Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 17

“Kape na ou e nohole i dule yaau”

“Kape na ou e nohole i dule yaau”

1-4. (a) Oshike sha li sha ningwa po eshi Pilatus a li a yandja Jesus kongudu yovahangakeni va handula ovo va li va ongala pondje yombala yomupangeli oo? (b) Jesus okwa li e linyenga ngahelipi kokufifwa ohoni nokokumona oixuna, nomapulo a fimana elipi a holoka po?

 ESHI omupangeli Omuroma wedina Pontius Pilatus a li ta yandje Jesus Kristus momake ongudu yovahangakeni ya handuka oyo ya li ya ongala pondje yombala yomupangeli oo mo 33 O.P., mefiku lOpaasa okwa ti: “Taleni omunhu.” (John 19:5) Omafiku ashike manini opo a di ko, Jesus okwa li ta hambelelwa keemhunga dovanhu eshi a li ta i muJerusalem e li onga Ohamba ifindani oyo ya nangekwa po kuKalunga. Ndele onguloshi oyo, eemhunga dovanhu odo da li da handuka kada li vali de mu tala ko e li Ohamba yavo.

2 Jesus okwa li a dikwa oshikutu shitilyana sha fa oikutu oyo ya li hai djalwa keehamba, nokwa li a tulwa oshishani komutwe. Ndele oshikutu osho sha li sha tuvika oipute oyo a li a dengwa kombuda noya li tai di ohonde, noshishani osho sha li sha longwa momakiya, osho sha li tashi mu tu momutwe ndele tadi eehonde, okwa li e i dikwa opo ve mu sheke kutya oku li ohamba. Ovanhu ova li va yemba Jesus oo a li ofika komesho yavo a dengwa, molwaashi ova li va hekwa kovapristeri ovakulunhu. Ovapristeri ova ingida tava ti: ‘Mu valela! Mu valela!’ Molwaashi ovanhu ova li va hala a dipawe, ova ingida tava ti kutya oku na “etimba lokufya.” — Johannes 19:1-7.

3 Ashike Jesus okwa li e lididimikila nouladi okufifwa ohoni nokwa li a ngungumana eshi a li ta monifwa oixuna. * Okwa li e lilongekida filufilu okufya. Lwanima, mefiku olo lOpaasa, okwe liyamba okufya efyo li udifa omwenyo munyenye komuti womahepeko. — Johannes 19:17, 18, 30.

4 Jesus okwa ulika kutya oku li kaume kashili kovashikuli vaye eshi e va yandjela omwenyo waye. Okwa ti: “Kape na ou e nohole i dule yaau ta yandjele ookaume kaye omwenyo waye.” (Johannes 15:13) Osho osha etifa po omapulo onhumba a fimana. Mbela osha li ngoo sha pumbiwa shili opo Jesus a mone oixuna ngaho nokufya? Omolwashike a li a yandja omwenyo waye nehalo liwa? Tu li “ookaume kaye” novashikuli vaye, ongahelipi hatu dulu okushikula oshihopaenenwa shaye?

Omolwashike Jesus a li e na okumona oixuna nokufya?

5. Oshike sha li sha kwafela Jesus a kale e shii kondadalunde omayeleko oo a li ta ka shakeneka?

5 Jesus okwa li e shii osho ta ka taalela e li Messias omuudanekwa. Okwa li e shii omaxunganeko mahapu omOmishangwa dOshiheberi oo a popya kondadalunde shi na sha nokumona oixuna nokufya kwaMessias. (Jesaja 53:3-7, 12; Daniel 9:26) Oikando i dulife pushimwe, okwa li a lombwela ovahongwa vaye shi na sha nomayeleko oo a li ta ka shakeneka. (Markus 8:31; 9:31) Eshi a li ta i kuJerusalem ta ka dana Opaasa yaye yaxuuninwa, okwa li a lombwela ovayapostoli vaye kondadalunde a ti: “Omona wOmunhu ota ka yandjwa momake ovapristeri ovakulunhu novanongo vomishangwa, ovo otave mu pe etimba lokufya, ndele otave mu yandje kovapaani, vo otave mu sheke, ndee tave mu fiile omate, ndee tave mu denge neeshokoto, ndee tave mu dipaa.” (Markus 10:33, 34) Oinima oyo oya li ya ningwa shili. Ngaashi twe shi mona, Jesus okwa li shili a shekwa, a fiilwa omate, a dengwa neeshokoto nokwa li a dipawa.

