Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ohatu dulu okukala twa koshoka paenghedi

Ohatu dulu okukala twa koshoka paenghedi

‘Yelifeni omake eni, yelifeni omitima deni.’ — JAKOB 4:8.

1. Ovanhu vahapu ohava diladila kutya inashi puka okuninga shike?

OTU LI mounyuni ou inau koshoka nandenande paenghedi. Pashihopaenenwa, ovanhu vahapu ohava diladila kutya inashi puka okukala eshenge ile okuya momilele nomunhu wonhumba nande inava hombola naye. Eefilima, omambo, omaimbilo nosho yo omashiivifo opaipindi ohaa ulike oinima ihapu ya nyika oluhaelo. (Epsalme 12:9) Ashike Jehova ota dulu oku tu kwafela tu kale nonghalamwenyo oyo tai mu hafifa. Ohatu dulu okukala twa koshoka paenghedi mounyuni ou u yadi oluhaelo neenghono. — Lesha 1 Ovatessaloniki 4:3-5.

2, 3. (a) Omolwashike tu na okweefa po omahalo mai? (b) Oshike hatu ka kundafaneni moshitukulwa eshi?

2 Opo tu hafife Jehova, otu na okuhenuka oinima aishe oyo e tonde. Ndele molwaashi inatu wanenena, oshi na oupu tu kokelwe moluhaelo, ngaashi ashike eeshi hadi kala da nanenwa koukulya ovo hadi telwa nado. Ngeenge otwa kwatwa komadiladilo a nyika oluhaelo, natu endelele okweefa okudiladila koinima ya tya ngaho. Ngeenge inatu shi ninga, omahalo a puka otae ke tu dula eenghono, nongeenge opa holoka omhito tai tu yeleke, oshi na oupu tu nyone. Ombibeli oya popya oushili waasho ya ti: ‘Okahalu ngeenge ka fimbapala, otaka dala oulunde.’ — Lesha Jakob 1:14, 15.

3 Omitima detu otadi dulu okukulika omahalo a puka, nomolwaasho otu na lela okulungamena omahalo etu. Ngeenge otwa efa po omahalo mai, ohatu ka henuka oluhaelo nosho yo oilanduliko yalo ii. (Ovagalati 5:16) Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana oinima itatu oyo tai ke tu kwafela tu kondjife omahalo mai: oukaume wetu naJehova, omayele oo haa di mEendjovo daye nosho yo ekwafo olo hatu pewa kOvakriste ovo va pyokoka.

“EHENENI KUKALUNGA”

4. Omolwashike sha fimana kufye okweehena popepi naJehova?

4 Ombibeli oya ti kutya ovo va hala ‘okweehena popepi naKalunga’ nava ‘yelife omake avo, nokuyelifa omitima davo.’ (Jakob 4:8) Ngeenge otwa hala Jehova a ninge Kaume ketu kopofingo, osho hatu ningi nosho yo osho hatu diladila nashi kale tashi mu hafifa. Ngeenge ohatu diladila oinima oyo ya koshoka, omitima detu nado otadi ka kala yo da koshoka. (Epsalme 24:3, 4; 51:8; Ovafilippi 4:8) Jehova oku shii kutya inatu wanenena nonokutya omafimbo amwe oshi na oupu tu diladile oinima inai koshoka. Ndele molwaashi inatu hala oku mu nyemateka, ohatu ningi eenghendabala da mana mo opo tu efe po okudiladila oinima ya puka. (Genesis 6:5, 6) Ohatu kendabala neenghono opo tu kaleke omadiladilo etu a koshoka.

5, 6. Eilikano otali dulu ngahelipi oku tu kwafela tu dule okufinda omahalo inaa koshoka?

5 Jehova ote ke tu kwafela tu dule okufinda omadiladilo inaa koshoka ngeenge otwa kala hatu ilikana e tu kwafele. Ohe tu pe omhepo yaye iyapuki opo tu dule okukala twa koshoka paenghedi. Natu mu lombwele momailikano etu kutya otwa hala tu kale hatu diladila oinima oyo tai mu hafifa. (Epsalme 19:15) Natu mu pule nelininipiko a tale ngeenge otu na omahalo mai momitima detu oo taa dulu oku tu twala menyono. (Epsalme 139:23, 24) Twikila okupula Jehova e ku kwafele u henuke oluhaelo nou longe osho sha yuka nopomafimbo oo hashi kala nokuli shidjuu. — Mateus 6:13.

