga ovo va dja ‘moiwana aishe, momaludi aeshe nomovanhu aveshe nomomalaka aeshe.’

3, 4. (a) Ovanyasha vahapu kunena ove na omhepo ya tya ngahelipi? (b) Oikala ilipi tai tu kumwe nOvaefeso 4:25?

3 Kape na tuu eyooloko la kula pokati kovanyasha ovo hava longele Jehova naavo vomounyuni! Vahapu ovo ihava longele Jehova ove lihole vo vene, hava yandje ashike elitulemo kwaasho va hala. Ovakonakoni voinima vamwe ova ti kutya ovanyasha kunena ove lihole unene shi dulife nale. Onghedi omo hava popi naamo hava djala otai ulike kutya inava fimaneka vamwe, unene tuu ovanamido.

4 Omhepo ya tya ngaho oye tu dingilila. Osho osha ningifa ovanyasha ovalongeli vaJehova va mone shidjuu okuhenuka omhepo ya tya ngaho nokutambula ko etaleko laJehova. Nokuli nomefelemudo lotete, Paulus okwa li a mona kutya okwa pumbwa okuladipika ovaitaveli vakwao va henuke ‘omhepo yomupangeli ou ta longo paife movana vokuhadulika’ omo va “[endaenda] nale.” (Lesha Ovaefeso 2:1-3.) Ovanyasha ovo va mona kutya ove na okuhenuka omhepo ya tya ngaho nohava longo novamwaxe aveshe moukumwe, ove shii okupandulwa. Oikala ya tya ngaho otai tu kumwe naasho Paulus a popya eshi a ti kutya “mokukalafana ofye oinhimbu.” (Ef. 4:25) Okulonga pamwe twa hangana okwa fimana neenghono shi dulife nale unene tuu eshi exulilo lounyuni ou wa kulupa tali ehene popepi. Natu ka kundafaneni oihopaenenwa imwe oyo tai tu kwafele tu kale twa lenga omhumbwe yokukala tu na oukumwe opo tu kale twa hangana.

OVE LIMANGA KUMWE

5, 6. Oshilihongomwa shilipi hatu lihongo kuLot noukwaneumbo waye?

5 Mefimbo la pita, Jehova okwa li ha amene oshiwana shaye ngeenge otashi yambididafana momafimbo madjuu shi li moukumwe. Kunena, ovapiya vaKalunga kutya nee ovanyasha ile ovakulunhu otava dulu okulihonga koihopaenenwa yomOmbibeli. Oshihopaenenwa shimwe shomwaayo oshaLot.

6 Lot noukwaneumbo waye ova li monghalo ya nyika oshiponga molwaashi oshilando Sodom omo va li osha li tashi ka hanaunwa po. Ovaengeli vaKalunga ova li tava ladipike Lot a dje mo ye a ka hondame keemhunda, tava ti: “Xupifeni eemwenyo deni!” (Gen. 19:12-22) Lot okwa li a dulika, novanakadona vavali ova li va longela kumwe naye mokufiya po oshilando osho. Ndele shinyikifa oluhodi, ovapambele vavo vamwe kava li va longela kumwe navo. Ovalumenhu ovo va li va konga ovanakadona vaLot ve va hombole ova li ve wete omushamane a fa ta ningi “omashendjo.” Osho osha li sha kanififa eemwenyo davo. (Gen. 19:14) Lot oye ashike a li a xupa pamwe novanakadona ovo va longela kumwe naye.

7. Jehova okwa li a kwafela ngahelipi ovo va li va ulika omhepo yelongelokumwe eshi Ovaisrael va dja muEgipti?

7 Natu ka taleni vali koshihopaenenwa shimwe. Eshi Ovaisrael va dja muEgipti, kava li va enda meengudu di lili noku lili, keshe ongudu tai i nondjila yayo. Naashi Moses a li a “yelula eke laye kombada yefuta” naJehova te li tukula pokati, Moses ka li a enda po oye aeke ile nOvaisrael ashike vanini. Ndele ponhele yaasho, eongalo alishe ola li la enda poukukutu keameno laJehova. (Ex. 14:21, 22, 29, 30) Ova li va longela kumwe nova li va ya pamwe “nongudu inene yovanhu vohonde ilili” ovo vehe fi Ovaisrael. (Ex. 12:38) Ngeno opa li oohandimwe vamwe, tashi dulika nande okangudu kovanyasha va twa mo yavo molwaashi tava diladila kutya oyo iwa, ngeno oshe ke va nyikila oulai. Ngeno opa li oo a twa mo daye, ngeno Jehova ine mu xupifa. — 1 Kor. 10:1.

