Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 11

“Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya”

“Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya”

1, 2. (a) Omolwashike ovapiya ovo va li va tumwa va ka kwate po Jesus va li inave mu kwata po? (b) Omolwashike Jesus a li omuhongi mukumwifi?

 ESHI Jesus a li motembeli ta hongo ovanhu kombinga yaXe, Ovafarisai ova li ve mu handukila neenghono. Mokati kaavo va li tave mu pwilikine omwa li mwa holoka okuhaudafana; vahapu vomuvo ova li va itavela Jesus, ofimbo vamwe va li va hala a kwatwe po. Molwaashi ovawiliki vomalongelokalunga ovo kava li tava dulu okupangela ehandu lavo, ova tuma ovapiya vavo va ka kwate po Jesus. Ndele ovapiya ovo kava li ve mu kwata po. Ovapristeri ovakulunhu nOvafarisai ova li va hala okuuda kutya omolwashike ovapiya inave uya naJesus. Ove va pula tava ti: “Oshike hano inamu mu eta oku?” Ovapiya ova nyamukula tava ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” Ova li va kuminwa ehongo laJesus nomolwaasho kava li nokuli va hala oku mu kwata po. * — Johannes 7:45, 46.

2 Ovapiya ovo avo aveke va li va kuminwa ehongo laJesus. Eemhunga dovanhu oda li da ongala opo di pwilikine eshi ta hongo. (Markus 3:7, 9; 4:1; Lukas 5:1-3) Omolwashike Jesus a li omuhongi mukumwifi ngaho? Ngaashi twe shi mona metukulwa 8, okwa li e hole oshili oyo a li ha hongo nosho yo ovanhu ovo a li ha hongo. Okwa li yo onghulungu mokulongifa eenghedi dokuhonga. Natu ka konakoneni eenghedi nhatu odo a li ha longifa nonghee hatu dulu oku mu hopaenena.

Onghedi yaye yokuhonga oya li paunafangwa

3, 4. (a) Omolwashike Jesus a li a honga monghedi ipu okuudiwa ko? (b) Eudifo lokOmhunda otali ulike ngahelipi kutya Jesus okwa li ha hongo monghedi i li paunafangwa?

3 Diladila koupuna woitya oo Jesus tashi dulika a li e na, oo a li ta dulu okulongifa eshi ta hongo. Ndele nande ongaho, ka li a popya oinima ihe uditike kovapwilikini vaye, ovo vahapu vomuvo va li “ovanhu vongaho, inava longwa.” (Oilonga 4:13) Okwa li he va yavelele molwaashi okwa li e shii omangabeko avo; ka li e va lombwela oinima ihapu pefimbo limwe. (Johannes 16:12) Nonande okwa li ha yelifa eeshili domoule, okwa li ha longifa oitya i li paunafangwa.

4 Pashihopaenenwa, tala kEudifo lokOmhunda olo la shangwa muMateus 5:3–7:27. Meudifo olo lokomhunda, Jesus okwa li a yandja omayele a fimanenena, a li a yelifa oinima oyo hai etifa eenghalo donhumba. Kae fi nande omayelifilo a kitakana. Doshili, kamu na nokuli oitya oyo itai dulu okuudiwa ko noupu kounona! Onghee hano, kashi kumwifa kutya eshi a mana, eengudu dovanhu, tashi dulika mwa kwatelwa ovanamapya, ovafita voimuna nosho yo ovayuli veeshi vahapu, oda li da “kuminwa elongo laye.” — Mateus 7:28.

