Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Oho ‘udu ko ngoo eityo’ lOmishangwa?

Oho ‘udu ko ngoo eityo’ lOmishangwa?

‘Okwe va fatululila opo va ude ko eityo lomishangwa.’ — LUKAS 24:45, yelekanifa no-NW.

1, 2. Ongahelipi Jesus a li a pameka ovahongwa vaye mefiku olo a nyumunwa?

MEFIKU omo Jesus a nyumunwa, ovahongwa vaye vavali ova li tava ende va finda komukunda u li eekilometa 11.2 okudja muJerusalem. Molwaashi kava li ve shii kutya Jesus okwa nyumunwa, ova li va nyemata neenghono omolwoiningwanima oyo opo ya li ya ningwa po. Ombadilila, Jesus okwa li e va holokela nokuhovela okweenda pamwe navo. Okwa li a dula okuhekeleka ovahongwa ovo. Ngahelipi mbela? Ombibeli oya ti: “Okwa hovela muMoses nomovaprofeti aveshe, ndele okwe va fatululila adishe de mu tiwa momishangwa adishe.” (Luk. 24:13-15, 27) Okudja opo, omitima davo oda li da xwama molwaashi okwe va “fatululila” nawa Omishangwa. — Luk. 24:32.

2 Onguloshi oyo tuu oyo, ovahongwa ovo vavali ova li va shuna kuJerusalem. Eshi va mona ovayapostoli, ova li ve va hokololela oshimoniwa shavo. Ndele fimbo tava popi, Jesus okwa li e va holokela aveshe. Ashike ovayapostoli vaye ova li ve shi kuminwa. Ova li va kwatwa komalimbililo momitima davo. Ongahelipi Jesus a li e va pameka? Otaku tiwa kutya: ‘Okwe va fatululila opo va ude ko eityo lomishangwa.’ — Luk. 24:45, yelekanifa no-NW.

3. Omashongo elipi tashi dulika tu shakeneke, noshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu na etaleko li li pandjele li na sha noukalele wetu?

3 Ngaashi ashike ovahongwa ovo, nafye otashi dulika omafimbo amwe hatu kala twa nyemata. Otashi dulika twe lipyakidila moilonga yOmwene ndele otwa teka omukumo molwaashi ihatu mono oidjemo iwa. (1 Kor. 15:58) Ile tashi dulika ovo hatu konakona navo tava ende kanini okuninga exumokomesho. Vamwe ovo twa kwafela otashi dulika nokuli va fiya po Jehova. Oshike tu na okuninga opo tu kale tu na ondjele moukalele wetu? Oshinima shimwe osho tashi dulu oku tu kwafela okukala tu udite ko filufilu eityo lomafaneko aJesus oo e li mOmishangwa Diyapuki. Natu ka konakoneni atatu omomafaneko oo nokutala kutya oilihongomwa ilipi hatu dulu okulihonga mo.

OMUKUNI OO HA KOFA

4. Efaneko laJesus li na sha nomukuni oo ha kofa ola hala okutya shike?

4 Lesha Markus 4:26-29. Efaneko laJesus li na sha nomukuni oo ha kofa ola hala okutya shike? Omulumenhu womefaneko ota faneke ovaudifi vOuhamba ve li oohandimwe. Ombuto otai faneke etumwalaka lOuhamba olo tali udifilwa ovanamitimadiwa. Outumbulilo oo kutya omukuni ‘okwa kofa oufiku ndele ta penduka omutenya’ otau ulike komalipyakidilo akwalukeshe monghalamwenyo. Ekulo oshinima osho tashi ningwa oule wefimbo, okudja eshi ombuto ya kunwa fiyo ya teywa. Momukokomoko wefimbo olo, “ombuto otai mene, ndee tai kulu.” Eembuto ohadi kulu ‘kudo vene,’ tadi kulu kanini nakanini nopaenghatu. Sha faafana, ekulo lopamhepo ohali endele ko nohali ningwa paenghatu. Ngeenge omunhu ota ningi exumokomesho fiyo oposhitwa opo te linyengifwa a longele Kalunga, oha imike oiimati meityo olo kutya oha yapulile Jehova onghalamwenyo yaye nokuninginifwa.