6 Fimbo twa li inatu shiiva Jehova, otashi dulika twa li tu hole okuninga oinima oyo ina hokwa, notashi dulika natango hatu kondjifa omahalo a puka a tya ngaho. Ashike Jehova ota dulu oku tu kwafela tu ninge omalunduluko notu longe osho tashi mu hafifa. Pashihopaenenwa, konima eshi ohamba David ya ya moluhaelo naBatseba, okwa li ye livela ombedi ndele tai ilikana Jehova e i pe “omutima wa yela” noku i kwafele i kale hai dulika. (Epsalme 51:12, 14) Nafye ngeenge otwa li tu na omahalo mai a xwama monakudiwa nohatu a kondjifa natango, Jehova ota dulu oku tu kwafela tu kale twa halelela nokuli okudulika kuye nokulonga osho sha yuka. Ota dulu oku tu kwafela tu pangele omadiladilo etu inaa wanenena. — Epsalme 119:133.

Ngeenge omahalo a puka taa hovele okumena momitima detu, natu endelele oku a duda mo (Tala okatendo 6)

‘KALENI OVAWANIFI VEENDJOVO’

7. Ongahelipi Eendjovo daKalunga tadi dulu oku tu kwafela tu henuke okudiladila oinima inai koshoka?

7 Jehova ota dulu okunyamukula omailikano etu eshi hatu mu pula e tu kwafele ta longifa Eendjovo daye, Ombibeli. Eendjovo daYe odi na ounongo wa yela. (Jakob 3:17) Ngeenge otwa kala hatu lesha Ombibeli efiku keshe, omadiladilo etu otaa ka yadifwa noinima oyo ya koshoka. (Epsalme 19:8, 12; 119:9, 11) MOmbibeli omu na yo oihopaenenwa nomalondwelo oo tae tu kwafele tu henuke omadiladilo nomahalo inaa koshoka.

8, 9. (a) Omolwashike omulumenhu umwe omunyasha a li a ya moluhaelo nomukainhu ombwada? (b) Oshihopaenenwa osho shi li mOmayeletumbulo etukulwa 7 otashi tu kwafele tu henuke eenghalo dilipi?

8 Eendjovo daKalunga ode tu londwela tu henuke oluhaelo mOmayeletumbulo 5:8. MOmayeletumbulo etukulwa 7 omu na ehokololo lomulumenhu omunyasha oo a li a ka enda oufiku popepi neumbo lomukainhu wonhumba oo e na elihumbato inali koshoka. Omukainhu oo okwa li e li mepandavanda li li mokolonela, “a djala ngaashi omuholi woipala” ile ombwada. Eshi a mona omulumenhu oo, okwa ya kuye ndele te mu papatele, te mu xupita noku mu lombwela oinima oyo ya li ya pendula omahalo a puka muye. Omulumenhu oo ka li a pangela omahalo oo, nokwa li a ya moluhaelo nomukainhu oo. Omulumenhu oo okwa li a ya menyono nonande hasho a li a lalakanena, nosha li she mu etela oilanduliko inyikifa oluhodi. Ngeno okwa li e shii nghee sha nyika oshiponga, ngeno okwa kala kokule nomukainhu oo. — Omayeletumbulo 7:6-27.

9 Ngaashi omulumenhu oo omunyasha, nafye ohatu dulu okuninga omatokolo ehe li pandunge ngeenge katu shii kutya onghalo yonhumba oya nyika oshiponga shi fike peni. Pashihopaenenwa, konguloshi koitaashi imwe yoko-TV ohaku kala eeprograma di na oinima ya nyika oluhaelo, nomolwaasho osha nyika oshiponga okukala to lundulula eeshitaashi efimbo nefimbo ko-TV u tale osho shi li ko. Osha nyika yo oshiponga okupatulula ouyelele oo tau twala konhele yonhumba yokointaneta tuhe shii kutya owa kwatela mo shike nosho yo okulongifa eeprograma dopaintaneta dokukala tamu kundafana nomunhu pefimbo opo tuu opo ile okuya keenhele odo di na omashiivifo opaipindi inaa koshoka nokwa kwatakanifwa nomafano oipala. Kungaho, oinima oyo hatu tale otai dulu oku tu ningifa tu kwatwe komahalo inaa koshoka, notashi dulu oku tu ningifa tu nyone kuJehova.

