Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 5

Ongahelipi hatu dulu okukala twa yooloka ko kounyuni?

Ongahelipi hatu dulu okukala twa yooloka ko kounyuni?

‘Kamu fi vomounyuni.’ — JOHANNES 15:19.

1. Jesus okwa li a divilika shike moufiku waye waxuuninwa eshi a li kombada yedu?

MOUFIKU waxuuninwa waJesus wokombada yedu, okwa li a ulika kutya oku na ko nasha nonghalonawa yomonakwiiwa yovashikuli vaye. Okwa li nokuli a ilikana kuXe shi na sha naasho, a ti: “Ihandi indile u va kufe mo mounyuni ou, ndele u va amene kowii. Vo kave fi vomounyuni, ngaashi Ame ndi he fi womounyuni.” (Johannes 17:15, 16) Meilikano olo la dja komutima, Jesus okwa li a ulika kutya oku hole neenghono ovashikuli vaye nokwa li a divilika eendjovo odo a li a popya nale navamwe vomovashikuli vaye, odo tadi ti: ‘Kamu fi vomounyuni.’ (Johannes 15:19) Osha yela kutya Jesus okwa li a halelela ovashikuli vaye va kale va yooloka ko kounyuni.

2. Outumbulilo ‘ounyuni’ oo wa longifwa kuJesus otau ulike kushike?

2 Outumbulilo ‘ounyuni’ oo wa longifwa kuJesus otau ulike kovahenakalunga aveshe, ovo tava pangelwa kuSatana, nova nwefwa mo koikala yaye yokulihola mwene noyounhwa. (Johannes 14:30; Ovaefeso 2:2; 1 Johannes 5:19) Oo ta pange ‘oukaume nounyuni ou ota ningi omutondi waKalunga.’ (Jakob 4:4) Ndele ongahelipi mbela ovo va hala okulikaleka mohole yaKalunga tava dulu okukala mounyuni ndele ova yooloka ko kuo? Omokukala metwokumwe noitwa itano ei tai landula apa, oyo tai ka kundafanwa lwanima: okukala ovadiinini kOuhamba waKalunga oo u li meke laKristus nokuhakufa ombinga meepolotika dounyuni, omokukondjifa omhepo younyuni, okukala hava djala nokuliwapeka monghedi i shii okufimanekwa, okukala ve na onghalamwenyo i li paunafangwa nosho yo mokudjala oilwifo yopamhepo.

NATU KALE OVADIININI NOTUHE NA OMBINGA MOINIMA YOPAPOLOTIKA

3. (a) Jesus okwa li a tala ko ngahelipi eepolotika dopefimbo laye? (b) Omolwashike taku dulu okutiwa kutya ovashikuli vaJesus ovavaekwa ove li ovatumwa? (Kwatela mo eshangelo lopedu.)

3 Jesus okwa li a yandja elitulemo kokuudifa Ouhamba waKalunga, epangelo lomeulu lomonakwiiwa olo a li ta ka kala Ohamba yalo, ponhele yokukufa ombinga moinima yopapolotika yopefimbo laye. (Daniel 7:13, 14; Lukas 4:43; 17:20, 21) Nomolwaasho eshi a li koshipala shomupangeli Omuroma, Pontius Pilatus, okwa ti: “Ouhamba wange kau fi womounyuni ou.” (Johannes 18:36) Ovashikuli vaJesus ovadiinini ova li va hopaenena oshihopaenenwa shaye mokukala ovadiinini kuye nokOuhamba waye nosho yo mokuudifila ounyuni shi na sha nOuhamba oo. (Mateus 24:14) Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: ‘Ponhele yaKristus ofye hano ovatumwa. Ponhele yaKristus ohatu mu ilikana: Itaveleni mu hanganifwe naKalunga.’ * — 2 Ovakorinto 5:20.