5. Yandja oihopaenenwa yeendjovo dimwe odo Jesus a li a popya, odo da li paunafangwa, ndele otadi ti sha neenghono.

5 Jesus okwa li ha longifa luhapu omatumbulo a yela noku li pauxupi nokwa li a popya eendjovo odo da li di shii okuudiwa ko noupu ndele oda li tadi ti sha neenghono. Kungaha okwa findila mo etumwalaka laye momadiladilo nomomitima dovapwilikini vaye, pefimbo opo eshi kwa li kuhe na oinyanyangido yomambo. Didilika oihopaenenwa ei: “Inamu tokola, opo mu ha tokolwe.” “Ava va pama, ihava pumbwa omuveluli, ndelenee ovanaudu ovo tuu aveke.” “Omhepo oya hala, ndele ombelela i noungone,” “Eshi shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” “Okuyandja oku nelao komesho yokutambula.” * (Mateus 7:1, 9:12; 26:41; Markus 12:17; Oilonga 20:35) Fiyo onena eli, omido hanga 2 000 konima eshi Jesus a popya eendjovo odo, eendjovo di na eenghono da tya ngaho otadi dimbulukiwa noupu.

6, 7. (a) Omolwashike sha fimana okupopya monghedi ipu okuudiwa ko ngeenge otwa hala okuhonga oinima i li paunafangwa? (b) Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okundubila omukonakonimbibeli ouyelele muhapu?

6 Ongahelipi hatu dulu okuhonga monghedi i li paunafangwa? Oshinima shimwe sha fimanenena osho tu na okuninga osho okupopya oinima ipu okuudiwa ko oyo ovanhu vahapu tava dulu okuuda ko noupu. Eeshili dopehovelo dOmbibeli inadi kitakana. Jehova okwa hololela ovanamitimadiwa novalininipiki omalalakano aye. (1 Ovakorinto 1:26-28) Oto dulu okuyelifa nawa eeshili dOmbibeli mokulongifa oitya i li paunafangwa noya hoololekeka.

Ngeenge to hongo, kaleka oinima paunafangwa

7 Opo tu honge monghedi i shii okuudiwa ko noupu, otu na yo okukala twa lungama tuha ndubile omukonakonimbibeli omauyelele mahapu unene. Ngeenge hatu konakona naumwe, inatu pumbwa okufatulula okanima keshe, noinashi pumbiwa okweendelela okumana ko omauyelele, sha fa ngeno kutya okumana ko omatukulwa mahapu meendelelo osho oshinima sha fimana unene. Ponhele yaasho, oshi li pandunge okweefa eemhumbwe nokudula kwomukonakoni oko ku ufe kutya ekonakono oli na okweendelela shi fike peni. Elalakano letu olo okukwafela omukonakoni a ninge omushikuli waKristus nosho yo omulongeli waJehova. Onghee hano, otu na okulongifa efimbo olo la pumbiwa opo tu kwafele omukonakoni a ude ko nawa osho te lihongo. Kungaho, oshili yOmbibeli otai ka kuma omutima waye noku mu linyengifa a katuke eenghatu metwokumwe naasho te lihongo. — Ovaroma 12:2.

Okwa li ha pula omapulo oo ta wapalele

8, 9. (a) Omolwashike Jesus a li ha pula omapulo? (b) Jesus okwa li a longifa ngahelipi omapulo opo a kwafele Petrus a fike pexulifodiladilo li li mondjila moshinima shi na sha nokufuta oifendela yotembeli?

8 Jesus okwa li ha longifa omapulo monghedi ikonekwedi. Naashi okwa li he shi ningi luhapu nokuli nonande okwa li tashi dulu okukufa ashike okafimbo kanini okulombwela ovapwilikini vaye oshitwa shonhumba. Omolwashike a li ha pula omapulo? Peemhito dimwe, okwa li ha pula omapulo omoule opo a nyaneke pomutenya omalinyengotomheno ovapataneki vaye, nomokuninga ngaho, okwa li he va mweneke. (Mateus 21:23-27; 22:41-46) Ndele peemhito dihapu, okwa li ha longifa omapulo opo a mone kutya ovahongwa vaye ova tala ko ngahelipi oinima yonhumba nopo a pendule omadiladilo avo noku va ningife va kale hava diladila moule. Onghee hano, okwa li ha pula omapulo ngaashi, “Otamu ti ngahelipi?” na “Oto shi itavele tuu?” (Mateus 18:12; Johannes 11:26) Mokulongifa omapulo, Jesus okwa li a dula okuhanga nokukuma omitima dovahongwa vaye. Natu ka taleni koshihopaenenwa shimwe.

