Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA 3

Oolyelye ve li monhele yopamhepo?

Oolyelye ve li monhele yopamhepo?

1. Ongahelipi omalongelokalunga opamifyuululwakalo a faafanifwa nomhunda?

OMALONGELOKALUNGA opamifyuululwakalo Oshiafrika okwa faafanifwa nomhunda. Koxulo oku na Kalunga, oo munenenene meenghono dopamhepo. Mominghulo, oikalunga inini ile eemhepo odo di li ovapiya vaKalunga. Pamwe navo ope na ovakulu vonale, ovo tava dimbuluka omaukwaneumbo avo kombada yedu nokukatuka eenghatu shi na sha nonghalonawa yavo. Pedu ope na eenghono dinini domhepo: oumhulile, enyanekelo nosho yo oulodi.

2. Ongahelipi eyeletumbulo limwe lOshiafrika tali ulike kutya omaitavelo opamifyuululwakalo okwa nwefa mo omalongelokalunga?

2 Omaitavelo aa opamifyuululwakalo okwa kala nokunwefa mo unene omalongelokalunga amwe muAfrika. Eyeletumbulo limwe lOshiafrika otali shi popi monghedi ei tali ti: “Okukanyatela kEitavelo (lOukriste ile lOuislam) itashi tu kelele okulongela oikalunga yomedu letu.”

3. Openi hatu dulu okulihonga oshili kombinga yaavo ve li monhele yopamhepo?

3 Omaitavelo opamifyuululwakalo Oshiafrika ooshili ngoo mbela? Ombibeli otai tu lombwele oshili kombinga yaavo ve li monhele yopamhepo.

Jehova, Kalunga kashili

4. Omalongelokalunga makula muAfrika okwa dimina shike?

4 Eengudu nhatu domalongelokalunga makula muAfrika oda dimina kutya Kalunga oko e li nosho yo kutya omunenenene. Ombibeli otai mu hokolola e li “Kalunga kookalunga nOmwene woovene. Kalunga omunene omunaenghono nomutilifi.” (Deuteronomion 10:​17) Ovamoslema ova itavela yo muKalunga umwe munenenene. Shi na sha nomalongelokalunga opamifyuululwakalo muAfrika, omuprofesor Geoffrey Parrinder okwa ti: “Ovaafrika vahapu ova itavela muKalunga munenenene, xe yoikalunga novanhu, omushiti weshito alishe.”

5. Omadina amwe elipi haa longifwa okudidilikifa Kalunga?

5 Ndele nonande eitavelo muKalunga oli li apeshe, ovanhu vahapu kave na ediladilo la yela kombinga yaKalunga kutya oye lyelye. Onghatu yotete okushiiva umwe osho okushiiva edina laye. Shi na sha nedina laKalunga, ope na engwangwano mokati komalongelokalunga. MOukwakriste, ohai ifanwa apeshe Kalunga, edinafimaneko tali ti “Omunaenghono.” KOvamoslema, oye Allah. Mokati kaavo hava landula omalongelokalunga opamifyuululwakalo, edina hali longifwa okuulika kOmunenenene ola yooloka momalaka e lili noku lili. Membo laye Concepts of God in Africa, John S. Mbiti okwa ninga omusholondodo womadina aKalunga Oshiafrika e lili noku lili a konda po 500. Pashihopaenenwa, melaka lOshiyoruba (muNigeria), Kalunga oha ifanwa Olodumare; Ovakikuyu (muKenya), ohave mu ifana Ngai; nosho yo mokati kOvazulu (muSouth Africa), oha ifanwa Unkulunkulu.

6, 7. Edina laKalunga olo lyelye, notu shi shii ngahelipi?

6 Kalunga mwene ota ti ngahelipi kombinga yedina laye? Eshi Kalunga a lombwela Moses a pitife mo Ovaisrael muEgipti, Moses okwa pula ta ti: “Ndelenee ame ngenge handi uya kOvaisrael ndee handi va lombwele: Kalunga [kooxo] okwa tuma nge kunye, ndee tava pula nge: Olyelye edina laye? Ohandi va nyamukula shike?” — Exodus 3:13.

7 Kalunga okwa nyamukula ta ti: “Odo u noku di shiivifila Ovaisrael: [Jehova, NW] Kalunga kooxo yeni, . . . okwa tuma nge kunye. Olo edina lange fiyo alushe nalo Ame handi ifanwa kepupi fiyo okepupi.” (Exodus 3:15; 15:3, OB-1954) Edina eli laKalunga otali holoka oikando ya konda po 7 000 mOmbibeli, nonande ovatoloki vamwe vOmbibeli ove li pingena po nomadinafimaneko “Kalunga” ile “Omwene.”

