Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 9

“Kukumeni oluhaelo”

“Kukumeni oluhaelo”

“Dipaeni hano oinhimbu yeni yopadu: oluhaelo, onyata, olwisho loipala, okahalu kai, nolwisho leliko olo elongelo loikalunga.” — OVAKOLOSSI 3:5.

1, 2. Bileam okwa li a kendabala ngahelipi okweetela oshiwana shaJehova oupyakadi?

OMUYULI weeshi oha ka kwata eeshi poima opo e shii kutya ope na eeshi doludi olo a hala. Oha hoolola okakulya noku ka tula kondjolo yaye ndele te i ekele momeva. Oha teelele nelididimiko, nongeenge oshi ya li ko kokakulya, ohai kwatwa kondjolo ndele te i nane mo momeva.

2 Sha faafana, ovanhu navo otava dulu okuyulwa. Pashihopaenenwa, Ovaisrael ova li va yulwa eshi va li pokuya mEdu lEudaneko fimbo va li va onga onhanda mOmalufilu aMoab. Ohamba yaMoab oya li ya udanekela omulumenhu wedina Bileam oimaliwa ihapu opo a finge Ovaisrael. Ashike Bileam okwa li a mona po onghedi imwe oyo Ovaisrael va li tava dulu okulietela oupyakadi kuvo vene. Okwa li a hoolola okakulya noukeka. Okwa li a tuma ovakainhu ovanyasha Ovamoab monhanda yOvaisrael opo ve ke va heke. — Numeri 22:1-7; 31:15, 16; Ehololo 2:14.

3. Ongahelipi Ovaisrael va li va yulwa kokalulya kaBileam?

3 Mbela okakulya kaBileam oka li ngoo ka pondola? Heeno, molwaashi ovalumenhu Ovaisrael omayovi ova li va ‘haela novana oukadona Ovamoab.’ Ova li yo va hovela okulongela oikalunga, mwa kwatelwa oshikalunga sholuhaelo shedina Baal-Peor. Oshidjemo, Ovaisrael 24 000 ova li va fila peengaba dEdu lEudaneko. — Numeri 25:1-9.

4. Omolwashike Ovaisrael omayovi va li va ya moluhaelo?

4 Omolwashike Ovaisrael vahapu va li va ya momwiyo waBileam? Omolwaashi ova li ashike tava diladila okuliwanifila po omahalo avo okuliholamwene, nova dimbwa ashishe osho Jehova e va ningila. Ovaisrael ova li ve na omatomheno mahapu okukala ovadiinini kuKalunga. Okwa li e va mangulula moupika wOvaegipti, e va palula mombuwa nokwe va amena fiyo opeengaba dEdu lEudaneko. (Ovaheberi 3:12) Ashike nande ongaho, ova li va kokelwa moluhaelo. Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Inatu kaleni mohole yoipala, ngaashi vamwe vomuvo ve shi ninga.” — 1 Ovakorinto 10:8.

5, 6. Oshike hatu lihongo mwaasho sha li sha ningwa mOmalufilu aMoab?

5 Ounyuni mupe ou li popepi, nomolwaasho otwa fa Ovaisrael ovo va li peengaba dEdu lEudaneko. (1 Ovakorinto 10:11) Ounyuni oo tu li muo kunena owa duvila omilele shi dulife pefimbo lOvamoab, naasho otashi dulu okunwefa mo oshiwana shaJehova noupu. Omwiyo oo Ondiaboli hai longifa nohau pondola neenghono, oluhaelo. — Numeri 25:6, 14; 2 Ovakorinto 2:11; Judas 4.

6 Lipula kutya: ‘Mbela onda hala okuhafela omahalo opaumwene okuliholamwene opakafimbo ile onda hala oku ka kala fiyo alushe nda hafa mounyuni mupe?’ Onghee hano, osha fimana okudulika koshipango shaJehova osho tashi ti: “Kukumeni oluhaelo.” — 1 Ovakorinto 6:18.

OLUHAELO OSHIKE?

7, 8. “Oluhaelo” oshike? Omolwashike la nyika oshiponga?

