Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 26

Kalunga oku “yadi ekufilo”

Kalunga oku “yadi ekufilo”

1-3. (a) David okwa li e udite a humbata omutengi mudjuu ulipi, noshike sha li she mu hekeleka? (b) Ngeenge otwa nyona, otashi dulika tu kale tu udite ngahelipi, ndele Jehova okwe tu shilipaleka ngahelipi?

 OMUPSALME David okwa tile: “Owii wange [owa] ninginifa omutwe wange, wa fa omutengi mudjuu, wa dula nge eenghono. Onda alamekwa, nda mongoshoka.” (Epsalme 38:5, 9) David okwa li e shii kutya ohashi kala omutengi mudjuu, ngeenge eliudo lomunhu tali mu vele ombedi. Ndele nande ongaho, okwa li a hekelekwa, eshi a uda ko kutya nonande Jehova iha pande omanyono, ke tonde ovalunde ovo ve livela shili ombedi nova efa po oilonga yavo youlunde. Molwaashi David okwa li a itavela filufilu kutya Jehova oku na ehalo lokufila onghenda ovo ve livela ombedi, okwa shanga a ti: “Omwene, Ove . . . u yadi ekufilo.” — Epsalme 86:5.

2 Ngeenge twa nyona, nafye otashi dulika tu kale tu udite oudjuu, molwaashi eliudo letu ohali kala tali tu vele ombedi. Oshiwa ngeenge eliudo letu tali tu vele ombedi, molwaashi otashi dulu oku tu linyengifa tu ninge omalunduluko, opo tuha ninge epuko la faafana. Ndelenee osha nyika oshiponga, ngeenge eliudo letu ohali kala tali tu nyenyetele efimbo alishe. Omutima wetu otashi dulika u kale tau tu hokololifa efimbo alishe noku tu lombwela kutya Jehova ite ke tu dimina po, kutya nee otwe livela ombedi shili. Ngeenge otwa ‘wililwa po neenghono koluhodi’ omolwokukala tu udite tu na ondjo, Satana ota dulu oku tu shololifa, opo tu kale tu udite kutya Jehova ine tu valula noinatu wana oku mu longela. — 2 Ovakorinto 2:5-11.

3 Ndele mbela oshoshili kutya Jehova osho he tu tale ko ngaho? Hasho nandenande. Oukwatya waJehova wokudimina po ou li oshitukulwa shohole yaye inenenene. Eendjovo daye ode tu shilipaleka kutya ngeenge otwe livele shili ombedi tashi di komutima, ote tu dimine po. (Omayeletumbulo 28:13) Opo tuha kale tu udite kutya Jehova ita dulu oku tu dimina po, natu ka tale kutya omolwashike Jehova ha dimine po, nonokutya ohe shi ningi ngahelipi.

Omolwashike Jehova e “yadi ekufilo”?

4. Jehova oku shii shike kombinga yoshitwe yetu, naasho ohashi nwefa mo ngahelipi onghedi omo ha ungaunga nafye?

4 Jehova oku shii kutya otwa ngabekwa. Oku shii kutya otu na omaunghundi omolwokuhawanenena kwetu. Nomolwaasho Epsalme 103:14 ola ti: “Oye ta shiiva oshitwe yetu, nhumbi tu li; ota dimbulukwa, nokutya fye ondwi yedu.” Outumbulilo kutya oku shii “oshitwe yetu” otau tu dimbulukifa omhito imwe, opo Ombiibeli ya faafanifa Jehova nomuhongi woitoo nokufaafanifa ovanhu noitoo yedu. (Jeremia 18:2-6) Jehova, e li Omuhongi woitoo Munenenene, oha ungaunga nafye nelungi omolwokuhawanenena kwetu, noha tale kunghee hatu linyenge kewiliko laye.