6. Omolwashike Jesus a li e na okufya nokumona oixuna?

6 Omolwashike Jesus a li e na okumona oixuna nokufya? Omolwomatomheno mahapu a fimanenena. Etomheno lotete, eshi a kala te lididimike, okwa li ta ulike kutya omudiinini nosho yo kutya ota yambidida ounamapangelo waJehova. Dimbuluka kutya Satana okwa li a popya oipupulu kutya ovanhu otava longele ashike Kalunga omolwokuliholamwene. (Job 2:1-5) Jesus okwa kala omudiinini “fiyo omefyo, . . . komuti womahepeko,” nokungaha okwa nyaneka filufilu pomutenya elundilo laSatana lihe na ekanghameno. (Ovafilippi 2:8, NW; Omayeletumbulo 27:11) Etomheno etivali, okumona oixuna nokufya kwaMessias okwe shi ninga tashi shiiva opo ovanhu va kale hava diminwa po omadimba avo. (Jesaja 53:5, 10; Daniel 9:24) Jesus okwa ‘yandja omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu’ opo ovanhu va kale nekwatafano liwa naKalunga. (Mateus 20:28) Etomheno etitatu, okwa “shindwa moinima aishe ngaashi fye” eshi e lididimikila eenghalo didjuu di lili noku lili nokumona oixuna. Onghee hano, oku li Omupristeri Omukulunhu omunalukeno, oo ta dulu ‘okuudila oungone wetu olukeno.’ — Ovaheberi 2:17, 18; 4:15.

Omolwashike Jesus a li a yandja omwenyo waye nehalo liwa?

7. Jesus okwa li a yamba po shike eshi e uyile kombada yedu?

7 Opo tu ude ko nawa kutya Jesus okwa li e na ehalo okuyandja omwenyo waye, diladila shi na sha naashi: Mbela ope na ngoo omunhu ta hale okufiya po oukwaneumbo waye neumbo laye ndele ta i koshilongo shimwe ngeenge oku shii kutya ovanhu vahapu ovo ve li moshilongo osho itave ke mu tambula ko, ota ka fifwa ohoni nokuhepekwa nosho yo kutya hauxuuninwa ota ka dipawa? Natu ka konakoneni osho Jesus a li a ninga. Fimbo a li ine uya kombada yedu, okwa li e na ondodo ya tumbala meulu eshi a li pamwe naXe. Jesus okwa li a fiya po eumbo lavo, eulu, nehalo liwa nokwe uya kombada yedu e li omunhu. Okwa li a tembuka e shii kutya ita ka tambulwa ko kovanhu vahapu nonokutya okwa li ta ka fifwa ohoni, ta ka mona oixuna neenghono nokwa li ta ka fya efyo li udifa omwenyo munyenye. (Ovafilippi 2:5-7) Oshike sha li she linyengifa Jesus a ninge omaliyambo a tya ngaho?

8, 9. Oshike sha li she linyengifa Jesus a yandjele ovanhu omwenyo waye?