4. Ovakriste vashili aveshe ohava ulike ngahelipi oudiinini wavo kOuhamba waKalunga? ( Tala oshimhungu pepandja 52.)

4 Ngeenge ovatumwa vepangelo lonhumba tava kalele po epangelo lavo moilongo imwe, ihava kufa ombinga moinima yopapolotika yomoshilongo omo tava longele. Ndele ohava yambidida oinima yepangelo lavo olo ve lile po moshilongo osho. Ovashikuli vaKristus ovavaekwa navo osho naanaa hava ningi ngaho, molwaashi ove na ‘oukwashilongo womeulu.’ (Ovafilippi 3:20) Omolwouladi wavo mokuudifa Ouhamba, ova dula okukwafela omamiliyona “eedi dimwe” daKristus di “hanganifwe naKalunga.” (Johannes 10:16, NW; Mateus 25:31-40) Eedi dimwe odo odi li ovakalelipo vopafaneko vaKristus, tava yambidida ovamwaxe vaKristus ovavaekwa. Ovavaekwa nosho yo eedi dimwe ove li oshiunda shimwe sha hangana mokuudifa Ouhamba wopaMessias, noihava kufa nandenande ombinga moinima yopapolotika yomounyuni. — Lesha Jesaja 2:2-4.

5. Eongalo lopaKriste ola yooloka ko ngahelipi kuIsrael shonale, nomonghedi ilipi Ovakriste hava ulike kutya ova yooloka ko kuIsrael shonale?

5 Okukala ovadiinini kuKristus hako akuke haku linyengifa Ovakriste vashili vaha kufe ombinga moinima yopapolotika. Mepingafano naIsrael shonale, osho sha li sha pewa oshilongo she likalekelwa kuKalunga, fye otu li oumwainafana wopaiwana. (Mateus 28:19; 1 Petrus 2:9) Onghee hano, ngeenge otwa kala hatu yambidida eengudu dopapolotika odo di li moilongo yetu, ohatu nyono po emanguluko letu lokuudifa etumwalaka lOuhamba nosho yo oukumwe wetu wopaKriste. (1 Ovakorinto 1:10) Kakele kaasho, ngeenge opa tukuluka oita, ohatu ka lwifa ovaitaveli vakwetu ovo Jesus a ti kutya otu na okukala tu va hole. (Johannes 13:34, 35; 1 Johannes 3:10-12) Hano omolwetomheno liwa eshi Jesus a li a lombwela ovahongwa vaye vaha lwe. Natango, okwa li yo e va lombwela va kale ve hole ovatondi vavo. — Mateus 5:44; 26:52; tala oshimhungu “ Mbela onda diinina ngoo okuhenombinga kwange moinima yopapolotika?” pepandja 55.

6. Okuliyapulila kwoye Kalunga ohaku kumu ngahelipi ekwatafano loye nomukesari?

6 Tu li Ovakriste vashili, inatu liyapulila omunhu wonhumba, ehangano lopanhu ile oshiwana shonhumba, ndele otwe liyapulila Kalunga. Ovakorinto votete 6:19, 20 otava ti: ‘Kamu fi veni vene, osheshi omwa kulilwa noikulila idjuu.’ Onghee hano, nonande ovashikuli vaJesus ohava yandje osho shi na okupewa “omukesari,” ngaashi efimaneko, okufuta oifendela nosho yo okudulika pandjele, ohava yandje ‘osho shaKalunga kuKalunga.’ (Markus 12:17; Ovaroma 13:1-7) Osho shaKalunga osha kwatela mo oku mu longela, okukala ve mu hole nomutima wavo aushe nokukala ovadiinini kuye. Ohava kala ve lilongekida okufila eitavelo lavo muKalunga ngeenge eenghalo tadi shi pula. — Lukas 4:8; 10:27; lesha Oilonga 5:29; Ovaroma 14:8.

NATU KONDJIFE “OMHEPO YOUNYUNI”

7, 8. “Omhepo younyuni” oshike, nohai “longo” ngahelipi movanhu ovo ihava dulika?

7 Onghedi imwe omo Ovakriste hava ulike kutya ova yooloka ko kounyuni omokukondjifa omhepo yao ii. Paulus okwa shanga a ti: “Fye inatu tambula omhepo younyuni, ndelenee Omhepo tuu ei yomuKalunga.” (1 Ovakorinto 2:12) Okwa li yo a lombwela Ovaefeso a ti: “Mwa endaaenda nale panghedi yefimbo lounyuni eli noyomupangeli weenghonopangelo domomhepo nokutya, pamhepo yomupangeli ou ta longo paife movana vokuhadulika.” — Ovaefeso 2:2, 3.