5. Embo lOvaroma ola yelifa ngahelipi eenghono doulunde?

5 Jehova oku shii kutya oulunde ou na eenghono. Eendjovo daye oda popya kutya oulunde ohau etifa efyo. Mbela oulunde ou na eenghono di fike peni? Omuyapostoli Paulus okwa yelifa kutya oulunde ou na eenghono di fike peni membo lOvaroma, eshi a ti: Otu li “koshi youlunde,” ngaashi ovakwaita hava kala tava wilikwa kondjai yoita (Ovaroma 3:9); oulunde otau “pangele” ovanhu aveshe wa fa ohamba (Ovaroma 5:21); oulunde owa “kala” mufye (Ovaroma 7:17, 20); “omhango” yao otai longo alushe mufye, tai kendabala oku tu pangela efimbo alishe. (Ovaroma 7:23, 25) Oulunde kau na tuu eenghono shili oku tu pangela! — Ovaroma 7:21, 24.

6, 7. (a) Jehova oha tale ko ngahelipi ovo ve livela ombedi notave mu indile e va file onghenda? (b) Omolwashike tuhe na okufika pexulifodiladilo kutya Jehova ote ke tu fila ashike onghenda kashi na nee mbudi kutya oshike?

6 Jehova oku shii kutya itatu dulu okudulika filufilu monghedi ya wanenena, kashi na nee mbudi kutya ohatu kendabala shi fike peni. Nomolwaasho, okwe tu shilipaleka pahole kutya, ngeenge otwe mu indile e tu file onghenda notwe livela ombedi shili, ote ke tu dimina po. Epsalme 51:17 ola ti: “Omayambo aa a halika kuKalunga, oo omhepo ya teyauka. Omutima, ou wa teyauka nowa alamekwa, o nee, Kalunga ito u dini.” Jehova ke na efiku a ekeleshi, ile a kale kokule naavo ve na ‘omitima da teyauka noda alamekwa’ omolwokukala ve udite ve na etimba.

7 Mbela osho oshi na oku tu ningifa tu fike pexulifodiladilo kutya omolwokuhawanenena kwetu Jehova ote ke tu fila ashike onghenda, ngeenge twa nyono? Hasho nandenande. Jehova iha wilikwa komaliudo ongaho. Onghenda yaye oi na ongaba. Ita ka dimina po ovo tava nyonene owina noinava hala okulivela ombedi. (Ovaheberi 10:26) Oha dimine po ashike ovo ve livela ombedi shili. Paife natu ka taleni komafaneko amwe a twa, oo tae tu kwafele tu ude ko nawa oukwatya waJehova mukumwifi wokudimina po, oo u li oshitukulwa shohole yaye.

Jehova ohe tu dimine po pauyadi

8. Jehova oha kufa po ngahelipi omatimba, naasho otashi tu pe elineekelo lilipi?

8 David, oo a li e livela ombedi shili, okwa tile: ‘Onde ku hepaululila omatimba ange, noulunde wange inandi u holeka, Ove nowa kufila nge po owii womatimba ange.’ (Epsalme 32:5) Jehova okwa li a kufa po omatimba aDavid noku a ekelashi, oku shi popya pafaneko, naasho osha li sha ningifa David a kale e udite a pepelelwa. (Epsalme 32:3) Nafye ohatu dulu okukala nelineekelo kutya Kalunga oha kufa po omatimba etu, ngeenge hatu mu pula e tu dimine po pakanghameno leitavelo letu mekuliloyambo laJesus. — Mateus 20:28.

9. Jehova oha ehenifa omanyono etu kokule nafye shi fike peni?

9 Omupsalme David okwa longifa epopyo la twa, opo a hokolole ediminepo laJehova, a ti: ‘Ngaashi oushilo nouninginino u li li kokule, osho Ye ha ehenifa omanyono etu kokule nafye.’ (Epsalme 103:12) Etango ohali piti koushilo, ndele tali ningine kouninginino. Oushilo ou li kokule nouninginino shi fike peni? Oushilo alushe oo u li oshinano shile okudja kouninginino osho itatu dulu okuudika; eembinga odo mbali itadi dulu nande okushakena. Omuhongwanhu umwe okwa ti kutya outumbulilo oo otau ti “kokule ngaashi tashi dulika; kokulekule.” Onghee hano, eendjovo daDavid da nwefwa mo otadi tu lombwele kutya, ngeenge Jehova ta dimine po, oha ehenifa omanyono etu kokulekule nafye.