8. Jehova oku li ngahelipi, notu na okuninga shike ngeenge otwa hala okuhokiwa kuye?

8 Jehova oku li naanaa ngahelipi? Ye omhepo, omunaenghono adishe nomunashinge. Ye omunenenene, ita yelekwa nasha. (Deuteronomion 6:4; Jesaja 44:6) Jehova okwa ti kuMoses: “Aame Jehova Kalunga koye aame Kalunga handi pula okuliyandjelwa andike.” Noitya imwe, opo tu hokiwe kuJehova, otu na oku mu longela oye aeke. Ina hala tu longele sha shimwe ile umwe e lili. — Exodus 20:3-5, NW.

Jesus Kristus, Ohamba yOuhamba waKalunga

9. Omolwashike hatu dulu okutya Jesus ke fike puJehova?

9 Kunena ope na engwangwano linene kombinga yaJesus kutya oye lyelye. Vahapu mOukwakriste ova itavela kutya Jesus oshitukulwa shOukwatatu “Uyapuki.” Ndelenee Ombibeli itai hongo kutya Kalunga ovanhu vatatu muumwe. Noitai hongo nande kutya Jesus oku fike puJehova. Jesus okwa popya ta ti: “Tate oku dule nge.” — Johannes 14:28.

10. Jesus okwa li peni fimbo ine uya kombada yedu?

10 Ombibeli otai hongo kutya fimbo Jesus a ha li omunhu kombada yedu, okwa kala meulu e li oshishitwa shopamhepo oshinaenghono. Ngaashi ashike Jehova a shitila Adam naEva kombada yedu, osho ngoo a shitila ovanhu vopamhepo meulu. Jesus okwa li omunhu wotete wopamhepo oo Jehova a shita. — Johannes 17:5; Ovakolossi 1:15.

11. Jesus okwa dalwa ngahelipi e li omunhu?

11 Omido 2 000 da pita, Jehova okwa lundululila omwenyo woshishitwa osho shopamhepo moshidalelo shokakadona kedina Maria. Omweengeli Gabriel okwa ti kuko: “Ove to ningi omufimba ndee to dala okamati, ndee to ka [luku] edina lako Jesus. Ndele Ye ota ningi ohamba . . . nouhamba waye kau na apa tau xulu po.” — Lukas 1:31, 33. *

12. Onetomheno limwe lilipi Jesus e uyile kombada yedu?

12 Onghee hano Jesus okwa li a dalwa, a kula a ninga omulumenhu nokwa honga ovanhu kombinga yehalo nosho yo yelalakano laJehova. Okwa ti komupangeli waRoma: “Onghee nda dalwa nde uya mounyuni ou, ndi [hepaulule] oshili.” (Johannes 18:37) Mokukonakona osho Jesus a honga, ohatu dulu okulihonga oshili kombinga yehalo nosho yo yelalakano laKalunga. Ohatu dulu okulihonga nghee hatu dulu okuhokiwa kuKalunga.

13. Onetomheno etivali lilipi Jesus e uyile kombada yedu?

13 Etomheno etivali kutya omolwashike Jesus e uyile mounyuni ola li okuyandja omwenyo waye u li ekulilo lovanhu aveshe. (Mateus 20:28) Eshi okwe shi ninga opo tu dule okumanguluka ko koulunde oo twa fyuulula kutatekulululwa Adam. Eshi otashi shi ningi yo tashi shiiva kufye opo tu kale fiyo alushe. Omuyapostoli Johannes okwa shanga ta ti: “Kalunga a kala e hole ounyuni, Oye a yandja Omona waye Ewifa, opo keshe ou te mu itavele a ha kane, ndelenee a kale e nomwenyo waalushe.” — Johannes 3:16.

14. (a)Oshike sha ningilwa Jesus konima yefyo laye e li omunhu? (b) Ondodo yaJesus oilipi meulu paife?

14 Konima yefyo laye e li omunhu, Jesus okwa nyumunwa nokwa ya meulu, omo a twikila onghalamwenyo yaye e li oshishitwa shopamhepo oshinaenghono. (Oilonga 2:32, 33) Konima, Jehova okwe mu pa “eenghono nefimano [nouhamba, NW]. Noiwana aishe omaludi nomalaka [otae] mu longele.” (Daniel 7:13, 14) Jesus okwa ningwa Ohamba inaenghono; Ohamba yepangelo laJehova lomeulu. Mafiku ota ka ulika eenghono daye kombada yedu alishe.

