Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Oshike to lihongo koikumwifilonga yaJesus?

Oshike to lihongo koikumwifilonga yaJesus?

Oshike to lihongo koikumwifilonga yaJesus?

OTASHI dulika shi ku kumwife okushiiva kutya omahokololo Ombiibeli e na sha nonghalamwenyo yaJesus kombada yedu inaa longifa oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “oikumwifilonga.” Oshitya shOshigreka (dynamis) osho omafimbo amwe hashi tolokwa “oikumwifilonga” otashi ti lelalela “eenghono.” (Lukas 8:46) Otashi dulu yo okutokolwa ‘okudula,’ ile “oikumwifilonga.” (Mateus 11:20; 25:15) Omuhongwanhu umwe okwa popya a ti, oshitya osho shOshigreka “otashi divilike oilonganghono oyo ya longwa, unene tuu, eenghono odo da longifwa opo i longwe. Oiningwanima oya popiwa meityo olo kutya eenghono daKalunga tadi longo.”

Oshitya shimwe shOshigreka (teras) ohashi tolokwa luhapu “omadidiliko,” ile ‘oikumwifilonga.’ (Johannes 4:48; Oilonga 2:19) Outumbulilo oo otau divilike nghee hashi kumu ovatalinomesho. Luhapu ongudu yovanhu nosho yo ovahongwa ova li hava kala va kuminwa oikumwifilonga yaJesus. — Markus 2:12; 4:41; 6:51; Lukas 9:43.

Oshitya oshititatu shOshigreka (semeion) osho sha yukifa koikumwifilonga yaJesus otashi yandje ediladilo ‘ledidiliko.’ Omuhongwanhu umwe Robert Deffinbaugh okwa ti: “Otashi yandje eityo lomoule loikumwifilonga.” Okwa weda ko a ti: “Oshikumwifilonga oshi li edidiliko olo tali yandje oushili kombinga yOmwene wetu Jesus.”

Oumhulile, ile eenghono da dja kuKalunga?

Ombiibeli inai popya oikumwifilonga yaJesus i li onghedi yokudana ovanhu mouluvi, ile oumhulile, opo ngeno i hafife ovanhu. Ndele okuulika “eenghono dinene daKalunga,” ngaashi pomhito oyo Jesus a li a ta mo ondemoni mokamatyona. (Lukas 9:37-43) Mbela Kalunga Omunaenghono adishe ota nyengwa ngoo okulonga oikumwifilonga ya tya ngaho, oo a popiwa kutya “eenghono daye odinene”? (Jesaja 40:26) Hasho nandenande!

Omavaengeli okwa popya kombinga yoikumwifilonga yaJesus i li 35 lwaapo. Ashike omuvalu woikumwifilonga aushe inau popiwa kondadalunde. Pashihopaenenwa, Mateus 14:14 okwa ti: “Okwa [Jesus] mona ongudu inene yovanhu, ndele okwa li e va uditile olukeno nokwa velula ovanaudu vavo.” Inaku popiwa kutya okwa velula ovanaudu vangapi poshiningwanima osho.

Oikumwifilonga ya tya ngaho oya li ya fimana kuJesus opo a ulike kutya oku li Omona waKalunga, Messias oo a udanekwa. Omishangwa oda ulika kutya eenghono daKalunga odo de shi ningifa tashi shiiva opo Jesus a longe oikumwifilonga. Omuyapostoli Petrus okwa popya kombinga yaJesus a ti: “Omwe mu ulikilwa kuKalunga moipafi okupitila moilonganghono, moikumwifilonga nomomadidiliko oo Kalunga a longa mokati keni okupitila muye ngaashi ashike mu shi shii.” (Oilonga 2:22) Pomhito imwe, Petrus okwa li a popya kutya “Kalunga e mu [Jesus] vaeka nomhepo iyapuki nokwe mu pa eenghono. Molwaashi Kalunga okwa li pamwe naye, okwa ya moshitukulwa ashishe ta longo ouwa nokuvelula aveshe ovo va hepekwa kOndiaboli.” — Oilonga 10:37, 38.