“Omatimba eni . . . otaa ka toka ngaashi outokele wolumi”

10. Ngeenge Jehova e tu dimina po omanyono etu, omolwashike tuhe na okukala tu udite twa humbata onhongo youlunde oo, monghalamwenyo yetu aishe?

10 Mbela owa kendabala nale okukufa ko onhongo koshikutu shitoka? Otashi dulika nonande owa ninga eenghendabala da mana mo, onhongo oi wetike natango. Didilika nghee Jehova ta hokolola okudula kwaye okudimina po, ta ti: ‘Omatimba eni nande naa tilyane ngaashi ohonde, otaa ka toka ngaashi outokele [wolumi, NW]; nonande naa kale a tilyana sheshe, otaa yela ngaashi omalududi a toka.’ (Jesaja 1:18) ‘Outilyane’ otau ulike koluvala la twa loiyata ya fumikwa. Itatu dulu nande okukufa po kufye vene onhongo youlunde wetu oyo itilyana oku shi popya pafaneko. Ndele Jehova ota dulu okukufa po omanyono oo matilyana noku a ninga matoka ngaashi olumi, ile omalududi eedi inaa fumikwa. Hano ngeenge Jehova te tu dimine po omanyono etu, inatu pumbwa okukala tu udite kutya otwa humbata onhongo youlunde oo, monghalamwenyo yetu aishe.

11. Osha hala okutya ngahelipi, eshi taku tiwa kutya Jehova oha ekeleshi omatimba etu konima yaye?

11 Meimbilo lolupandu tali linyengifa omutima olo Hiskia a tota po konima eshi a li a xupifwa komukifi omudipai, okwa ti kuJehova: ‘Owa ekelashi omatimba ange aeshe konima yoye.’ (Jesaja 38:17) Opo, Jehova ota fanekwa ta kufa po omanyono omunyoni e livela ombedi noku a kupula konima yaYe oko ita dulu oku a mona vali. Pambo limwe lomauyelele, ediladilo olo otali dulu okupopiwa ngaha: “Owa ningifa [omanyono ange] a kale a fa inaa ningwa.” Kadi fi tuu eendjovo tadi hekeleke!

12. Omuprofeti Mika okwa ulika ngahelipi kutya, ngeenge Jehova te tu dimine po, oha kufa po omanyono etu fiyo alushe?

12 Eshi omuprofeti Mika a li ta xunganeke shi na sha netungululo, okwa li a popya ta ulike kutya okwa tomwa kutya Jehova ota ka dimina po oshiwana shaye she livela ombedi, eshi a ti: ‘Olyelye ou e ku fa, Kalunga, to koya po omatauluko oshixupe shefyuululo loye? Omatimba avo aeshe Ove to ke a ekela mokule mwi mefuta.’ (Mika 7:18, 19) Diladila kutya eendjovo odo oda li tadi ti shike kovanhu ovo va li ko pefimbo lOmbiibeli. Mbela opa li ngoo pe na omhito yokwaalula oshinima osho sha kupulwa ‘mokule mefuta’? Eendjovo odo daMika otadi ulike kutya, ngeenge Jehova ta dimine po, oha kufa po omanyono etu fiyo alushe.