8. Ongahelipi oshiwana shaKalunga sha li sha ulika kutya oshi na oukumwe pefimbo laJosafat?

8 Pefimbo lohamba Josafat, oshiwana shaKalunga osha li sha taalela omutondi omunaenghono, “eengudu dihapu” dovanhu ovo va li ve va dingilila. (2 Omaf. 20:1, 2) Ashike ovapiya vaKalunga kava li va kendabala okufinda ovatondi vavo kuvo vene. Ponhele yaasho, ova li va konga ekwafo kuJehova. (Lesha 2 Omafimbo 20:3, 4.) Ovaisrael pauhandimwe kava li va ninga osho tava diladila ile osho ve wete ekandulepo lomukundu. Ehokololo lOmbibeli ola ti: ‘Ovajuda aveshe va kala ofika koshipala shOmwene pamwe nounona vavo novalikadi vavo novana vavo ovamati.’ (2 Omaf. 20:13) Ovanyasha novakulunhu ova li va tokola okukala neitavelo nokushikula omalombwelo aJehova, naJehova okwa li e va amena kovatondi vavo. (2 Omaf. 20:20-27) Mbela osho kashi fi oshihopaenenwa shiwa ngeenge twa taalela omashongo tu li oshiwana shaKalunga?

9. Oshike hatu lihongo shi na sha noukumwe meenghatu nomoikala yOvakriste vopefimbo lonale?

9 Ovakriste vopefimbo lonale navo ova li yo hava longele kumwe. Pashihopaenenwa, lwanima eshi Ovajuda novauyemo mOujuda va ninga Ovakriste, “ova diinina okukala melongo lovayapostoli nomekwatafano lavo, nomokupambula omungome nomokwiilikana.” (Oil. 2:42) Oukumwe wa tya ngaho owa li u liwetikile unene tuu pefimbo lomahepeko, opo va li va pumbwafana neenghono. (Oil. 4:23, 24) Mbela ito shi dimine kutya pomafimbo madjuu opo unene hatu kala twa pumbwa okulongela kumwe?

NATU KALENI MOUKUMWE ESHI EFIKU LAJEHOVA TALI EHENE POPEPI

10. Onaini oukumwe tau ka kala wa pumbiwa neenghono shi dulife nale?

10 Efimbo lomilaulu inali kala ko nande onale mondjokonona yovanhu oli li popepi. Omuprofeti Joel okwa popya kombinga yalo a ti kutya “efiku lomilaulu nolomudimbi.” (Joel 2:1, 2; Sef. 1:14) Ashike koshiwana shaKalunga, otali ka kala efimbo lokukala moukumwe. Dimbuluka eendjovo daJesus eshi a ti: “Okeshe tuu oshilongo tashi litwile ondubo musho vene, otashi teka po.” — Mat. 12:25.

11. Onghalo ilipi ya popiwa mEpsalme 122:3, 4 tai dulu okuyelekwa naayo yoshiwana shaKalunga kunena? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

11 Pefimbo loudjuu munene monghalelo ei yoinima olo tali uya, otwa pumbwa okukala twa hangana shili. Oukumwe wopamhepo oo hatu ka kala twa pumbwa mokati ketu otau yelekwa nonghedi omo omaumbo omuJerusalem shonale a li a tungwa. Omaumbo oo okwa li a tungwa e li mumwe naasho osha li sha ningifa omupsalme a tange Jerusalem kutya ‘oshilando sha pakwa kumwe sha pamekwa.’ Osho osha li sha kwafela ovakalimo va kwafelafane nokwaamenafana. Shikwao vali, okukala kwomaumbo oo e li mumwe okwe va kwafela va kale ve na oukumwe wopamhepo moshiwana ashishe eshi tashi ongala shi longele Kalunga shi li “omapata Omwene.” (Lesha Epsalme 122:3, 4.) Nafye otwa pumbwa okukala ‘kumwe twa pamekwa’ paife nosho yo pomafimbo madjuu oo tae uya.

12. Oshike tashi ke tu kwafela tu xupe meponokelo loshiwana shaKalunga olo twa taalela?

12 Omolwashike okukala kwetu ‘kumwe twa pamekwa’ taku ka kala kwa fimanenena unene pefimbo lexulilo? Hesekiel etukulwa 38 okwa xunganeka eponokelo ‘laGog, medu laMagog’ ta ponokele oshiwana shaKalunga. Olo itali ka kala efimbo lokweefa nande osha shi tu tukaule. Osha yela kutya inatu hala nandenande oku ka konga ekwafo kounyuni. Ponhele yaasho, otwa hala oku ka kala tu na oukumwe filufilu novamwatate. Oshoshili kutya itatu ka xupa ashike molwaashi tu li mongudu yavo. Jehova nOmona otava ka xupifa pefimbo loudjuu munene ovo tava ifana edina laJehova. (Joel 2:32; Mat. 28:20) Mbela oshi li ngoo pandunge okudiladila kutya ovo inava kala moukumwe ve li oshitukulwa shoufita waKalunga, ovo va twa mo davo, otava ka xupifwa? — Mika 2:12.