Oikumwifilonga yaJesus oya li ya pambafana netumwalaka laye. MuMarkus 1:21-27 omwa popiwa nghee ongudu yovanhu ya li ye linyenga kehongo laJesus nosho yo koikumwifilonga yaye. Markus 1:22 okwa popya kutya ongudu yovanhu ‘oya li ya kuminwa onghedi yaye yokuhonga,’ novelishe 27 oya popya yo kutya ovanhu ova li va “kumwa” eshi Jesus a li a ta mo ondemoni. Oikumwifilonga yaJesus nosho yo etumwalaka laye, oya yandja oumbangi kutya oye Messias a udanekwa.

Jesus ka li ashike a popya ngahenya kutya oye Messias, ndele eendjovo daye, oilonga yaye neenghono odo a pewa kuKalunga opo a longe oikumwifilonga oya yandja oumbangi kutya oye Messias. Eshi Jesus a li a pulwa shi na sha nonghandangala oyo ta dana nosho yo eenghonopangelo daye, okwe va nyamukula nouladi a ti: “Ame ondi na ehepaululo li dule laJohannes [Omuninginifi], osheshi oilonga ei handi longo onde i pewa kuTate, notai yandje oumbangi kutya onda tumwa kuTate.” — Johannes 5:36.

Omaumbangi oo taa ulike kutya oikumwifilonga yaJesus oya li yoshili

Omolwashike hatu dulu okukala noushili kutya oikumwifilonga yaJesus oya li ya ningwa shili? Natu ka konakone omaumbangi amwe oshili.

Eshi Jesus a li ta longo oikumwifilonga, kali ha yandje elitulemo kuye mwene. Okwa li alushe ha shilipaleke kutya oshikumwifilonga keshe ta longo otashi fimanekifa nokutumbalekifa Kalunga. Pashihopaenenwa, fimbo Jesus a li i na velula omulumenhu omupofi, okwa li a divilika kutya ote ke mu velula “opo oilonga yaKalunga i hololwe okupitila muye.” — Johannes 9:1-3; 11:1-4.

Mepingafano novanhu ovo hava ti kutya ohava velula ovanhu moku va ilikanena, ile okupitila moumhulile, Jesus ke na efiku a danene ovanhu mouluvi, a nyanekele, a ulikile oinima ikumwifi, a talele momukonda nosho yo oinima ikwao ya nyika oumhulile. Kali ha kufa ombinga moidila, ile a longife oiketi. Natu ka tale kunghee Jesus a li a velula ovalumenhu vavali ovapofi monghedi i li paunafangwa. Ombiibeli oya ti: “Jesus okwe va kenukila, ta kumu omesho avo, opo nee ova twikuluka diva, ndele tave mu shikula.” (Mateus 20:29-34) Kali a landula onghedindjikilile yonhumba, ile a ninge oshivilo nokali a ninga omalitalifa onhumba. Jesus okwa li ha longo oikumwifilonga yaye moipafi yovanhu, ndele kali he shi ningi meholeko. Kali ha kala a pumbwa ouyelele we likalekelwa, omutune, ile oilongifo yonhumba ye likalekelwa. Mepingafano naasho, ihapa kala pe na oumbangi washa u na sha novanhu ovo have liti kutya ohava longo oikumwifilonga kunena. — Markus 5:24-29; Lukas 7:11-15.

Omafimbo amwe Jesus okwa li ha dimine kutya ovo a longela oshikumwifilonga ove na eitavelo. Ashike ngeenge omunhu wonhumba kali e na eitavelo, kasha li hashi mu imbi a longe oshikumwifilonga. Pomhito imwe eshi a li muKapernaum shomuGalilea, “kuye okwa etwa ovanhu vahapu ve na eendemoni; ndele eemhepo odo okwe di ta mo nondjovo, nokwa velula aveshe ovo va li tava vele.” — Mateus 8:16.

Jesus okwa li a longa oikumwifilonga opo a kwafele ovanhu palutu, ndele hakuninga omalitalifa. (Markus 10:46-52; Lukas 23:8) Kali ha longo oikumwifilonga opo a mone oupuna wonhumba. — Mateus 4:2-4; 10:8.

Mbela omahokololo Omavaengeli oku shii ngoo okulineekelwa?