9 Pomhito imwe, ovafendelifi ova li va pula Petrus ngeenge Jesus okwa li ha futu oifendela yotembeli. * Petrus okwa nyamukula meendelelo ta ti: “Oha futu.” Ndelenee konima yokafimbo kanini, Jesus okwa tomhafana naye ta ti: “Oto ti ngahelipi, Simon? Eehamba dokombada yedu otadi pula kulyelye ofuto yokeengaba noifuta? Okovana ile kovanailongo?” Petrus okwa nyamukula a ti: “Okovanailongo.” Jesus okwa ti: “Hano ovana ihava futu sha.” (Mateus 17:24-27) Oshitwa osho Jesus a li ta yelifa okupitila momapulo oo okwa li shi na okukala sha yelela Petrus molwaashi oilyo yomaukwaneumbo eehamba kaya li hai futu oifendela. Onghee hano, Jesus, e li Omona ewifa lOhamba yomeulu oyo ya li hai longelwa motembeli, ka li e na oshinakuwanifwa shokufuta oifendela. Didilika kutya ponhele ashike yokulombwela Petrus osho shi li mondjila, okwa longifa omapulo opo e mu kwafele a fike pexulifodiladilo li li mondjila notashi dulika Petrus a li a mona yo kutya omolwashike a pumbwa okukala ha diladila moule fimbo ina nyamukula.

Pula omapulo oo a nuninwa okupendula ohokwe yomuneumbo

10. Ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo nomupondo ngeenge hatu udifa eumbo neumbo?

10 Ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo nomupondo moukalele? Ngeenge hatu udifa eumbo neumbo, ohatu dulu okulongifa omapulo opo tu pendule ohokwe yovanhu, osho tashi dulu oku tu palela ondjila tu lombwele vamwe onghundana iwa. Pashihopaenenwa, ngeenge eshi twa konghola peumbo lonhumba, omunamido oye e uya oku tu yeulula, ohatu dulu oku mu pula nefimaneko hatu ti: “Ounyuni owa lunduluka shi fike peni oku u yelekanifa nefimbo eshi wa li omunyasha?” Konima eshi a nyamukula, ohatu dulu oku mu pula hatu ti: “Mbela oto diladila kutya oshike sha pumbwa okuningwa po opo eenghalo mounyuni di alukile kouwa?” (Mateus 6:9, 10) Ngeenge pomuvelo ope uya omudalakadi oo e na ounona vanini, ohatu dulu oku mu pula kutya: “Mbela oho lipula kutya ounyuni ou otau ka kala wa tya ngahelipi eshi ounona voye tava ka kula?” (Epsalme 37:10, 11) Ngeenge otwa kala hatu tale tete osho shi li momudingonoko weumbo, otashi ke tu kwafela tu hoolole epulo la yukila kwaasho omuneumbo e na ohokwe musho, olo tali ka pendula ohokwe yaye.

11. Ongahelipi hatu dulu okulongifa omapulo noukeka ngeenge hatu konakona navamwe Ombibeli?

11 Ongahelipi hatu dulu okulongifa noukeka omapulo ngeenge hatu ningi omakonakonombibeli navamwe? Omapulo taa pulwa noukeka otaa dulu oku tu kwafela tu teke mo omadiladilo nosho yo omaliudo momitima dovakonakoni. (Omayeletumbulo 20:5) Pashihopaenenwa, natu tye nee ohatu konakona etukulwa “Onghedi yokukalamwenyo oyo tai hafifa Kalunga” membo Ombibeli otai hongo lela shike? * Etukulwa olo otali yelifa etaleko laKalunga li na sha noinima ngaashi oluhaelo, oukolwe nokupopya oipupulu. Omukonakoni otashi dulika a nyamukule mondjila omapulo oo a shangwa membo, ndele mbela ota tu tuu kumwe naasho te lihongo? Ohatu dulu oku mu pula hatu ti: “Mbela etaleko laKalunga li na sha noinima oyo otali monika tuu li li pandjele kwoove?” Ile tu mu pule kutya: “Ongahelipi to dulu okutula moilonga ouyelele oo monghalamwenyo yoye?” Ndele kaleka momadiladilo omhumbwe yokukala nefimaneko lokufimaneka omukonakoni. Inatu hala nandenande okupula omapulo oo taa dulu okufifa ohoni omukonakonimbibeli inashi pumbiwa. — Omayeletumbulo 12:18.