13. Oilihongomwa ilipi ovanyasha ovo hava tila Kalunga tava dulu okulihonga mwaasho twa kundafana fiyo opapa?

13 Mbela inashi yela kutya kashi li pandunge okushikula eendjila dovanyasha ovo ve litukula ko nokukala kuvo vene? Otwa taalela efimbo opo hatu ka kala twa pumbwafana neenghono. Osho oshe tu kwatela mo atusheni, ovanyasha novakulunhu. Paife olo efimbo lokulihonga okulongela kumwe opo tu kale tu na oukumwe oo hatu ka kala twa pumbwa neenghono unene tuu pomafimbo oo twa taalela.

“MOKUKALAFANA OFYE OINHIMBU”

14, 15. (a) Jehova oku na elalakano lilipi momadiladilo eshi ta deula ovanyasha novakulunhu kunena? (b) Omayele elipi Jehova e tu pa oo tae tu tu omukumo tu kale twa hangana?

14 Jehova ote tu kwafele ‘tu mu longele, tu nediladilo limwe.’ (Sef. 3:8, 9) Ote tu deula tu dule okuwapalela elalakano laye laalushe. Osho osha kwatela mo shike? Okwa lalakanena ‘oku ka kwatakanifa muKristus aishe.’ (Lesha Ovaefeso 1:9, 10.) Okwa hala okuhanganifa oishitwa aishe oyo i na ehalo liwa meshito alishe nota ka pondola okuninga ngaho. Mbela osho otashi ku kwafele ngoo u li omunyasha u mone kutya osha pumbiwa okulongela kumwe nehangano laJehova?

15 Jehova ote tu hongo tu kale twa hangana paife nelalakano opo tu ka kale twa hangana fiyo alushe. Alushe Omishangwa ohadi tu lombwele tu kale hatu “filafana oshisho,” hatu “filafaneni olukeno,” hatu “lihekelekeni” notu “tungafane.” (1 Kor. 12:25; Rom. 12:10; 1 Tes. 4:18; 5:11) Jehova oku shi shii kutya Ovakriste inava wanenena, naasho otashi dulika shi kale eshongo okukala twa hangana, onghee hano, otu na okulihonga ‘okudiminafana po omatimba.’ — Ef. 4:32.

16, 17. (a) Elalakano la fimana lokwoongala kwopaKriste olashike? (b) Ovanyasha otava dulu okulihonga shike koshihopaenenwa shaJesus eshi a li omunyasha?

16 Jehova okwe tu pa yo okwoongala kwopaKriste oko taku tu kwafela tu lihonge okukala twa hangana. Ohatu lesha lwoikando etwomukumo olo tali hangwa mOvaheberi 10:24, 25. Elalakano limwe lokwoongala oko olo ‘okutwaafana omukumo mohole nomoilonga iwa.’ Ndele oshididilikwedi eshi okwoongala kwa tulwa po nelalakano opo tu dule ‘okukumaidafaneni, unene eshi hatu mono efiku olo tali ehene popepi.’

17 Eshi Jesus a li omunyasha, okwa tula po oshihopaenenwa shiwa shokuulika olupandu lelongekido olo. Eshi a li e na omido 12, okwa li a ya novadali vaye koshoongalele sha kula shopamhepo. Pomhito imwe okwa li ehe wetike, ndele hamolwaashi a ya kovanyasha vakwao vonhumba. Ponhele yaasho, okwa hangwa kuJosef naMaria ta kundafana oinima yopamhepo novahongi motembeli. — Luk. 2:45-47.

18. Ongahelipi omailikano etu taa dulu okuxumifa komesho oukumwe?

18 Kakele kokukulika ohole yokuholafana nokukala hatu pameke oukumwe wetu pokwoongala kwopaKriste, ohatu dulu okwiilikanenafana. Okwiilikana hatu pula Jehova oinima kondadalunde eshi hatu kwatele ovamwatate momailikano etu, otashi ke tu dimbulukifa okukala tu na ko nasha navo. Oinima ya tya ngaho kai na ashike okuningwa kOvakriste ovo ve li ovakulunhu. Ngeenge ou li omunyasha, mbela oho kendabala ngoo okuninga oinima oyo opo u pameke ekwatafano loye noukwaneumbo woye wopamhepo? Okuninga ngaho otaku ke ku kwafela uha kale wa kanyatela kounyuni ou wa kulupa oo tau ka hanaunwa po.