8 Outumbulilo ‘omhepo’ younyuni otau ulike koikala oyo i li movanhu, oyo hai va xwaxwameke vaha dulike kuKalunga nohai xwaxwameke “okahalu kombelela nokahalu komesho.” (1 Johannes 2:16; 1 Timoteus 6:9, 10) Omhepo oyo otaku dulu okutiwa kutya oi na ‘eenghonopangelo,’ molwaashi ohai xwaxwameke okahalu kombelela, oi na ekonda, nenwefemo layo li na eenghono oli li apeshe, ngaashi ashike omhepo oyo hatu fudile mo. Kakele kaasho, omhepo younyuni ohai “longo” movanhu ovo ihava dulika, hai kulike muvo kanini nakanini omaukwatya mai, ngaashi okulihola mwene, ounhwa, okulalakanena efimano nosho yo omhepo younashibofa noyoukakombolilifa. * Oku shi popya paunafangwa, omhepo younyuni ohai kulike momitima dovanhu omaukwatya Ondiaboli kanini nakanini. — Johannes 8:44; Oilonga 13:10; 1 Johannes 3:8, 10.

9. Omeenghedi dilipi omhepo younyuni tai dulu okuya momadiladilo nosho yo momitima detu?

9 Mbela omhepo younyuni otai dulu okumena omidi momadiladilo nomomutima womunhu? Osho naanaa, ndele ongeenge ashike ehe li vali oupafi. (Lesha Omayeletumbulo 4:23.) Enwefemo layo ohali endele ko, tashi dulika okupitila mookaume ovo tava monika va fa ve na eenghedi diwa, ndele paulelalela, kave hole Jehova. (Omayeletumbulo 13:20; 1 Ovakorinto 15:33) Omunhu ota dulu yo okutambula ko omhepo younyuni okupitila mokulesha oishangomwa inai koshoka, mokutala omafano oipala ile okulesha ouyelele wovashunimonima kointaneta. Ota dulu yo okunwefwa mo okupitila momalihafifo inaa koshoka, momaudano oo haa danwa nomhepo yefiyafano ya pitilila ile okupitila momunhu keshe ile moshinima keshe osho tashi xumifa komesho omadiladilo aSatana ile onghalelo yaye.

10. Ongahelipi hatu dulu okukondjifa omhepo younyuni?

10 Ongahelipi hatu dulu okuhenuka omhepo younyuni ya tya ngaho ya nyika oshiponga nokulikaleka mohole yaKalunga? Omokulongifa pauyadi omafiloshisho aJehova opamhepo nosho yo okwiilikana alushe kuye e tu pe omhepo iyapuki. Jehova omunene e dule kokule Ondiaboli ile ounyuni woukolokoshi oo u li mepangelo layo. (1 Johannes 4:4) Onghee hano, osha fimanenena okukala alushe popepi naJehova okupitila meilikano.

NATU KALE HATU DJALA NOKULIWAPEKA MONGHEDI I SHII OKUFIMANEKWA

11. Omhepo younyuni oya nwefa mo ngahelipi onghedi yokudjala?

11 Onghedi omo omunhu ha djala, he liwapeke nosho yo oukoshoki waye ohai ulike kutya okwa nwefwa mo komhepo ilipi. Moilongo ihapu, eenghedi dokudjala oda xutuka neenghono, nomolwaasho omuyandjimulombo umwe wo-TV a popya kutya mafiku omunhu ito ka dula vali okuyoolola pokati kombwada naao ehe fi ombwada. Nokuli nounona voukadona ovo inava fika natango mepupi lomido omulongo nasha ova nwefwa mo koikala oyo. Oshifokundaneki shimwe osha popya kutya ohava “djala oikutu oyo hai ulike olutu nokai shii okufimanekwa.” Natango ovanhu ohava djala oikutu i li omuxwanaxwanena, oyo tai ulike omhepo younashibofa nosho yo okuhelifimaneka.

12, 13. Omafinamhango elipi e na oku tu wilika monghedi yetu yokudjala nosho yo yokuliwapeka?

12 Tu li ovapiya vaJehova, osha yuka okukala twa hala okukala tu na eholokepo liwa, sha hala okutya, okudjala oikutu i li melandulafano, ya koshoka, tai wapalele noya yeleka monghalo omo tu li. Eholokepo letu nali kale alushe tali ulike kutya otu na ‘oshishohoni noukoshoki.’ Eholokepo la tya ngaho nosho yo ‘oilonga yetu iwa’ otai ka ulika kutya otu li ovalumenhu novakainhu ovo tave “lihepaulula kutya, vo oonakutilakalunga.” Katu na okudjala nokuliwapeka opo tu liulike, ndele elalakano letu olo ‘okulikaleka mohole yaKalunga.’ (1 Timoteus 2:9, 10; Judas 21) Otwa hala omidjalo detu diwa kuhe na vali di kale ‘omunhu womeni womomutima oo e na ondilo koshipala shaKalunga.’ — 1 Petrus 3:3, 4.