13. Jesus okwa li a hala okutya shike eshi a longifa outumbulilo “dima po eendjo detu”?

13 Opo Jesus a ulike nghee Jehova he tu dimine po, okwa li a longifa omautumbulilo oo taa yelekanifa omunyoni nomunhu oo a lya eendjo, ofimbo Jehova ta yelekanifwa naao a liwa eendjo. Jesus okwe tu ladipika tu kale hatu ilikana hatu ti: ‘Dima po eendjo detu.’ (Mateus 6:12, OB-1986) Kungaho, Jesus okwa li ta yelekanifa omanyono etu neendjo, ile oikolo. (Lukas 11:4) Ngeenge twa nyona, ohatu ningi ovanashikolo kuJehova, oku shi popya pafaneko. Pambo limwe lomauyelele, oshityalonga shOshigreka osho sha tolokwa “dima po” otashi ti, “okweefa okupula eendjo komunhu oo e ku lya eendjo.” Osho osha hala okutya, ngeenge Jehova e tu dimina po, ihe tu tale ko vali tu na eendjo odo ngeno tu na oku di futila po. Itashi hekeleke tuu kovanyoni ovo ve livela ombedi okushiiva kutya Jehova ite ke tu pula eendjo odo e tu dimina po! — Epsalme 32:1, 2.

14. Outumbulilo “omatimba eni opo a dimwe po” otau yandje efano la tya ngahelipi?

14 MOilonga 3:19, Ombiibeli oya hepaulula ediminepo laKalunga ya ti: ‘Lidilululeni, nye mu lialuluke, omatimba eni opo a dimwe po.’ Outumbulilo “a dimwe po” otau toloka oshityalonga shOshigreka osho tashi dulu okutya “okupushula . . . ile okunyonauna po.” Pavahongwanhu vamwe, outumbulilo oo otau yandje efano lomunhu ta dimi po eshangelo olo la shangwa neke. Ongahelipi eshi sha li tashi dulika? Ohinga oyo ya li hai longifwa apeshe pefimbo lonale oya li ya longwa moshipilili osho sha kwatela mo oufila womakala, wa lumbakanifwa nongha nomeva. Konima yokushanga nohinga oyo, omunhu okwa li ta dulu okukufa efulafula la tuta nokudima po eshangelo olo. Kali fi tuu efaneko lihokwifa li na sha nonghenda yaJehova! Ngeenge ta dimi po omatimba etu, osha fa ngeno ta kufa efulafula noku a dima po.

15. Jehova okwa hala tu shiive shike kombinga yaye?

15 Ngeenge hatu diladila komafaneko oo a popiwa metetekelo, mbela inashi yela kutya Jehova okwa hala tu kale tu shii kutya okwe lilongekida oku tu dimina po, shimha ashike twe livela ombedi shili? Inatu pumbwa okukala twa tila kutya ote ke tu kwatela onghone monakwiiwa omolwomatimba oo, molwaashi Ombiibeli otai holola oshinima shimwe natango kombinga yefilonghenda laJehova likumwifi kutya: Ngeenge ta dimi po omatimba, ohe a dimbwa.

Jehova okwa hala tu shiive kutya oku “yadi ekufilo”

“Itandi dimbulukwa vali omatimba avo”

16, 17. Ombiibeli oya hala okutya ngahelipi, eshi tai ti kutya Jehova oha dimbwa omatimba etu, nomolwashike to tile ngaho?

16 Jehova okwa udanekela ovo ve li mehangano lipe a ti: “Ohandi ka dima po omanyonauno avo, ndele itandi dimbulukwa vali omatimba avo.” (Jeremia 31:34) Mbela eshi otashi ti kutya, ngeenge Jehova ta dimi po omatimba ita dulu vali oku a dimbuluka? Hasho sha hala okutya ngaho. Ombiibeli otai tu lombwele omatimba ovanhu vahapu ovo Jehova e va dimina po, mwa kwatelwa David. (2 Samuel 11:1-17; 12:1-13) Osha yela kutya Jehova oku shii natango omapuko ovanhu va tya ngaho. Omahokololo e na sha nomanyono avo, elivelombedi lavo nosho yo okudiminwa po kwavo okwa diininwa mOmishangwa omolwouwa wetu. (Ovaroma 15:4) Hano Ombiibeli oya hala okutya ngahelipi, eshi tai ti kutya Jehova ita “dimbulukwa” omatimba aavo a dimina po?