10. Omolwashike sha nyika oshiponga okulihumbata monghedi tai kokele moihole? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.)

10 Ombibeli oye tu lombwela yo nghee tu na okuungaunga novanhu voukashike koo okanhu wa yooloka ko kuwetu. (Lesha 1 Timoteus 5:2.) Omukriste oku na ashike okuyandja elitulemo le likalekelwa kukaume kaye kopahombo ile komunhu oo tava endelafana naye nelalakano lokuhombola. Ovapiya vaJehova ohava henuka okukala nelihumbato tali kokele moihole. Vamwe otashi dulika va diladile kutya inashi nyika oshiponga okukala tave lihumbata monghedi tai kokele umwe moihole, ngaashi okukala tave ve lishitile nosho yo okuninga omalinyengo onhumba koshipala ile nomake, shimha ashike itava kumafana komalutu. Ashike ngeenge ovanhu vavali ohave lihumbatelafana monghedi ya tya ngaho, oshi na oupu va hovele okudiladila oinima inai koshoka, naasho otashi dulu okutwala moluhaelo. Oshinima sha tya ngaho osha ningwa, notashi dulu okuningwa natango.

11. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaJosef?

11 Josef okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa. Omukulukadi waPotifar okwa li ta kendabala oku mu heka a nangale naye, ndele Josef okwa li e shi anya, nomukulukadi oo okwa kala ta ningi eenghendabala e mu koke. Okwa li ha pula Josef efiku keshe a kale “puye.” (Genesis 39:7, 8, 10) Omuhongwanhu wOmbibeli umwe okwa ti kutya omukulukadi waPotifar okwa li ta diladila kutya ngeenge ova kala ovo aveke naJosef, ota ka dimina a nangale naye. Ashike Josef okwa li a tokola toko aha kokwe kelihumbato tali kokele momilele lomukulukadi oo, noine mu lihumbatela nande monghedi tai kokele momilele. Kungaho, ina efa omutima waye u kulike omahalo mai. Eshi omukulukadi oo a li a kwata oshikutu shaJosef nokukendabala oku mu kondjifa a nangale naye, Josef “okwa fiya po [diva] oshikutu shaye meke laye nokwa faduka po ndee tai pondje.” — Genesis 39:12.

12. Otu shi shii ngahelipi kutya oinima oyo hatu tale otai dulu okunwefa mo omitima detu?

12 Jesus okwe tu londwela kutya osho hatu tale otashi dulu okunwefa mo omitima detu noku tu ningifa tu kulike omahalo a puka omilele. Okwa ti: “Okeshe tuu ou ta tale omukainhu nokahalu, oye okwe mu haela momutima waye.” (Mateus 5:28) Ohamba David osho naanaa ya li ya ningilwa osho, molwaashi pomhito imwe ‘eshi e li kombada yonduda okwa li a mona omukainhu te likosho,’ ndele ta kala te mu tale nokukala te mu diladila. (2 Samuel 11:2) Nonande omukainhu oo okwa li e na omushamane waye, David okwa li e mu haluka, ndele ta haele naye.

13. Omolwashike twa pumbwa okuninga ‘eudafano’ nomesho etu, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?

13 Ngeenge otwa hala okuhenuka omadiladilo inaa koshoka, otwa pumbwa okulandula oshihopaenenwa shaJob. Okwa ti: “Ame [onda] udafana nomesho ange.” (Job 31:1, 7, 9) Ngaashi Job, ohatu dulu okutokola tuha diladile oinima ya nyika omilele ngeenge hatu tale omunhu wonhumba. Nongeenge otwa mono efano li na sha nomilele kokombiyuta, kefano lonhumba lomashiivifo, moshifo ile keshe tuu, natu alule ko diva omesho etu.