13 Natu dimbuluke yo kutya onghedi yetu yokudjala nokuliwapeka ohai nwefa mo etaleko lavamwe li na sha nelongelokalunga lashili. Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “oshishohoni,” ngeenge osha longifwa meityo lopaenghedi, otashi yandje ediladilo lokukala nefimaneko nosho yo etilofimaneko lokufimaneka omataleko avamwe ile okuyavelela omaliudo avo. Onghee hano, otu na okukala twa hala okufimaneka omaliudo avamwe, ponhele yokupopya kutya otu na oufemba wokudjala ngaashi twa hala. Komesho yaaishe, otwa hala okufimanekifa Jehova nosho yo oshiwana shaye nokuliholola kutya otu li ovakalele vaye, ‘mokuninga aishe oku mu fimanekifa.’ — 1 Ovakorinto 4:9; 10:31; 2 Ovakorinto 6:3, 4; 7:1.

Mbela eholokepo lange otali fimanekifa ngoo Jehova?

14. Otu na okulipula omapulo elipi shi na sha neholokepo letu nosho yo oukoshoki wetu?

14 Okudjala nokuliwapeka kwetu nosho yo oukoshoki wetu oya fimanenena nokuli ngeenge hatu i moukalele womomapya ile hatu i kokwoongala kwopaKriste. Lipula kutya: ‘Mbela ohandi yukifa unene elitulemo kwaame ngeenge tashi uya peholokepo lange nosho yo oukoshoki? Mbela eholokepo lange nosho yo oukoshoki ohai fifa vamwe ohoni? Mbela onda lenga oufemba wange u na sha nokudjala nosho yo okuliwapeka ponhele yokulalakanena omaufembanghenda oilonga meongalo?’ — Epsalme 68:7; Ovafilippi 4:5; 1 Petrus 5:6.

15. Omolwashike Eendjovo daKalunga inadi tumbula eemhango dokondadalunde di na sha nokudjala nokuliwapeka nosho yo oukoshoki?

15 Ombibeli inai tulila po Ovakriste eemhango dokondadalunde di na sha nokudjala nokuliwapeka nosho yo oukoshoki. Jehova ina hala oku tu imba emanguluko lokuninga omatokolo ile lokulongifa omadiladilo etu. Ponhele yaasho, okwa hala tu kale twa pyokoka, hatu diladila komafinamhango Ombibeli notu ‘ike okutongola ouwa nowii.’ (Ovaheberi 5:14) Komesho yaaishe, okwa hala tu kale hatu wilikwa kohole yoku mu hola nosho yo yokuhola ovanhu vakwetu. (Lesha Markus 12:30, 31.) Okutala komafinamhango oo, oshi na oupu pa kale eyooloko linene mokudjala nokuliwapeka. Oumbangi wa tya ngaho otau dulu okumonika kunghee eemhunga doshiwana shaJehova hadi kala da djala oikutu yomaluvala e lili noku lili, kashi na nee mbudi kutya oda ongala peni kombada yedu.

NATU KALEKE ONGHALAMWENYO YETU PAUNAFANGWA

16. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya omhepo younyuni kai li metwokumwe nomahongo aJesus, nomapulo elipi tu na okulipula pauhandimwe?

16 Omhepo younyuni ohai pukifa nohai linyengifa ovanhu omamiliyona va konge ehafo okupitila moimaliwa nosho yo moiniwe yopamaliko. Ndele Jesus okwa ti: “Omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye.” (Lukas 12:15) Jesus ka li ta ladipikile ovanhu va kale tave lidilike sha pitilila, ndele okwa li ta hongo kutya onghalamwenyo tai ti sha nosho yo ehafo lashili ohai monika kwaavo “ve shii omhumbwe yavo yopamhepo” nohava kaleke onghalamwenyo yavo paunafangwa, sha hala okutya, tava yandje elitulemo koinima yopamhepo. (Mateus 5:3, NW; 6:22) Lipula kutya: ‘Mbela onda itavela ngoo shili omahongo aJesus ile onda nwefwa mo ‘kuxe yoipupulu’? (Johannes 8:44) Mbela eendjovo dange, omalalakano ange, osho nda lenga nosho yo onghedi yange yokukalamwenyo ohai holola shike shi na sha naame?’ — Lukas 6:45; 21:34-36; 2 Johannes 6.