7 Ovanhu vahapu kunena ova dina noinava fimaneka eemhango daKalunga di na sha nomilele. MOmbiibeli, oshitya oluhaelo otashi ulike komilele pokati kovanhu ovo inava hombola paMishangwa. Osha kwatela mo omilele pokati kovanhu voukashike kookanhu wa faafana nosho yo pokati kovanhu noinamwenyo. Omilele otadi ulike komilele do venevene, enangalafano tali ningwa mokufipafana koilyo yoludalo, okweendafana konima ile okukwatakwata koilyo yoludalo yaumwe monghedi tai pendula omahalo omilele. — Tala omafatululo oitya pexulilo lembo, oshitwa 23.

8 Ombiibeli oya popya sha yela kutya ngeenge omunhu wonhumba ota twikile okuya moluhaelo, ita dulu okukala oshilyo sheongalo. (1 Ovakorinto 6:9; Ehololo 22:15) Kakele kaasho, omunhu oo ha kufa ombinga moluhaelo ohe lishundula noiha kala e lineekelwa kuvamwe. Oluhaelo ohali etifa alushe omaupyakadi. Luhapu ohali ningifa omunhu a kale e na eliudo li udite etimba, ohali etifa omateelelo inaa halika, omaupyakadi meehombo, omikifi ile nokuli efyo. (Lesha Ovagalati 6:7, 8.) Ovanhu otava dulu okuhenuka oluhaelo ngeenge ova kala hava diladila koilanduliko oyo hai etifwa koluhaelo. Ndele luhapu ovanhu ohava diladila ashike kokuliwanifila po omahalo avo ngeenge tava ningi oinima oyo hai dulu okutwala moluhaelo. Luhapu osho ohashi kala sha kwatela mo okutala omafano oipala.

OKUTALA OMAFANO OIPALA OHAKU TWALA MOLUHAELO

9. Omolwashike sha nyika oshiponga okutala omafano oipala?

9 Omafano oipala okwa nuninwa okupendula omahalo omilele. Kunena, omafano oipala oku li keshe pamwe, ngaashi moifo, momambo, meemusika, keeprograma doko-TV nosho yo kointaneta. Ovanhu vahapu ohava diladila kutya omafano oipala inaa nyika oshiponga, ashike paulelalela okwa nyika oshiponga neenghono. Otaa dulu okuningifa omunhu a kale a pikwa komilele nokukulika omahalo inaa koshoka. Ngeenge omunhu okwa kala ha tale omafano oipala, otashi dulu oku mu ningifa a kale he lidanene koilyo yoludalo, okweeta omaupyakadi mohombo nosho yo eteyohombo nokuli. — Ovaroma 1:24-27; Ovaefeso 4:19; tala omafatululo oitya pexulilo lembo, oshitwa 24.

Otwa pumbwa okukala twa lungama ngeenge hatu longifa ointaneta

10. Ongahelipi efinamhango olo li li muJakob 1:14, 15 tali dulu oku tu kwafela tu henuke oluhaelo?

10 Osha fimana okushiiva kutya oshike tashi dulu oku tu twala moluhaelo. Didilika elondwelo olo li li muJakob 1:14, 15, tali ti: “Keshe umwe ota hongaulwa kokahalu kaye mwene, oko hake mu shili notake mu heke; nokahalu ngeenge ka fimbapala, otaka dala oulunde, noulunde eshi wa wanifwa, otau dala efyo.” Onghee hano, ngeenge owa kwatwa komadiladilo a puka, a efa po meendelelo. Ngeenge owa mono omafano inaa koshoka ombaadilila, alula ko omesho oye diva. Dima okombiyuta yoye, ile u lundulule oshitaashi sho-TV. Henuka omahalo a puka monghalamwenyo yoye, molwaashi otaa dulu oku ku dula eenghono ndele ito ka dula oku a pangela. — Lesha Mateus 5:29, 30.