8 Oshinima sha fimanenena osho sha li she linyengifa Jesus osho ohole yomoule yokuhola Xe. Jesus okwa li e lididimika molwaashi okwa li e hole Jehova. Ohole oyo ya li ye mu linyengifa a kale te lipula shi na sha nedina laXe nosho yo efimano lalo. (Mateus 6:9; Johannes 17:1-6, 26) Shimwe vali osho sha fimanenena, Jesus okwa li a hala okuyapulifa edina laXe olo la kala tali shekwa. Jesus okwa li e shi tala ko shili oufembanghenda munenenene okumona oixuna omolwouyuki, molwaashi okwa li e shii kutya oudiinini waye otau dana onghandangala mokuyapulifa edina laXe la tumbala. — 1 Omafimbo 29:13.

9 Jesus okwa li vali e linyengifwa koshinima shimwe opo a yandje omwenyo waye, ohole yokuhola ovanhu. Ohole ya tya ngaho oyo a kala e na okudja pehovelo londjokonona yovanhu. Fimbo a li ine uya kombada yedu, Ombibeli oya holola nghee a li e udite ya ti: “Nda nyakukilwa ovana vovanhu.” (Omayeletumbulo 8:30, 31) Ohole yaye yokuhola ovanhu oya li i liwetikile mo nawa eshi a li kombada yedu. Ngaashi twa mona momatukulwa atatu a tetekela, Jesus okwa li a ulika ohole yaye yokuhola ovanhu aveshe nosho yo unene tuu yokuhola ovashikuli vaye. Ndele mo 14 aNisan 33 O.P., okwa li a yandjela ovanhu omwenyo waye nehalo liwa. (Johannes 10:11) Oyo oyo onghedi ya denga mbada omo Jesus a ulika ohole yaye yoku tu hola. Mbela fye katu na oku mu hopaenena mokukala tu holafane? Osho tu na oku ninga, molwaashi okwe tu lombwela tu shi ninge.

‘Holafaneni ngaashi Ame nda kala ndi mu hole’

10, 11. Oshipango shipe shilipi Jesus a pa ovashikuli vaye, osha kwatela mo shike, nomolwashike sha fimana okudulika kusho?

10 Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye moufiku oo wa tetekela efyo laye, a ti: “Oshipango shipe handi shi mu pe: mu holafane ngaashi Ame nda kala ndi mu hole, osho nanye yo mu holafane. Opo tuu opo aveshe tave mu koneke kutya, nye ovalongwa vange, ngenge mu holafane.” (Johannes 13:34, 35) Omolwashike taku tiwa kutya oshipango ‘holafaneni’ oshi li “oshipango shipe”? Omhango yaMoses oya li ya popya nale ya ti: “Hola omukweni ngaashi u lihole mwene.” (Leviticus 19:18) Ndelenee oshipango shaJesus oshipe molwaashi otashi tu pula tu kale tu holafane nohole inene, ohole oyo i na oku tu linyengifa tu kale tu na ehalo lokufila vamwe. Jesus okwa li a yelifa nawa oshipango osho eshi a ti: “Oshipango shange osheshi: Mu kale mu holafane, ngaashi Ame nda kala ndi mu hole. Kape na ou e nohole i dule yaau ta yandjele ookaume kaye omwenyo waye.” (Johannes 15:12, 13) Otaku dulu okutiwa kutya oshipango osho shipe otashi ti lelalela kutya: “Hola vakweni shi dulife eshi u lihole ove mwene.” Jesus okwa li a ulika ohole ya tya ngaho okupitila monghedi yaye yokukalamwenyo nosho yo mefyo laye.