Okwa li ha tomhafana pandunge

12-14. (a) Omeenghedi dilipi Jesus a li a longifa ounghulungu waye wokutomhafana pandunge? (b) Jesus okwa li a tomhafana monghedi yopandunge ilipi eshi Ovafarisai va li tava ti kutya ota longifa eenghono daSatana?

12 Molwaashi Jesus okwa li e na omadiladilo a wanenena, okwa li onghulungu mokutomhafana pandunge. Omafimbo amwe, okwa tomhafana monghedi i na eenghono opo a nyaneke pomutenya omalundilo ovapataneki vaye. Peemhito dihapu, okwa tomhafana pandunge opo a honge ovahongwa vaye oilihongomwa ya fimana. Natu taleni koihopaenenwa yonhumba.

13 Konima eshi Jesus a velula omulumenhu oo a li e na ondemoni nokwa li omupofi nomufitandaka, Ovafarisai ova ti: “Eendemoni ote di tefa mo Belsebul [Satana] aeke, omukulunhu weendemoni.” Ovafarisai ova li va dimina kutya eenghono di dule odo dopanhu okwa li da pumbiwa opo ku tewe mo eendemoni. Ndelenee, ova ti kutya eenghono daJesus oda dja kuSatana. Epopyo olo kala li ashike oipupulu, ndele kala li yo pandunge. Opo Jesus a nyaneke pomutenya omapopyo a tya ngaho, okwa ti kuvo: “Okeshe tuu oshilongo tashi litwile ondubo musho vene, otashi teka po, nongaashi kaku noshilando ile eumbo tali litwile ondubo mulo vene tali kala po. Ndele ngenge Satana ta te mo Satana omukwao, hano oye okwe litwila ondubo muye mwene, oshilongo shaye otashi kala po ngahelipi?” (Mateus 12:22-26) Paulelalela, Jesus okwa li ta ti: “Ngeenge ame omukalelipo waSatana ngaashi tamu ti, handi teya po oilonga yaSatana, kungaho Satana okwe lipilukila po ye mwene nota ka xula po diva.” Osho kasha li mbela okutomhafana kuhe fi okupatanekwa?

14 Opo nee Jesus okwa twikila okutomhafana kombinga yoshinima osho. Okwa li e shi shii kutya oilyo imwe yOvafarisai oya li hai te mo eendemoni. Onghee hano, okwa pula epulo lipu ndele ola kwata moiti, a ti: “Ngenge Ame [ohandi] te mo eendemoni naBelsebul, ovana [ile ovahongwa] veni hano otave di te mo nalyelye?” (Mateus 12:27) Etomhafano laJesus lo venevene ola hala okutya: “Ngeenge oshoshili kutya ame ohandi te mo eendemoni keenghono daSatana, osha hala okutya ovahongwa veni navo ohava longo neenghono odo tuu odo.” Mbela Ovafarisai okwa li tava dulu okutya shike vali? Kava li tava ka itavela nande kutya ovahongwa vavo ova li hava longo oilonganghono oyo keenghono daSatana. Kungaho, Jesus okwa li a nyaneka pomutenya okudiladila kwavo kwa puka nokwa li she va fininika va fike pexulifodiladilo olo va li inava hafela. Kashi hokwifa tuu okulesha kombinga yanghee Jesus a li a tomhafana navo! Diladila yo shi na sha neemhunga dovanhu odo da uda komudidi eshi Jesus ta popi, oo eholokepo laye nosho yo omutono wewi laye nopehe na omalimbililo ya li ya nghonopaleka eendjovo daye.

15-17. Yandja oshihopaenenwa osho tashi ulike nghee Jesus a li a longifa onghedi yokutomhafana yokutya “unene tuu” opo a honge eeshili tadi kumu omutima kombinga yaXe?