11. Ongahelipi Jehova ta dulu oku tu kwafela ngeenge otwa kwatwa komadiladilo a puka?

11 Jehova oku tu shii nawa e tu dule, onghee hano, oku shii kutya inatu wanenena. Ashike oku shii yo kutya ohatu dulu okufinda omahalo a puka. Jehova okwe tu lombwela a ti: “Dipaeni hano oinhimbu yeni yopadu: oluhaelo, onyata, olwisho loipala, okahalu kai, nolwisho leliko olo elongelo loikalunga.” (Ovakolossi 3:5) Nonande kashipu okuninga ngaho, Jehova ohe tu lididimikile nohe tu kwafele. (Epsalme 68:19) Omumwatate umwe omunyasha okwa li a pikwa kokutala omafano oipala nokulidanena koilyo yoludalo. Ookaume kaye kofikola ova li ve udite kutya oinima oyo oi li paushitwe, ndele ye okwa ti: “Osha yahameka eliudo lange, nonda li nda kokelwa monghalamwenyo inai koshoka.” Okwa li a mona kutya okwa pumbwa okupangela omahalo aye, nokekwafo laJehova, okwa li a dula okweefa po onghedindjikilile oyo. Ngeenge owa kwatwa komadiladilo inaa koshoka, pula Jehova e ku pe ‘eenghono’ di dule dopaushitwe opo u kale u na omadiladilo a koshoka. — 2 Ovakorinto 4:7; 1 Ovakorinto 9:27.

12. Omolwashike twa pumbwa ‘okwaamena omitima detu’?

12 Salomo okwa ti: “Omutima woye u amena komesho yoinima aishe oyo i nokwaamenwa, osheshi muwo otamu di omwenyo.” (Omayeletumbulo 4:23) “Omutima” oo ounhu wetu womeni, oo Jehova ha kala e wete. Osho hatu tale otashi dulu oku tu nwefa mo neenghono. Omulumenhu omudiinini Job okwa ti: “Ame nda udafana nomesho ange: ndi tale ngahelipi kokakadona?” (Job 31:1) Ngaashi Job, nafye otwa pumbwa okulitulila po omangabeko e na sha naasho hatu tale nohatu diladila. Natango, ngaashi omupsalme umwe, ohatu ilikana kutya: “Omesho ange a alula ko, aha tale koinima yongaho.” — Epsalme 119:37.

DINA OKWA LI A NINGA ETOKOLO LIHE LI PANDUNGE

13. Dina okwa li a panga oukaume novanhu va tya ngahelipi?

13 Ookaume ketu otava dulu oku tu nwefa mo neenghono, kutya nee onawa ile onai. Ngeenge owa pange oukaume novanhu ovo hava dulika komifikamhango daKalunga, otava dulu oku ku kwafela u ninge sha faafana. (Omayeletumbulo 13:20; lesha 1 Ovakorinto 15:33.) Osho sha ningilwa Dina otashi ulike kutya osha fimana okuhoolola ookaume pandunge. Dina okwa li okamonakadona kaJakob, onghee okwa li a tekulwa moukwaneumbo oo wa li hau longele Jehova. Ka li e na elihumbato inali koshoka, ashike okwa li a panga oukaume wopofingo noukadona Ovakaanan ovo va li ihava longele Jehova. Ovakaanan ova li ve na etaleko li na sha nomilele la yooloka ko kwaalo loshiwana shaKalunga nova li va shiivikila oluhaelo. (Leviticus 18:6-25) Ofimbo Dina a li nookahewa kaye, okwa li a shakeneka omulumenhu omunyasha Omukaanan wedina Sekem, na Sekem okwa li a fuukila Dina. Sekem okwa li a “fimana” meumbo lavo, ashike ka li e hole Jehova. — Genesis 34:18, 19.

14. Oshike sha li sha ningilwa Dina?

14 Sekem okwa li a ninga oshinima osho e wete kutya inashi puka noshe mu wapalela. Molwaashi okwa li a fuukila Dina, “okwe mu kwata ndele ta nangala naye kefininiko.” (Lesha Genesis 34:1-4.) Oshiningwanima osho osha li sha etela Dina omaupyakadi mahapu nosho yo oukwaneumbo wavo aushe. — Genesis 34:7, 25-31; Ovagalati 6:7, 8.

15, 16. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale ovanaendunge?

15 Inatu pumbwa okuninga epuko la fa laDina opo tu lihonge kutya omifikamhango daJehova dopaenghedi odi na ouwa. Ombiibeli oya ti: “Kala nokweenda novanongo, opo nee naave yo u ninge omunongo. Ndelenee ou ha endafana novashima, ota ka laipala.” (Omayeletumbulo 13:20) Kala wa tokola okuuda ko “ondjila keshe youwa,” noto ka henuka omaupyakadi nokumona oixuna. — Omayeletumbulo 2:6-9; Epsalme 1:1-3.