Ovaengeli, ovakalele vaKalunga

15. Onaini nopeni pa shitilwa ovaengeli?

15 Jehova naJesus havo aveke ve li monhele yopamhepo. Jehova okwa shita oishitwa imwe yopamhepo, ovaengeli. Gabriel oo a popya naMaria, oye umwe womuvo. Ovaengeli inava tameka okukalamwenyo kwavo ve li ovanhu kombada yedu. Ova shitilwa meulu nale fimbo ovanhu aveshe inava shitwa kombada yedu. (Job 38:4-7) Ope na ovaengeli omamiliyona. — Daniel 7:10.

Ovaengeli ovadiinini ohava anye okwiilikanwa

16. Omolwashike ovanhu ve he na okwiilikana ovaengeli?

16 Ovaengeli ovadiinini inava hala tu va ilikane. Eshi omuyapostoli Johannes a kendabala okwiilikana ovaengeli oikando ivali, ove mu hanyena tava ti: “Ino shi ninga . . . ; [ilikana] Kalunga.” — Ehololo 19:10; 22:8, 9, yelekanifa OB-1986.

17. Oshike tashi ulike kutya ovaengeli otava dulu okwaamena ovapiya vaKalunga, nomolwashike eshi tashi hekeleke?

17 Ovaengeli ihave lihololele vali oshiwana shaKalunga kombada yedu, ngaashi ve shi ningile eshi va mangulula ovayapostoli vaJesus moukwatwa. (Oilonga 5:18, 19) Ndelenee ngeenge ohatu longele Jehova she likolelela kEendjovo daye, Ombibeli, ohatu dulu okukala noushili kutya eenghono dovaengeli vaKalunga ihava monika otadi ke tu amena. Ombibeli otai ti: “Omwengeli wOmwene ota ongo nokudingilila onhanda kuava have mu tila, ndee te va xupifa.” (Epsalme 34:8; 91:11) Omolwashike eshi shi na oku tu hekeleka? Omolwaashi ope na ovatondi va nyika oshiponga monhele yopamhepo ovo va hala oku tu hanauna po!

Satana, omutondi waKalunga

18. (a) Omolwashike omweengeli umwe a tukululila Kalunga oshibofa? (b) Omadina elipi a pewa omweengeli ou omunashibofa?

18 Havaengeli aveshe vaKalunga va kala ovadiinini kuYe. Vamwe ove mu tukululila oshibofa. Ove lininga ovatondi vaKalunga nosho yo ovatondi vovanhu kombada yedu. Eshi osha ningwa ngahelipi? Oishitwa aishe yovaengeli oyo Jehova a shita oya li iyuki noiwa. Ndelenee shimwe shomoishitwa ei ya wanenena osha li sha hala ovanhu ve shi longele nosha katuka eenghatu okuwanifa ehalo eli lowii. Oshishitwa osho shopamhepo osha pewa edina Satana, olo tali ti “Omupataneki [waKalunga].” Ohashi ifanwa yo Ondiaboli, olo tali ti “Omulundili,” molwaashi oha popi oipupulu inyanyalifa kombinga yaJehova.

19. Omolwashike nongahelipi Satana a hepeka Job?

19 Satana ota fininike ovanhu ve limbwange mumwe naye mokukala ovanashibofa kuKalunga. Konakona osho a ninga komupiya waKalunga Job omudiinini. Job okwa li omulumenhu oshipuna shinene. Okwa li e na eedi 7 000, eengamelo 3 000, eengobe deenghadi neendume 1 000, kwa wedwa eendongi eenghadi 500. Okwa li yo e na ovana omulongo novapiya vahapu. Tete, Satana okwa dipaa oinamwenyo novapiya vaJob. Opo nee, okwa etifa “omhepo inene” i hanaune po eumbo nokudipaa ovana vaJob aveshe. Konima yaasho, Satana okwa hepeka Job ‘noidinda ii okudja koshi yeemhadi fiyo okombada yomutwe.’ — Job 1:3-19; 2:7.

20. (a) Ongahelipi Job a li a pewa ondjabi omolwoudiinini waye? (b) Nonande Job a li omudiinini kuKalunga, Satana okwa ninga shike kovanhu vamwe vahapu?