17. Tumbula omauwa amwe oo taa hafelwa kwaavo va kaleka onghalamwenyo yavo paunafangwa.

17 Jesus okwa ti: ‘Ounongo ohau hololwa koilonga yao.’ (Mateus 11:19) Diladila komauwa amwe oo taa hafelwa kwaavo va kaleka onghalamwenyo yavo paunafangwa. Ohava mono etalaleko lashili moilonga yOuhamba. (Mateus 11:29, 30) Ohava henuka oisho ya pitilila, nokungaho, ove liamena kouyahame wopamadiladilo nowopamaliudo. (Lesha 1 Timoteus 6:9, 10.) Ove na efimbo la wana lokukala pamwe nomaukwaneumbo avo nokweendafana nOvakriste vakwao, molwaashi ova wanenwa koipumbiwa yonghalamwenyo. Osho otashi dulu yo oku va kwafela va kale hava kofa nawa. (Omuudifi 5:11) Ohava mono ehafo linene olo hali di mokuyandja, hava yandje monghedi keshe oyo tava dulu. (Oilonga 20:35) Ove na ‘eteelelo linene’ nove na ombili yokomutima nova wanenwa. (Ovaroma 15:13; Mateus 6:31, 32) Omanangeko noupuna a tya ngaho oku na ondilo ihe fi okuyelekwa.

NATU DJALE “OILWIFO AISHE” YOPAMHEPO

18. Ombibeli oya hokolola ngahelipi omutondi wetu, eenghedi odo ha longifa nosho yo oludi loita oyo hatu lu?

18 Ovo have likaleke mohole yaKalunga ova amenwa yo keenghendabala daSatana odo ta ningi opo e va efife po okulongela Kalunga. Satana okwa hala yo Ovakriste va kale inava hafa novaha ka mone omwenyo waalushe. (1 Petrus 5:8) Paulus okwa ti: “Ekondjo letu kali fi okukondjifa ombelela nohonde, ndelenee otu nokulwifa oovene novanaenghono, novapangeli vounyuni ou womilaulu, neemhepo dowii [mevalelwa].” (Ovaefeso 6:12) Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “ekondjo” otashi yandje ediladilo olo kutya itatu lwifa ovatondi ovo ve tu li kokule, ve li ngeno monhele yomeholeko, oku shi popya pafaneko, ndele ohatu lwifa ovatondi ngovanhu ve li monghondja. Natango, omautumbulilo “oovene,” ‘ovanaenghono’ nosho yo ‘ovapangeli vounyuni’ otaa ulike kutya omaponokelo oo haa di monhele omo hamu kala oishitwa yopamhepo okwa unganekwa nohaa ningilwa owina.

19. Hokolola oilwifo yopamhepo oyo Omukriste e na okudjala?

19 Nonande otu na omaunghundi nosho yo omangabeko, ohatu dulu okupondola moita ya tya ngaho. Ngahelipi mbela? Omokudjala “oilwifo aishe yaKalunga.” (Ovaefeso 6:13) Ovaefeso 6:14-18 ova hokolola kombinga yoilwifo oyo va ti: “Kaleni ofika mwe limanga oshiya sheni noshili, nye mwa djala ponhulo oipapa yoivela youyuki, nelilongekeko tali di mevangeli lombili li ninge eenghaku keemhadi deni. Muaishe kwateni oshikelelifo sheitavelo, mu dule okudima po nasho oikuti yomunawii ya xwama omundilo, nembale loshivela [ile leteelelo] lexupifo li tambuleni, neongamukonda lOmhepo, nokutya, eendjovo daKalunga. Eshi shi ningeni nomailikano nomaindilo aeshe nokwiilikana alushe mOmhepo.”