17 Oshityalonga shOshiheberi osho sha tolokwa “itandi dimbulukwa,” osha kwatela mo shihapu shihe fi ashike okudimbulukwa efimbo la pita. Embo limwe ola ti kutya osha kwatela mo “eityo la wedwa po lokukatuka onghatu ya yuka.” (Theological Wordbook of the Old Testament) Pataleko olo, ‘okudimbulukwa’ omatimba osha kwatela mo okukatukila ovanamatimba onghatu. (Hosea 9:9) Ndele eshi Jehova a ti kutya “itandi dimbulukwa vali omatimba avo,” ote tu shilipaleke kutya, ngeenge a dimina po ovanyoni ovo ve livela ombedi, ke na efiku e ke va katukile onghatu omolwomatimba oo. (Hesekiel 18:21, 22) Jehova oha dimbwa omatimba etu meityo olo kutya ihe tu dimbulukifa omatimba oo efimbo nefimbo, ile e tu handukile lwoikando omolwao. Itashi hekeleke tuu okukala tu shii kutya Kalunga ketu ohe tu dimine po noha dimbwa!

Ongahelipi shi na sha noilanduliko yomanyono?

18. Omolwashike okudiminwa po omatimba itashi ti kutya omunyoni oo e livela ombedi ita ka mona oilanduliko omolwokunyona kwaye?

18 Molwaashi Jehova oku na ehalo okudima po omatimba, mbela osha hala kutya omunyoni e livela ombedi ita ka mona oilanduliko yasha omolwokunyona kwaye? Hasho nande. Itatu dulu okunyona ndele tapa kala pehe na oilanduliko yonhumba. Paulus okwa ti: “Eshi omunhu te shi kunu, osho tuu te shi teya yo.” (Ovagalati 6:7) Otashi dulika tu hangwe koilanduliko yonhumba omolwokuhakatuka pandunge. Ndele osho itashi ti kutya Jehova ohe tu etele omaupyakadi nonande ohe tu dimine po. Ngeenge omaupyakadi taa holoka, Omukriste ke na okukala e udite kutya: ‘Pamwe Jehova okwa handukila nge omolwomatimba ange onale.’ (Jakob 1:13) Ndele nande ongaho, Jehova ihe tu amene koilanduliko aishe yeenghatu detu. Otapa dulu okuholoka oilanduliko inyemateka ngaashi, eteyohombo, oufimba inau teelelwa, omikifi odo hadi tandavele okupitila momilele, okuhelineekelwa nokuhafimanekwa vali kuvamwe. Dimbuluka kutya nonande Jehova okwa li a dimina po David omatimba aye shi na sha naBatseba naUria, ina amena David koilanduliko ii oyo ye ke mu hanga. — 2 Samuel 12:9-12.

19-21. (a) Ongahelipi omhango oyo i li muLeviticus 6:1-7 ya li ya etela ouwa nakuningwanai nosho yo omunyoni? (b) Ngeenge twa nyona notwa yahameka vamwe, eenghatu dilipi tu na okukatuka, opo tu hafife Jehova?

19 Omatimba etu otashi dulika a etife yo oilanduliko imwe, unene tuu ngeenge oshinima osho twa ninga osha kwatela mo vamwe. Pashihopaenenwa, tala kuLeviticus etukulwa 6. Metukulwa olo, Omhango yaMoses otai popi shi na sha nangeenge omunhu a nyona sha kwata moiti mokunyeka Omuisrael mukwao oinima yaye, ile e mu kengelela ndele te likale filufilu kutya ke na etimba, ta ane nokuli oipupulu. Ngeenge kape na eembangi, ovanhu ovo tave lihokololifa otava ka kala ashike tava tu eemhata. Ndele lwanima, eliudo lomunyoni ola ka kala tali mu nyenyetele noshe mu linyengifa a hepaulule etimba laye. Opo a diminwe po kuKalunga, oku na okuninga oinima itatu natango: okushunifa osho a nyeka, okufuta nakuningwanai ofuto yeepersenda 20 yaasho a li a kufa po nokuyamba odi yondume i li etimbayambo. Opo nee omhango otai ti: “Omupristeri e noku mu kwatakanifa koshipala shOmwene, ndee lo tali mu diminwa po.” — Leviticus 6:1-7.