20 Nonande pa li eyeleko olo lidjuu, Job okwa kala omudiinini kuKalunga. Jehova okwe mu velula nokwa “alulila Job aishe, kwa li e i na noku i hapupalifa luvali i dule inya yotete.” (Job 42:10) Satana okwa dopa okuteya po oudiinini waJob, ndelenee okwa pondola okwaamuna ko ovanhu vahapu kuKalunga. Ombibeli otai ti: ‘Ounyuni aushe ou li mepangelo lomunawii.’ — 1 Johannes 5:19.

21. (a) Ongahelipi Satana a ulika ehalo laye lokwiilikanwa? (b) Omolwashike Jesus a anya okwiilikana Satana?

21 Satana okwa hala tu mu ilikane. Eshi osha li sha yelifwa nawa mokuyeleka Jesus kwaye omido 2 000 konyala da pita. Ombibeli otai hokolola tai ti: “Satana [okwa] kufa ko vali [Jesus] a ya naye komhunda ile unene, ndee te mu ulikile omauhamba aeshe omounyuni nefimano lao, ndee ta ti kuye: Aishe ei ohandi i ku pe, ngenge to twile nge eengolo ndee to linyongamene nge.” Jesus okwe shi anya ndee ta ti: “Dja po, Satana, osheshi opa shangwa: Omwene Kalunga koye u noku mu twila eengolo, noye aeke u noku mu kalela.” (Mateus 4:​8-10) Jesus okwa li a shiiva nawa omhango yaJehova noina ninga osho Satana a hala a ninge.

Eendemoni, eemhepo dowii

22. Eendemoni oda ningila shike ovanhu?

22 Ovaengeli vamwe ove limbwanga mumwe naSatana mokutukululila Kalunga oshibofa. Ovaengeli ava veendemoni ove li ovatondi vovanhu kombada yedu. Ove na onyanya novahau. Mefimbo lonale, ova ninga ovanhu vamwe ovafitandaka novapofi. (Mateus 9:32, 33; 12:22) Ova etela vamwe oudu ile ve va ninga va ye eemwengu. (Mateus 17:15, 18; Markus 5:2-5) Ova hepeka nokuli nounona. — Lukas 9:42.

23. (a) Eemhepo dowii oda hala shike movanhu? (b) Satana neendemoni ova heka ovanhu va ninge shike?

23 Ngaashi Satana, eemhepo edi dowii oda hala okulongelwa. Ponhele yokwaanya okulongelwa kovanhu — nokudimina kutya Jehova oye ashike e na okulongelwa — ove shi hala, tave shi kongo notave shi xumifa komesho. Okupitila mekonda, moipupulu nosho yo moumbada, Satana neendemoni oda ninga ovanhu ve va longele. Doshili, havanhu vahapu ve shii kutya otava longele Satana neendemoni daye. Ovanhu vamwe otava ka kala va kumwa okushiiva kutya elongelokalunga lavo otali fimaneke Satana. Ndelenee Ombibeli otai londwele tai ti: “Oinima ei ovapaani tave i yambele, otave i yambele eendemoni, haKalunga.” — 1 Ovakorinto 10:20.

24. Ondunge imwe oyo Satana ta longifa okupukifa ovanhu oilipi?

24 Onghedi imwe oyo Satana neendemoni daye tava pukifa ovanhu ve va longele oyo okutandavelifa omadiladilo a puka kombinga yaavo va fya. Natu tale osho Ombibeli tai hongo kombinga yaashi.

^ okat. 11 OKoran otai ulike koshikumwifilonga shedalo laJesus muSurah 19 (Mary). Otai ti: “Otwa tuma omhepo Yetu [kuMaria] molupe lomulumenhu a kula. Ndelenee eshi [Maria] e mu mona okwa ti: ‘Omunefilonghenda na amene nge kwoove! Ngeenge oho tila Omwene, dja po pwaame ndele to i nondjila yoye.’ ‘Ame omutumwa wOmwene woye,’ osho a nyamukula, ‘ndele nde uya kwoove ndi ku pe omonamati muyapuki.’ Okwa nyamukula ta ti: ‘Ongahelipi hai ka dala okaana, ngeenge ame okakadona inai kumwa komulumenhu?’ Okwa nyamukula ta ti: ‘Eli ehalo lOmwene woye. Osho kashi fi oshinima shidjuu kuYe. “Ota ka ninga edidiliko kovanhu aveshe,” Omwene ta ti, “nota ka kala enangekonoupuna okudja kuFye. Eli olo eufomhango Letu.”’”