20. Onghalo yetu oya yooloka ko ngahelipi kwaayo yomukwaita wo venevene?

20 Molwaashi oilwifo yopamhepo oi li efiloshisho la dja kuKalunga, otai ke tu amena filufilu, shimha ashike hatu kala twe i djala efimbo keshe. Mepingafano novakwaita vo venevene, ovo hava lu ashike omalupita, Ovakriste ove li moita yakeshe efimbo, tai pula omwenyo ile efyo, oyo tai ka xula po ashike eshi Kalunga ta ka hanauna po ounyuni waSatana nokutula mombwili oishitwa yopamhepo aishe ikolokoshi. (Ehololo 12:17; 20:1-3) Onghee hano, ino teka omukumo ngeenge oto kondjo nounghundi ile omahalo a puka onhumba, molwaashi atusheni otu na ‘okudenga omalutu’ etu opo tu dule okukala ovadiinini kuJehova. (1 Ovakorinto 9:27) Ngeenge otu udite itatu kondjo, natu tala po nawa!

21. Ongahelipi hatu dulu okupondola moita yetu yopamhepo?

21 Itatu dulu okupondola moita yetu yopamhepo keenghono detu vene. Onghee hano, Paulus okwe tu dimbulukifa kutya otwa pumbwa okwiilikana kuJehova ‘alushe momhepo.’ Ndele pefimbo opo tuu opo, otu na okukala hatu pwilikine kuJehova mokukonakona Eendjovo daye nokukala hatu endafana ‘novakwaita’ vakwetu pomhito keshe, molwaashi itatu lu ofye atuke. (Filemon 2; Ovaheberi 10:24, 25) Aveshe ovo hava wanifa po oinima aishe oyo noudiinini itava ka pondola ashike, ndele otava ka dula yo okupopila eitavelo lavo nouladi ngeenge tali yelekwa.

KALA WE LILONGEKIDA OKUPOPILA EITAVELO LOYE

22, 23. (a) Omolwashike tu na okukala twe lilongekida efimbo keshe okupopila eitavelo letu, nomapulo elipi tu na okulipula? (b) Oshike hatu ka kundafana metukulwa tali landula?

22 Jesus okwa ti: ‘Eshi muhe fi vomounyuni, ounyuni otau mu tondo.’ (Johannes 15:19) Onghee hano, Ovakriste ove na alushe okukala ve lilongekida okupopila eitavelo lavo noku shi ninga monghedi yengungumano noyefimaneko. (Lesha 1 Petrus 3:15.) Lipula kutya: ‘Mbela ondi shii ngoo kutya omolwashike Eendombwedi daJehova omafimbo amwe hadi tokola okuhaninga oinima oyo i holike kovanhu vahapu? Ngeenge onda i monghalo oyo tai pula ndiha ninge oinima oyo i holike kovanhu vahapu, mbela onda itavela ngoo filufilu kutya omahongo Ombibeli nosho yo omupiya omudiinini oku li mondjila? (Mateus 24:45; Johannes 17:17) Ngeenge tashi uya pokulonga osho sha yuka koshipala shaJehova, mbela onde lilongekida ngoo okukala nda yooloka ko kuvamwe nokukala yo ndi udite etumba eshi nda yooloka ko kuvo?’ — Epsalme 34:3; Mateus 10:32, 33.

23 Nonande ohatu kala twa hala okukala twa yooloka ko kounyuni, luhapu ohatu yelekwa meenghedi dekonda. Pashihopaenenwa, ngaashi sha kundafanwa nale, Ondiaboli ohai kendabala okukokela ovapiya vaJehova mounyuni monghedi yekonda okupitila momalihafifo ounyuni. Ongahelipi to dulu okuhoolola omalihafifo a koshoka oo tae ke ku kwafela u kale wa talalekwa nou na eliudo la koshoka? Oshinima osho otashi ka kundafanwa metukulwa tali landula.

^ okat. 3 Okudja pOpentekoste 33 O.P., Kristus okwa kala e li Ohamba yeongalo laye lovashikuli vaye ovavaekwa ovo ve li kombada yedu. (Ovakolossi 1:13) Mo 1914, Kristus okwa li a pewa eenghono dOuhamba a pangele “ouhamba wounyuni.” Onghee hano, Ovakriste ovavaekwa kunena otava longo yo ve li ovatumwa vOuhamba wopaMessias. — Ehololo 11:15.

^ okat. 8 Tala embo Reasoning From the Scriptures, epandja 389-393, la nyanyagidwa kEendombwedi daJehova.