11 Omolwashike sha fimana okudulika koshipango osho shipe? Dimbulukwa kutya Jesus okwa ti: “Opo tuu opo [ngeenge omu na ohole yeliyambo] aveshe tave mu koneke kutya, nye ovalongwa vange.” Ohole yeliyambo ohai tu didilikifa mo kutya otu li Ovakriste vashili. Ohatu dulu okufaafanifa ohole nedidiliko olo ovanhu hava kala va djala koikutu yavo. Pashihopaenenwa, Eendombwedi daJehova ohadi kala da djala oukalata poyoongalele yado yokomudo. Okakalata ohaka didilikifa mo omunhu oo e ka djala, molwaashi ohaka ulike edina laye nosho yo eongalo lavo. Sha faafana, ohole yeliyambo yokuholafana oi li “edidiliko” olo tali didilikifa mo Ovakriste vashili. Noitya imwe, ohole yetu yokuholafana oi na okukala i liwetikile ngaashi edidiliko olo tali ulikile ovatali kutya fye otu li shili ovashikuli vaKristus. Onghee hano, oshiwa okulipula kutya: ‘Mbela ohole yange yeliyambo, oyo i li ngaashi “edidiliko,” oi liwetikile ngoo monghalamwenyo yange?’

Ohole yeliyambo oya kwatela mo shike?

12, 13. (a) Otu na okuulika ohole yetu yokuholafana fiyo oposhitwa shilipi? (b) Okuliyamba osha hala okutya shike?

12 Tu li ovashikuli vaJesus, otu na okukala tu holafane ngaashi ye e tu hole. Osho osha hala okutya otu na okuliyambela ovaitaveli vakwetu nehalo liwa. Mbela ohatu ka kala twa hala okuliyambela ovaitaveli vakwetu fiyo oposhitwa shilipi? Ombibeli oye tu lombwela ya ti: “Ohole yovene otwa longwa oku i shiiva mueshi, eshi [Jesus] e tu yandjela omwenyo waye; [nafye] yo tu nokuyandjela ovamwatate eemwenyo detu.” (1 Johannes 3:16) Ngaashi Jesus, otu na okukala tu na ehalo okufila vakwetu ngeenge osha pumbiwa. Pefimbo lomahepeko, otu na okuyamba po eemwenyo detu ponhele yokukengelela ovamwatate nokutula eemwenyo davo moshiponga. Moilongo omo ovanhu ve na outondwe wopamihoko, otu na okutula eemwenyo detu moshiponga opo tu amene ovamwatate, kashi na nee mbudi kutya ovomuhoko ulipi. Ngeenge oiwana tai lwifafana, ohatu ka efa nehalo liwa tu tulwe meedolongo ile nokuli tu dipawe ponhele yokuya moita tu ka dipae ovaitaveli vakwetu, ile keshe tuu omunhu. — Johannes 17:14, 16; 1 Johannes 3:10-12.

13 Kakele kokufila ovamwatate nehalo liwa, ohatu dulu yo okuulika ohole yeliyambo meenghedi dimwe vali. Oushili oyoo kutya ovanini ashike vomufye hatu ka taalela etokolo lokuninga eliyambo linene la tya ngaho. Ndele nande ongaho, ngeenge otu na ohole yokufila ovamwatate, mbela itatu ka ninga omaliyambo manini paife tu va kwafele? Okuliyamba osha hala okutya okuyamba po osho tu hole omolwouwa wavamwe. Otu na okupitifa komesho eemhumbwe davo nosho yo ouwa wavo nokuli nonande itashi tu wapalele. (1 Ovakorinto 10:24) Omeenghedi tadi longo dilipi hatu dulu okuulika ohole yeliyambo?

Otu na okuulika ohole yeliyambo meongalo nosho yo moukwaneumbo

14. (a) Ovakulunhuongalo ova teelelwa va ninge omaliyambo elipi? (b) Ou uditile ngahelipi ovakulunhuongalo ovo hava longo noudiinini meongalo leni?