14. Otu na okuninga shike opo tu kale twa koshoka paenghedi?

14 Ngeenge owa diladila kwaasho twa kundafana, otashi dulika u mone kutya owa pumbwa okuninga shihapu opo u finde omahalo inaa koshoka. Ngeenge owa pumbwa okuninga omalunduluko, shi ninga meendelelo. Ngeenge owa dulika kwaasho Jehova ta ti, oto dulu okuhenuka oluhaelo nokukala wa koshoka paenghedi. — Lesha Jakob 1:21-25.

‘IFANA OVAKULUNHUONGALO’

15. Ngeenge ohatu mono shidjuu okukondjifa omahalo a puka, omolwashike sha fimana okupula ekwafo?

15 Ngeenge ou wete shidjuu kwoove okukondjifa omahalo mai, popya naumwe meongalo oo a longela Jehova efimbo lile nota dulu oku ku pa omayele mawa taa di mEendjovo daKalunga. Otashi dulika shi kale shidjuu okulombwela vamwe omaupyakadi oye opaumwene, ndele osha fimana okukonga ekwafo. (Omayeletumbulo 18:1; Ovaheberi 3:12, 13) Ovakriste ovo va pyokoka otava dulu oku ku kwafela u mone kutya omalunduluko elipi wa pumbwa okuninga. Opo nee ninga omalunduluko oo opo u kaleke po oukaume woye naJehova.

16, 17. (a) Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okukwafela ovo hava mono shidjuu okukondjifa omahalo inaa koshoka? Yandja oshihopaenenwa. (b) Omolwashike sha fimana kwaavo hava tale omafano oipala va konge ekwafo meendelelo?

16 Ovakulunhuongalo meongalo otava dulu lela oku tu kwafela. (Lesha Jakob 5:13-15.) Oule womido, omumati umwe koBrazil okwa li a mona shidjuu okukondjifa omahalo a puka. Okwa ti: “Ondi shii kutya omadiladilo ange kaali taa hafifa Jehova, ndele onda li nda fya ohoni neenghono okulombwela vamwe omaliudo ange.” Omukulunhuongalo umwe okwa li a didilika kutya omumati oo okwa pumbwa ekwafo ndele te mu ladipike kutya na pitike ovakulunhuongalo ve mu kwafele. Omumati oo okwa ti: “Onda li nda kumwa kunghee ovakulunhuongalo va ungaunga naame nolukeno, va ulikila nge olukeno neenghono nova yavelela nge lela, ashike onda li ndi udite inandi wana okuungaungwa naame monghedi omo. Ova li va pwilikina koupyakadi wange nelitulemo. Ova li va longifa Ombibeli opo va shilipaleke nge kutya Jehova oku hole nge nova ilikana pamwe naame. Osho osha li she shi ninga shipu kwaame okutambula ko omayele opaMbibeli oo va pa nge.” Konima eshi a pameka ekwatafano laye naJehova, okwa ti: “Paife onda mona kutya mboli osha fimana okukonga ekwafo ponhele yokukendabala okukikimba nomaudjuu etu kufye vene.”

17 Ngeenge ou na ondjikilile yokutala omafano oipala, konga ekwafo meendelelo. Ngeenge owa teelele pa pite efimbo lile ino konga ekwafo, otashi ke ku twala noupu moluhaelo. Opo nee oto ka yahameka vamwe, noto ka shekifa edina laJehova. Vahapu ova pula ovakulunhuongalo ve va kwafele nova tambula ko omayele avo opo va hafife Jehova nokukala meongalo lopaKriste. — Epsalme 141:5; Ovaheberi 12:5, 6; Jakob 1:15.

KALA WA TOKOLA TOKO OKUKALA WA KOSHOKA PAENGHEDI

18. Owa tokola toko okuninga shike?

18 Ounyuni waSatana otau ende tau naipala neenghono mokuhe na oukoshoki wopaenghedi. Ashike ovapiya vaJehova ohava kendabala noudiinini va kaleke omadiladilo avo a koshoka. Jehova oku udite etumba omolwovapiya vaye va tya ngaho. Onghee hano, natu kaleni popepi naJehova nokulandula omayele oo hatu mono mEendjovo daye nomeongalo lopaKriste. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka kala twa hafa notu na eliudo la koshoka. (Epsalme 119:5, 6) Opo nee monakwiiwa ngeenge Satana a hanaunwa po, ohatu ka kala fiyo alushe mounyuni mupe waKalunga wa koshoka.