Ou udite ngahelipi eshi u li oshitukulwa sheendombwedi didiinini? (Tala okatendo 9, 10, 12)

OSHO TASHI ULIKE KUTYA “MOKUKALAFANA OFYE OINHIMBU”

19-21. (a) Omonghedi ya tongomana ilipi hatu ulike kutya “mokukalafana ofye oinhimbu”? Yandja oihopaenenwa. (b) Oshilihongomwa shilipi to lihongo kunghee ovamwatate vamwe ve linyenga eshi pa holoka oiponga?

19 Oshiwana shaJehova ohashi dulika nale kefinamhango olo li li mOvaroma 12:5, tali ti: “Mokukalafana kwetu ofye oinhimbu.” Osho ohashi limonikila mo ngeenge pa holoka oiponga. MuDesemba 2011, oshikungulu shinene osha li sha eta efundja kokanhunhu kaPhilippine kedina Mindanao. Omaumbo e dulife 40 000 okwa li a yelulwa komeva moule woufiku umwe, mwa kwatelwa omaumbo mahapu ovamwatate. Ashike oshitaimbelewa osha popya kutya, “nokuli nofimbo okomitiye yoikwafa inai pyakudukwa okuyandja ekwafo, ovamwatate vokoitukulwa imwe ova li va tuma omakwafo.”

20 Sha faafana, eshi ekakamo ledu linene olo la li la etifa oshikungulu shinene sha dja mefuta sha denga Japan lokoushilo, ovamwatate novamwameme vahapu ova li va kanifa shihapu. Vamwe ova li va fyaala po hautuka. Yoshiko oo eumbo laye la hanaunwa po, oha di kokule nOlupale lOuhamba eekilometa 40 lwaapo. Okwa ti: “Otwa li twa kumwa eshi mefiku la landula ekakamo ledu, omupashukilishikandjo nomumwatate umwe va li ve uya tave tu kongo.” Okwa weda ko vali te limemesha ta ti: “Otwa pandula unene eshi eemhumbwe detu dopamhepo da filwa oshisho pauyadi keongalo. Shikwao vali, otwa pewa eendjafa, eenghaku, eendjato noikutu yokunangifa.” Oshilyo shimwe shokomitiye yokukwafela moiponga osha ti: “Ovamwatate vomoJapan ashishe ova li tava longele kumwe, tava kendabala okukwafelafana. Ovamwatate vamwe ova dja nokuli kokule kOilongo ya Hangana va kwafele. Eshi va pulwa kutya omolwashike ve uya va dja kokule neenghono, ova ti, ‘Otwa hangana novamwatate vomoJapan, nova pumbwa ekwafo.’” Mbela ku udite etumba eshi u li oshitukulwa shehangano olo hali file oshisho oilyo yalo? Oto dulu okukala noushili kutya Jehova okwa hafa neenghono eshi e wete omhepo youkumwe ya tya ngaho.

21 Okukala tu na omhepo ya tya ngaho paife otashi tu kwafele tu taalele omaudjuu omonakwiiwa twa hangana nonande moitukulwa imwe mounyuni otashi dulika tu tukulwe ko kovamwatate. Onghee hano, omhepo ya tya ngaho otai tu deulile omaudjuu oo e li poku tu hanga eshi onghalelo yoinima ei tai xulu po. Fumiko oo a li oshihakanwa shoshikungulu shidjuu moJapan, okwa ti: “Exulilo oli li popepi elela. Otwa pumbwa okutwikila okuyambidida ovaitaveli vakwetu fimbo twa teelela efimbo opo itapa ka kala vali oiponga.”

22. Oukumwe wopaKriste otau dulu okweeta ouwa tau kalelele ulipi?

22 Ovanyasha novakulunhu ovo have lihongo va kaleke po oukumwe paife, otave lilongekidile oku ka xupa pexulilo longhalelo ei yoinima ya kolokosha, ounyuni ou uhe na oukumwe. Ngaashi mefimbo la pita, Kalunga ketu ota ka xupifa oshiwana shaye. (Jes. 52:9, 10) Ino dimbwa kutya naave oto dulu oku ka kala umwe womwaavo tava ka xupifwa ngeenge owa kendabala okukala oshitukulwa shoshiwana shaKalunga sha hangana. Shimwe vali osho tashi ke tu kwafela osho okukala nolupandu laasho tu na nale. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana shi na sha naasho.