14 Ovakulunhuongalo ohava ningi omaliyambo mahapu ‘omolwokulifa oufita.’ (1 Petrus 5:2, 3) Kakele kokufila oshisho omaukwaneumbo avo, otashi dulika va pumbwa okulongifa efimbo lavo keenguloshi ile momaxuliloshivike opo va wanife po oinakuwanifwa yeongalo, mwa kwatelwa okulilongekida oipopiwa yokwoongala, okuninga omatalelepo oufita nosho yo okuungaunga noinima yopamhangu. Ovakulunhuongalo vahapu ohava ningi omaliyambo a wedwa po, hava longo noudiinini poyoongalele, vamwe ove li oilyo yEekomitiye dOkukwatafana nOipangelo, yEengudu dOkutalela po Ovanaudu nosho yo yEekomitiye dOkutunga domOshitukulwa. Ovakulunhuongalo, inamu dimbwa kutya ngeenge tamu longo nehalo liwa, tamu longifa efimbo leni, eenghono deni nosho yo oiniwe yeni opo mu life oufita, otamu ulike ohole yeliyambo. (2 Ovakorinto 12:15) Jehova haye aeke ha pandula eenghendabala deni dokuheliholamwene, ndele ohamu pandulwa yo keongalo olo tamu lifa. — Ovafilippi 2:29; Ovaheberi 6:10.

15. (a) Ovakulukadi vovakulunhuongalo ohava ningi omaliyambo amwe elipi? (b) Ou uditile ngahelipi ovakulukadi ovo hava yambidida ovashamane vavo opo va dule okukwafela eongalo leni?

15 Ongahelipi shi na sha novakulukadi vovakulunhuongalo ovo hava yambidida ovashamane vavo? Mbela navo ihava ningi omaliyambo opo ovashamane vavo va dule okufila oshisho oufita? Omukulukadi oha ningi lela eliyambo eshi ha pitike omushamane waye a longife efimbo lonhumba moinima yeongalo olo a li ta dulu okulongifa mokukala pamwe noukwaneumbo waye. Diladila yo shi na sha novakulukadi vovapashukili ovaendi nosho yo omaliyambo oo hava ningi opo vaye pamwe novashamane vavo komaongalo e lili noku lili nosho yo koikandjo i lili noku lili. Kave na omaumbo avo vene notashi dulika nokuli hava nangala keembete di lili noku lili eshi ta va talele po omaongalo ile oikandjo. Ovakulukadi ovo hava pitifa komesho oinima yeongalo ponhele yokupitifa komesho oinima yavo yopaumwene ove shii okupandulwa omolwohole yavo yeliyambo. — Ovafilippi 2:3, 4.

16. Ovadali Ovakriste ohava ningi omaliyambo elipi omolwovana vavo?

16 Ongahelipi hatu dulu okuulika ohole yeliyambo moukwaneumbo? Ovadali, ohamu ningi omaliyambo mahapu opo mu file oshisho ovana veni noku va tekula “meduliko nomekumaido lOmwene.” (Ovaefeso 6:4) Otashi dulika u na okulonga eevili dihapu oilonga oyo ilolola opo u dule okupalula oukwaneumbo weni, okulanda oidjalomwa nokufuta onhele omo hamu kala novana voye. Otashi dulika u kale we limanga epaya opo u dule okufila oshisho eemhumbwe dovana voye. Otashi dulika yo ho ningi eenghendabala dihapu opo u konakone novana voye, mu ye pamwe navo kokwoongala kwopaKriste nokulonga pamwe navo moukalele. (Deuteronomion 6:6, 7) Ohole yoye yeliyambo ya tya ngaho otai hafifa Omutoti woukwaneumbo notashi dulika shi ka tye omwenyo waalushe kovana voye. — Omayeletumbulo 22:6; Ovaefeso 3:14, 15.