5. Omolwashike Jesus a longifa efaneko li na sha nomukuni oo ha kofa?

5 Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? Jesus ote tu kwafele tu mone kutya Jehova oye ha kulike oshili momitima daavo “va halelela.” (Oil 13:48, NW; 1 Kor. 3:7) Fye ohatu kunu nokutekela, ndele hafye hatu kulike. Itatu dulu oku i fininika ile oku i endelelifa i kule. Ngaashi ashike omulumenhu womefaneko, katu shii kutya ekulo ohali ningwa ngahelipi. Luhapu ihatu li didilike eshi hatu kufa ombinga momalipyakidilo etu efiku keshe. Ndele mokweendela ko kwefimbo, ombuto yOuhamba otashi dulika i imike oiimati. Opo nee omuhongwa mupe ohe tu waimine moilonga yeteyo nohatu mono ouwa mekwafo laye. — Joh. 4:36-38.

6. Oshike tu na okudimina shi na sha nekulo lopamhepo?

6 Oshike hatu lihongo mefaneko olo? Tete, otu na okudimina kutya hafye tu na oshinakuwanifwa ngeenge tashi uya pekulo lopamhepo lomukonakoni. Ngeenge otwa kala tu na ondjele moshinima sha tya ngaho, otashi ke tu kwafela tu henuke eyeleko lokufininika omukonakoni a ninginifwe. Ohatu dulu okuninga keshe osho hatu dulu opo tu kwafele nokuyambidida omunhu, ashike otu na okudimina nelininipiko kutya omunhu oye mwene e na okuninga etokolo leliyapulo. Eliyapulo oshinima osho hashi di kehalo lomunhu mwene te linyengifwa kohole yokuhola Kalunga. Ngeenge hasho ngaho, Jehova ita tambula ko eliyapulo la tya ngaho. — Eps. 51:14; 54:8; 110:3.

7, 8. (a) Oilihongomwa vali ilipi hatu lihongo mefaneko laJesus li na sha nomukuni oo ha kofa? Yandja oshihopaenenwa. (b) Efaneko olo otali tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

7 Oshitivali, ngeenge otwa udu ko oshilihongomwa osho hatu lihongo mefaneko olo, otashi ke tu kwafela tuha teke omukumo ngeenge potete katu wete oidjemo iwa yoilonga yetu. Otwa pumbwa elididimiko. (Jak. 5:7, 8) Nonande ombuto inai imika oiimati, ngeenge otwa ninga ngaashi hatu dulu tu kwafele omukonakoni, ohatu ka mona kutya oidjemo oyo itai ulike kutya ihatu longo noudiinini. Jehova oha efa ashike ombuto yoshili i kule momitima dovalininipiki ovo va halelela okuninga omalunduluko. (Mat. 13:23) Onghee hano, oidjemo hayo tai ufa kutya ohatu shi pondola moukalele. Momesho aJehova, okupondola kwetu moukalele inaku likolelela konghedi omo ovo hatu hongo tave linyenge. Ndele ponhele yaasho, Jehova okwa lenga eenghedabala detu da mana mo kashi na nee mbudi kutya oidjemo oya tya ngahelipi. — Lesha Lukas 10:17-20; 1 Ovakorinto 3:8.

8 Oshititatu, haalushe hatu didilike omalunduluko oo omunhu ta ningi monghalamwenyo yaye. Pashihopaenenwa, ovalihomboli vamwe ovo va li hava konakona nomutumwa umwe, ova li va ya kuye noku mu lombwela kutya ova hala okuninga ovaudifi inava ninginifwa. Omutumwa oo okwa li a dimbulukifa ovalihomboli ovo kutya ove na okweefa po okushila omakaya opo va kale va wana okuninga ovaudifi. Ndele okwa li a kumwa eshi ve mu lombwela kutya ova efa po okushila omakaya eemwedi donhumba da pita. Oshike she ve linyengifa va ninge ngaho? Ova li va didilika kutya Jehova oku va wete eshi tava shili omakaya nonokutya oku tonde ovanaihelele. Onghee hano, omitima davo oda li de ve linyengifa va ninge etokolo kutya otava kala hava shili omakaya moipafi yomutumwa oo ile otava efa po filufilu okushila omakaya. Ohole yavo yokuhola Jehova oyo ya li tai kulu oya li ye va kwafela va ninge etokolo la yuka. Ova li va kula pamhepo, nonande omutumwa ka li e shii elunduluko olo la li la ningwa po.