20 Omhango oyo oya li efiloshisho laKalunga lopahole. Oya li hai etele ouwa nakuningwanai, molwaashi okwa li ha alulilwa osho a kufwa, nokape na omalimbililo kutya okwa li ha kala e udite a pepelelwa, ngeenge omunyoni xuuninwa a dimina enyono laye. Pefimbo opo tuu opo, omhango oyo oya li hai kwafele omunyoni oo omaliudo aye xuuninwa e mu linyengifa a dimine enyono laye nokupukulula epuko laye. Ngeenge okwa anye okuninga ngaho, ka li ta ka diminwa po kuKalunga.

21 Nonande katu li koshi yOmhango yaMoses, Omhango oyo oye tu kwafela tu mone nhumbi Jehova ha diladila, mwa kwatelwa etaleko laye li na sha nokudimina po. (Ovakolossi 2:13, 14) Ngeenge twa nyemateka vamwe, ohatu ka hafifa ashike Kalunga, ngeenge otwa ningi eenghendabala, opo tu yukife oinima. (Mateus 5:23, 24) Osho osha kwatela mo okudimina kutya otu na etimba nokuyandja yo ombili kunakuningwanai. Opo nee ohatu dulu okwiindila Jehova pakanghameno lekuliloyambo laJesus nokungaho ohatu ka kala tu na eliudo la koshoka nelineekelo kutya otwa diminwa po kuKalunga. — Ovaheberi 10:21, 22.

22. Peemhito dimwe, ediminepo laJehova ohali endele pamwe nashike?

22 Ngaashi omudali keshe omunahole, Jehova otashi dulika e tu dimine po, ndele otashi dulika yo e tu pe outekuduliko wa yeleka. (Omayeletumbulo 3:11, 12) Omukriste e livela ombedi otashi dulika a kufwe oufembanghenda waye wokulonga e li omukulunhuongalo, omuyakuliongalo, ile omukokolindjila. Otashi dulika shi kale shiyahameka kuye okukanifa oule wefimbo omaufembanghenda oo a li a lenga. Ndele outekuduliko wa tya ngaho itau ti kutya Jehova ine mu dimina po. Kakele kaasho, otu na okudimbulukwa kutya outekuduliko waJehova wa tya ngaho otau ulike kutya oku tu hole. Ngeenge otwe u tambula ko noku u tula moilonga, ohatu ka mona ouwa. — Ovaheberi 12:5-11.

23. Omolwashike tuhe na okufika pexulifodiladilo kutya Jehova ite ke tu fila onghenda, nomolwashike tu na okuhopaenena onghedi omo Jehova he tu dimine po?

23 Itashi hekeleke tuu okushiiva kutya Kalunga ketu oku “yadi ekufilo”! Nonande ohatu ningi omapuko shili, katu na okufika pexulifodiladilo kutya Jehova ke na efiku e tu file onghenda. Ngeenge otwe livela ombedi shili, notwa katuka eenghatu, opo tu pukulule omapuko etu nokwiilikana twa mana mo, opo tu diminwe po pakanghameno lohonde yaJesus ya tika, ohatu dulu okukala nelineekelo filufilu kutya Jehova ote ke tu dimina po. (1 Johannes 1:9) Nafye natu kale hatu dimine po vamwe ngaashi Jehova he tu dimine po. Ngeenge Jehova oo iha nyono ohe tu dimine po pahole, mbela tu li ovanhu ovalunde katu na okukala hatu ningi eenghendabala, opo tu kale hatu dimine po vamwe?