Oikumwifilonga yaJesus oya shangwa mOmavaengeli anhe. Mbela ohatu dulu ngoo okulineekela omahokololo oo, eshi hatu konakona oushili woikumwifilonga oyo taku tiwa oya longwa kuJesus? Heeno, ohatu dulu.

Ngaashi sha tumbulwa metetekelo, Jesus okwa li ha longo oikumwifilonga yaye moipafi yovanhu, ndele kali he shi ningi meholeko. Omavaengeli otete okwa shangwa pefimbo opo ovanhu ovo va li ve na oumbangi va li ve na omwenyo. Embo The Miracles and the Resurrection ola popya kombinga younashili wovashangi vOmavaengeli la ti: “Okulundila ovashangi vomavaengeli kutya ova holeka oushili wopandjokonona mokukala tava yukifa elitulemo la pitilila koikumwifilonga, opo ngeno va xumife komesho eitavelo lavo, kashi li pauyuki. . . . Elalakano lavo ola li okushanga oinima i li paushili.”

Ovajuda ovo ve li omhinge nOukriste inava pataneka oilonganghono oyo ya hokololwa kOmavaengeli. Ove li ashike omhinge neenghono odo da longifwa opo i longwe. (Markus 3:22-26) Itava dulu okulipwililikila oikumwifilonga yaJesus. Kakele kaasho, mefelemudo lotete netivali O.P., opa li omaumbangi e na sha noikumwifilonga yaJesus. Onghee hano, ope na omatomheno mahapu oo tae tu kwafele tu mone kutya omahokololo Omavaengeli e na sha noikumwifilonga yaJesus oku li paushili.

Omulumenhu oo a longa oikumwifilonga

Okukonakona oikumwifilonga yaJesus itaku kwafa sha ngeenge okwe likolelela ashike kokushilipaleka kutya oi li paushili ile hasho. Eshi Omavaengeli a hokolola oikumwifilonga yaJesus, okwa holola kutya oku na omaliudo omoule, olukeno linene noku na ko nasha nonghalonawa yovanhu.

Natu ka tale shi na sha nomunashilundu umwe oo a li a ya kuJesus te mu indile a mana mo ta ti: “Ngeenge owa hala, oto dulu okuvelula nge.” Jesus “okwa li e mu uditile olukeno,” nokwa yelula eke laye noku mu kwata, ndele ta ti: “Onda hala! Veluka.” Opo nee omulumenhu oo okwa veluka pefimbo opo tuu opo. (Markus 1:40-42) Jesus okwa li a ulika olukeno olo le mu linyengifa a longife eenghono odo a pewa kuKalunga opo a longe oikumwifilonga.

Oshike sha li sha ningwa po eshi Jesus a li a shakena novanhu ovo va li tava i kefudiko okudja moshilando Nain? Omumati omunyasha oo a li a fya, okwa li omonamati aeke womufiyekadi. Jesus okwa “kenukila” omukainhu oo, ndele te mu lombwele ta ti: “Ino lila vali.” Opo nee, okwa li a nyumuna omonamati oo. — Lukas 7:11-15.

Moshikumwifilonga osho shaJesus ohatu lihongo mo kutya okwa li e linyengifwa ‘kolukeno’ opo a kwafele ovanhu. Ndele oikumwifilonga oyo kai li ashike ondjokonona yongahenya. Ovaheberi 13:8 ova ti: “Jesus Kristus oku li ngaashi a li onghela nonena, nosho ta kala fiyo alushe.” Paife Jesus ota pangele e li Ohamba meulu nokwe lilongekida okulongifa eenghono daye dokulonga oikumwifilonga odo a pewa kuKalunga shi dulife nale fimbo a li omunhu kombada yedu. Mafiku, Jesus ota ka longifa eenghono odo opo a velule ovanhu ovaduliki. Eendombwedi daJehova otadi ka kala da hafa oku ku kwafela u lihonge shihapu kombinga yaasho twa teelela monakwiiwa.

[Omafano pepandja 4, 5]

Oikumwifilonga yaJesus oya li euliko “leenghono dinene daKalunga”

[Efano pepandja 7]

Jesus okwa li e na omaliudo omoule