OSHIYULIFO SHEESHI

9. Efaneko laJesus li na sha noshiyulifo sheeshi ola hala okutya shike?

9 Lesha Mateus 13:47-50. Efaneko laJesus li na sha noshiyulifo sheeshi ola hala okutya shike? Jesus okwa faafanifa oilonga yokuudifila ovanhu aveshe etumwalaka lOuhamba nokuumbila oshiyulifo shinene sheeshi mefuta. Ngaashi ashike oshiyulifo osho shinene hashi kwata “eeshi doludi keshe,” oilonga yetu yokuudifa nayo ohai hokwifa ovanhu omamiliyona vomaludi aeshe. (Jes. 60:5) Omuvalu munene wovanhu ovo hava kala poyoongalele yetu nosho yo pEdimbuluko omudo keshe otau yandje oumbangi woushili oo. Dimwe domeeshi odo dopafaneko ‘odiwa’ nohadi ongelwa meongalo lopaKriste. Ndele dimwe ‘odii’ meityo olo kutya havanhu aveshe ovo va ongelwa hava ulike kutya ova hokiwa kuJehova.

Konima eshi wa lesha Mateus 13:47-50 . . . 

10. Omolwashike Jesus a longifa efaneko li na sha noshiyulifo sheeshi?

10 Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? Okutongolwa kweeshi dopafaneko itaku ulike ketokolo laxuuninwa pefimbo loudjuu munene. Ndele ponhele yaasho, otaku divilike osho tashi ningwa momafiku axuuninwa onghalelo ei yoinima. Jesus okwa ulika kutya havanhu aveshe ovo va nanenwa koshili tava ka kanyatela kuJehova. Vahapu ohava ongala pamwe nafye pokwoongala kwetu. Vamwe ohava kala va halelela okukonakona Ombibeli pamwe nafye ndele kave na ehalo lokuliyapulila Jehova. (1 Eeh. 18:21) Ashike vamwe ihava endafana va li neongalo lopaKriste. Ovanyasha vamwe ova tekulwa kovadali Ovakriste, ndele natango inava kulika ohole yokuhola omifikamhango daJehova. Kashi na nee mbudi kutya onghalo oya tya ngahelipi, Jesus okwa divilika kutya keshe omunhu oku na okuninga etokolo kuye mwene. Ovo tava ningi ngaho okwe va tala ko ve li “omamona,” ile tu tye oinima iwaelela yomoiwana aishe. — Hag. 2:7.

 . . tala kutya ongahelipi ta dulu okutulwa moilonga kunena

11, 12. (a) Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mefaneko loshiyulifo sheeshi? (b) Efaneko olo otali tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

11 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mefaneko li na sha noshiyulifo sheeshi? Okuuda ko oshilihongomwa shefaneko olo otaku tu kwafele tu henuka okukala twa handuka unene ile twa nyemata ngeenge omukonakonimbibeli ile kamwe komounona vetu inaka hala okuninga oshili yako vene. Osho otashi dulu okuningwa, kashi na nee mbudi kutya otwa ninga eenghendabala di fike peni. Molwaashi ashike omunhu a tambula ko ekonakonombibeli ile a tekulwa kovadali ve li moshili, hasho tashi ufa kutya omunhu oo ota ka kulika ekwatafano lopofingo naJehova. Ovo inava hala okudulika kounamapangelo waJehova, xuuninwa otava ka yoololwa mo mokati koshiwana shaye.

Vamwe ovo va nanenwa koshili otava ka kanyatela kuJehova (Tala okatendo 9-12)

12 Mbela osho osha hala okutya ovo va fiya po oshili kave na vali fiku va ka tambulwe ko meongalo? Ile ngeenge omunhu okwa dopa okuyapulila Jehova onghalamwenyo yaye, mbela ota kala ashike a talwa ko kutya ‘omwii’? Hasho nandenande. Ovanhu va tya ngaho natango ove na omhito yokukatuka eenghatu fimbo oudjuu munene inau uya. Jehova ote va ifana ta ti: ‘Alukileni kuame, opo Ame handi alukile kunye.’ (Mal. 3:7) Oushili oo otau divilike efaneko limwe vali la longifwa kuJesus, efaneko lomumati a kanene. — Lesha Lukas 15:11-32.

OMUMATI A KANENE

13. Efaneko lomumati a kanene ola hala okutya shike?

13 Efaneko laJesus lomumati a kanene ola hala okutya shike? Xe omunanghenda womefaneko olo ota faneke Tate yetu womeulu omunahole, Jehova. Omonamati oo a pula a pewe efyuululo laye noku ke li hanauna po ota faneke ovo va twalwaatwalwa nokufiya po eongalo. Eshi va fiya po eongalo, ova fa va ya “koshilongo shokokule,” ounyuni waSatana, oo we va tukula ko kuJehova. (Ef. 4:18; Kol. 1:21) Ashike vamwe lwanima ohave ke livela ombedi ndele tava alukile kehangano laJehova. Ovalininipiki va tya ngaho ovo ve livela ombedi, ohava tambulwa ko nohamu nohava diminwa po kuTate yetu. — Jes. 44:22; 1 Pet. 2:25.