16 Ngeenge otwa kala hatu konakona Eendjovo daKalunga, hatu ilikana fimbo inatu ninga omatokolo nokudulika komayele oo haa di komupiya omudiinini nomunaendunge, ohatu ka kala ovanaendunge. (Mateus 24:45; Jakob 1:5) Otu shi shii kutya otu na omaunghundi noinatu wanenena. (Jeremia 17:9) Ndele mbela oto ke linyenga ngahelipi ngeenge umwe okwe ku londwele kutya oshi na oupu u ye moluhaelo? Mbela oto ka kala wa handuka ile oto ka tambula ko ekwafo olo nelininipiko? — 2 Eehamba 22:18, 19.

17. Yandja oshihopaenenwa shanghee omayele oo hatu pewa kOvakriste vakwetu taa dulu oku tu kwafela.

17 Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno: Omumwameme umwe oha longo pamwe nomulumenhu oo a hovela oku mu pa elitulemo le likalekelwa noku mu pula va ka lye pamwe. Omulumenhu oo iha longele Jehova, ashike ota monika e na eenghedi diwa. Omumwameme umwe okwe va mona ve li pamwe nokonima okwa ka londwela omumwameme oo. Mbela omumwameme oo ote ke linyenga ngahelipi? Mbela ota ka ninga omalipopilo ile ota ka dimina kutya elondwelo olo ola fimana? Omumwameme oo otashi dulika e hole Jehova nokwa hala okulonga osho sha yuka. Ndele mbela ngeenge okwa twikile okukala ha ka lya pamwe nomulumenhu oo ota ‘kukuma ngoo oluhaelo’ ile okwe ‘lineekela omutima waye mwene’? — Omayeletumbulo 22:3; 28:26; Mateus 6:13; 26:41.

LIHONGA KOSHIHOPAENENWA SHAJOSEF

18, 19. Yelifa nghee Josef a ya onhapo oluhaelo?

18 Eshi Josef a li omunyasha, okwa li omupika muEgipti. Efiku nefiku, omukulukadi womwene waye okwa kala noku mu pula a nangale naye, ashike Josef okwa li e shii kutya osha puka okuninga ngaho. Josef okwa li e hole Jehova nokwa li a hala oku mu hafifa. Efimbo keshe omukainhu oo a li ta kendabala okuheka Josef a ye naye momilele, okwa li e shi anya. Molwaashi okwa li omupika, ka li ta dulu okufiya po omwene waye. Efiku limwe eshi omukainhu womwene waye a li ta kendabala oku mu fininika a nangale naye, okwa li a ‘faduka po ndele tai pondje.’ — Lesha Genesis 39:7-12.

19 Ngeno Josef okwa kalele ta diladila oinima inai koshoka nokulitungila ouumbo kombinga yomukainhu oo, ngeno ina dula okuya onhapo. Ashike Josef okwa li a lenga ekwatafano laye naJehova komesho yoinima aishe. Okwa li a lombwela omukainhu womwene waye a ti: ‘Omwene wange ina kelela nge sha, kakele kaave, osheshi ove omwalikadi waye. Ndi dule ngahelipi okuninga owii u fike opo nokunyona kuKalunga?’ — Genesis 39:8, 9.

20. Otu shi shii ngahelipi kutya Jehova okwa li a hokwa Josef?

20 Nonande Josef okwa li kokule noukwaneumbo wavo nosho yo neumbo lavo, okwa kala alushe omudiinini kuJehova, na Jehova okwa li e mu nangeka noupuna. (Genesis 41:39-49) Jehova okwa li a hokwa Josef omolwoudiinini waye. (Omayeletumbulo 27:11) Ihashi kala shipu okukondjifa omayeleko e na sha noluhaelo, ashike natu dimbuluke eendjovo odo tadi ti: “Akutu onye ava, mu hole Omwene, tondeni owii! Eemwenyo dovakoshoki vaye, ote di amene, ote di xupifa momake ovadinikalunga.” — Epsalme 97:10.