17. Ovashamane Ovakriste ove na okuhopaenena ngahelipi oikala yaJesus yokuheliholamwene?

17 Ovashamane, otamu dulu ngahelipi okuhopaenena Jesus mokuulika ohole yeliyambo? Ombibeli oya nyamukula ya ti: “Ovalumenhu, holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo, nokwe liyandja molwalo.” (Ovaefeso 5:25) Ngaashi twe shi mona, Jesus okwa li e hole ovashikuli vaye neenghono nomolwaasho okwe va fila. Omushamane Omukriste oha hopaenene oikala yaJesus yokuheliholamwene, oo a li “ine liwapalela Ye mwene.” (Ovaroma 15:3) Omushamane a tya ngaho oha kala e na ko nasha neemhumbwe domukulukadi waye noha pitifa komesho ouwa waye. Iha komangele oinima i ningwe monghedi oyo a hala, ndele oha tifuka ngeenge osho omukulukadi ta pula itashi nyono omafinamhango opamishangwa. Omushamane oo ha ulike ohole yeliyambo ota kala a hokiwa kuJehova nota kala e holike nokwa fimanekwa komukulukadi waye nokovana vaye.

Oshike to ka ninga po?

18. Oshike hashi tu linyengifa tu dulike koshipango shipe shokuholafana?

18 Kashipu okudulika koshipango shipe shokuholafana, ndele otu na elinyengotomheno la kola loku shi ninga. Paulus okwa ti: “Osheshi ohole yaKristus tai tu fininike ofye ava twa tokola ngaha: umwe okwa fya omolwaaveshe, . . . okwa fya ponhele yaaveshe, opo ovo ve nomwenyo ve he likalele vali vo vene, ndelenee Oye tuu ou e va fila nokwe va nyumukila.” (2 Ovakorinto 5:14, 15) Molwaashi Jesus okwe tu fila, mbela katu udite twa fininikwa tu mu kalele? Ohatu dulu oku mu kalela mokushikula oshihopaenenwa shaye shohole yeliyambo.

19, 20. Jehova okwe tu pa oshali i na ondilo ilipi, nohatu ka ulika ngahelipi kutya otwe i tambula ko?

19 Jesus ka li ta popi ta wedele eshi a ti: “Kape na ou e nohole i dule yaau ta yandjele ookaume kaye omwenyo waye.” (Johannes 15:13) Okwa ulika ohole yaye inenenene yoku tu hola eshi e tu yandjela omwenyo waye nehalo liwa. Natango ope na vali umwe oo e tu ulikila ohole inenenene e dule Jesus. Jesus okwa ti: “Osheshi osho Kalunga a kala e hole ounyuni [neenghono, NW], Oye a yandja Omona waye Ewifa, opo keshe [oo e na eitavelo tali longo muye, NW] a ha kane, ndelenee a kale e nomwenyo waalushe.” (Johannes 3:16) Kalunga oku tu hole neenghono nokwa yamba po Omona waye a ninge ekulilo, olo le shi ninga tashi shiiva tu mangululwe moulunde nefyo. (Ovaefeso 1:7) Ekulilo oshali i na ondilo ya dja kuJehova, ndele ihe tu fininike tu i tambule ko.

20 Ofye tu na okuhoolola okutambula oshali yaJehova ya tya ngaho. Ngahelipi mbela? Omokukala tu na “eitavelo tali longo” mOmona. Ndele inashi wana ashike okupopya kutya otu na eitavelo. Oli na okuulikwa okupitila moilonga, sha hala okutya, monghedi yetu yokukalamwenyo. (Jakob 2:26) Ohatu ka ulika kutya otu na eitavelo muJesus Kristus moku mu shikula efiku keshe. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka mona omanangeko noupuna mahapu paife nosho yo monakwiiwa, netukulwa laxuuninwa lembo eli otali ka kundafana kombinga yomanangeko noupuna oo.

^ Jesus okwa li a fiilwa omate luvali mefiku olo tuu olo; tete okwa li a fiilwa kovawiliki vomalongelokalunga nolwanima okovakwaita Ovaroma. (Mateus 26:59-68; 27:27-30) Ndele ka li a ngongota eshi a li ta ungwaungwa naye monghedi ii ya tya ngaho, nokungaho okwa li a wanifa po eendjovo dopaxunganeko odo kutya: “Oshipala shange, inandi shi holekela okushekwa nokufiilwa omate.” — Jesaja 50:6.