14. Omolwashike Jesus a longifa efaneko lomumati a kanene?

14 Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? Jesus okwa faneka monghedi tai kumu omutima kutya Jehova okwa hala ovo va twalwaatwalwa va alukile kuYe. Xe omudali womefaneko okwa kala alushe e na eteelelo kutya omona waye ota ka aluka fiku limwe. Eshi omushamane a mona omona waye ta aluka, nokuli nonande okwa “li kokule,” okwa li a katuka eenghatu diva e mu tambule ko. Olo kali fi tuu etwomukumo la denga mbada kwaavo va fiya po oshili va alukile kuJehova nopehe na okwoongaonga! Otashi dulika va mona oixuna pamhepo, notashi dulika va kale va fya ohoni nove wete shidjuu okwaaluka. Ashike oshi na ouwa okuninga ngaho, molwaashi nokuli nomeulu otamu ka kala ehafo ngeenge ova aluka. — Luk. 15:7.

15, 16. (a) Oilihongomwa ilipi hatu lihongo mefaneko laJesus lomumati a kanene? Yandja oihopaenenwa imwe. (b) Efaneko olo otali tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

15 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mefaneko lomumati a kanene? Otu na okulandula oshihopaenenwa shaJehova. Inatu hala okukala tu lishii ‘unene ouyuki,’ ndele hatu kala inatu hala okutambula ko ovalunde ovo ve livela ombedi. Osho otashi ka ‘nyona’ po ashike oupamhepo wetu. (Omuud. 7:16) Efaneko olo otali tu hongo vali oshilihongomwa shimwe. Umwe oo a fiya po eongalo oku na okutalwa ko a fa ‘odi ya kana,’ ndele ke na okweekelwashi. (Eps. 119:176) Ngeenge otwa shakeneke omunhu oo a twalwaatwalwa nokufiya po eongalo ndele ina kondwa, mbela ohatu ka ninga ngoo ngaashi hatu dulu opo tu mu kwafele a aluke? Mbela ohatu ka katuka ngoo eenghatu diva tu shiivifile ovakulunhuongalo opo ve mu pe ekwafo tali wapalele? Osho hatu ka ninga, ngeenge otwa tula moilonga oshilihongomwa osho twe lihonga mefaneko laJesus lomumati a kanene.

16 Didilika nghee ovamati va kanene vokunena va ulika olupandu longhenda yaJehova nosho yo ohole neyambidido leongalo. Omumwatate umwe oo a kala oule womido 25 a kondwa okwa ti: “Ehafo lange okudja efiku nda alulilwa meongalo ola twikila okuhapupala eshi handi mono ‘omafimbo omahekeleko’ taa di kuJehova. (Oil. 3:20) Keshe umwe meongalo ota yambidida nokuulikila nge okunakonasha. Paife ondi na oukwaneumbo tau shi endifa nawa pamhepo.” Omumwameme umwe omunyasha oo a li a twalwaatwalwa nokufiya po Jehova oule womido 5 okwa popya eshi a aluka, a ti: “Kandi na oitya nomatumbulo ndi ulike nghee ndi udite eshi nda ulikilwa ohole oyo Jesus a popya kombinga yayo. Oshi li oufembanghenda munenenene okukala oshitukulwa shehangano laJehova!”

17, 18. (a) Oilihongomwa tai longo ilipi twe lihonga momafaneko atatu oo twa konakona? (b) Oshike tu na okukala twa tokola toko okuninga?

17 Oilihongomwa tai longo ilipi hatu lihongo momafaneko oo atatu? Tete, otu na okudimina kutya hafye tu na oshinakuwanifwa shekulo lopamhepo. Jehova oye e na oshinakuwanifwa osho. Oshitivali, katu na okuteelela ovanhu aveshe ovo hava endafana nafye nohatu konakona navo va ninge oshili yavo vene. Xuuninwa, nonande vamwe otashi dulika va fiye po oshili nokupilamena Jehova, inatu kanifeni eteelelo kutya kave na vali fiku va ka aluke. Ngeenge ova aluka, natu va tambuleni ko monghedi oyo tai ulike kutya otu na etaleko la fa laJehova.

18 Keshe umwe womufye na twikile okukonga eshiivo, eudeko nosho yo ounongo. Eshi hatu lesheni omafaneko aJesus, natu lipuleni kutya otaa ti shike, omolwashike a shangwa mOmbibeli, ongahelipi hatu dulu okutula moilonga oilihongomwa nosho yo kutya otae tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka ulika kutya otu udite ko eityo leendjovo daJesus.