21. Omulumenhu umwe omunyasha okwa li a hopaenena ngahelipi Josef?

21 Efiku keshe, oshiwana shaJehova ohashi ulike nouladi kutya oshi ‘tonde eshi shii’ noshi ‘hole eshi shiwa.’ (Amos 5:15) Kashi na nee mbudi kutya ou na omido ngapi, oto dulu okukala omudiinini kuJehova. Eitavelo lomumwatate umwe omunyasha ola li la yelekwa kofikola. Okakadona kamwe oka li ke mu lombwela kutya otaka ka ya naye momilele ngeenge okwe ka kwafele shi na sha nokakonakono komwaalu. Omumwatate oo okwa li a ninga po shike? Okwa li a katuka onghatu ya fa yaJosef. Okwa ti: “Onda anya diva eetepo lokakadona oko. Ondi udite etumba nonde lifimaneka eshi nda kanyatela oudiinini wange.” ‘Ouwa wopokafimbo’ keshe oo hau di moluhaelo luhapu ohau etifa omaupyakadi. (Ovaheberi 11:25) Okudulika kuJehova ohaku eta alushe ehafo tali kalelele. — Omayeletumbulo 10:22.

TAMBULA KO EKWAFO LAJEHOVA

22, 23. Jehova ohe tu kwafele ngahelipi nonande otwa nyona sha kwata moiti?

22 Satana ota kendabala okulongifa oluhaelo opo e tu yule, naasho otashi dulu okukala eshongo neenghono. Atusheni otashi dulika hatu kwatwa komadiladilo a puka efimbo nefimbo. (Ovaroma 7:21-25) Jehova oku shii onghalo yetu nota dimbuluka kutya “fye ondwi yedu.” (Epsalme 103:14) Ongahelipi ngeenge Omukriste okwa i moluhaelo? Mbela osha hala kutya ita dulu okukwafelwa? Hasho. Ngeenge omunhu okwe livele ombedi shili, Jehova ote ke mu kwafela. Jehova oku “yadi ekufilo.” — Epsalme 86:5; Jakob 5:16; lesha Omayeletumbulo 28:13.

23 Jehova okwe tu pa yo “eeshali” di li ovanhu, sha hala kutya, ovakulunhuongalo ovanahole ovo have tu file oshisho. (Ovaefeso 4:8, 12; Jakob 5:14, 15) Okwe va tula po ve tu kwafele opo tu kale vali tu na ekwatafano liwa naye. — Omayeletumbulo 15:32.

KALA U NA ‘EENDUNGE’

24, 25. Ongahelipi okukala tu na ‘eendunge’ taku dulu oku tu kwafela tu henuke oluhaelo?

24 Opo tu kale hatu ningi omatokolo e li pandunge, otwa pumbwa okushiiva ouwa oo hau di meemhango daJehova. Inatu hala okukala ngaashi omulumenhu omunyasha oo a hokololwa mOmayeletumbulo 7:6-23. Omulumenhu oo ka li e na ‘eendunge’ molwaashi okwa li a ya momwiyo woluhaelo. Okukala u na eendunge osha kwatela mo shihapu. Ngeenge otu li ovanaendunge, ohatu ka shiiva etaleko laKalunga noku mu hopaenena. Dimbuluka eendjovo odo tadi ti: “Ou ta hapupalifa eendunge, e hole okukalamwenyo kwaye. Ou ha diinine omayele, ota ka mona ouwa.” — Omayeletumbulo 19:8.

25 Mbela owa tomhwa ngoo filufilu kutya omifikamhango daKalunga odi li mondjila? Owa itavela ngoo kutya ngeenge owa dulika kudo oto ka kala wa hafa? (Epsalme 19:7-10; Jesaja 48:17, 18) Ngeenge ku na naanaa oushili, dilonga koinima aishe iwa oyo Jehova e ku ningila. Ombiibeli oya ti: “Makeleni, nye mu tale ouwa wOmwene apa u fike.” (Epsalme 34:8) Ngeenge owa ningi ngaho, oto kala u hole Jehova nohole yomoule. Kala u hole osho e hole, nokutonda osho e tonde. Kala ho diladila kombinga yoinima oyo iwa, ngaashi oinima oyo yoshili, ya yuka, ya koshoka, i holike noina etumbalo liwa. (Ovafilippi 4:8, 9) Ohatu dulu okukala ngaashi Josef, oo a li a mona ouwa mounongo waJehova. — Jesaja 64:8.

26. Oshike hatu ka kundafana momatukulwa taa landula?

26 Kutya nee ou li mohombo ile hasho, Jehova okwa hala u kale wa hafa monghalamwenyo. Momatukulwa avali taa landula omu na ouyelele oo tau dulu oku tu kwafela tu pondole meehombo detu.