15 Kakele kokutomhafana opo a mweneke ovapataneki vaye, Jesus okwa li yo ha tomhafana pandunge opo a honge eeshili kombinga yaXe tadi tu omukumo notadi hafifa omutima. Oikando ihapu, okwa longifa onghedi yokutomhafana yokutya “unene tuu,” nokwe i longifa opo a kwafele ovapwilikini vaye va xume komesho meudeko lavo loshili nova kale va pamenena meitavelo. Okutomhafana kwa tya ngaho ohaku findile oinima momadiladilo ovapwilikini. Natu taleni ashike oihopaenenwa ivali.

16 Eshi Jesus a li ta nyamukula epulo lovahongwa vaye shi na sha noku va honga okwiilikana, okwa popya kutya ovadali vopanhu ohava kala va hala ‘okupa ovana vavo oipewa iwa.’ Opo nee okwa xulifa ta ti: ‘Hano nye ovai ngeenge omu shii okupa ovana veni oipewa iwa, unene tuu xo yeni yomeulu ota yandje omhepo iyapuki kuava tave mu indile.’ (Lukas 11:1-13, yelekanifa OB-1986.) Oshitwa osho Jesus a li ta yelifa inashi kanghamena kefaafanifo ndelenee okekondjifafano. Ngeenge ovadali vopanhu inava wanenena ohava file oshisho ovana, ongahelipi unene tuu Tate yetu womeulu oo ha ningi oinima monghedi ya wanenena noya yuka ta yandje omhepo iyapuki kovapiya vaye ovadiinini ovo tave mu indile nelininipiko!

17 Jesus okwa longifa onghedi yokutomhafana ya faafana eshi a yandja omayele e na sha nokuungaunga noisho, a ti: ‘Taleni omakola, oo ihaa kunu ndele ihaa teya, ngaashi ehe nelimba lokutuvikila oinima, ile okaanda, ndele Kalunga te a palula, ndele nye [kamu dule tuu unene eedila, NW]? Taleni nokudidilika eenhemo domado nhumbi hadi kulu, ndele itadi hodile ndele itadi tungu oshiyata. Hano Kalunga ngenge ta djaleke ngaha omwiidi womoixwa wa mena nena nomongula tau ekelwa mediko, unene komesho yado ote mu djaleke, nye ovaneitavelo linini.’ (Lukas 12:24, 27, 28) Ngeenge Jehova oha file oshisho eedila nosho yo eenhemo, ita ka fila oshisho unene tuu ovapiya vaye! Nopehe na omalimbililo, onghedi omo Jesus a tomhafana oya li ya kuma omitima dovapwilikini vaye.

18, 19. Ongahelipi hatu dulu okutomhafana naumwe oo ta ti kutya ina itavela muKalunga oo ita dulu oku mu mona?

18 Nafye otwa hala okukala hatu tomhafana pandunge moukalele opo tu nyaneke pomutenya omahongo oipupulu. Otwa hala yo okukala hatu tomhafana opo tu honge vamwe eeshili kombinga yaJehova tadi kumu omitima. (Oilonga 19:8; 28:23, 24) Ndele mbela otu na okulihonga okutomhafana monghedi ya kitakana? Hasho nandenande! Oshilihongomwa osho hatu lihongo kuJesus oshosho kutya okutomhafana pandunge monghedi i li paunafangwa ohaku pondola neenghono.

19 Pashihopaenenwa, ohatu ka nyamukula ngahelipi omunhu oo ta ti kutya ye ina itavela muKalunga oo ita dulu okumona? Ohatu dulu okutomhafana naye twe likolelela komhango yopaushitwe i na sha nosheetifi nosho yo oshidjemo. Ngeenge hatu tale oshidjemo shonhumba, ohatu dimine kutya ope na okukala pe na osheetifi. Pashihopaenenwa, ohatu dulu okutya: “Ngeno owa li nee konhele yokokule, ndele to hange ko eumbo liwa li na oikulya (oshidjemo), mbela ito ka dimina kutya ope na umwe (omweetifi), oo a tunga eumbo olo nokwa tula mousikopa valo oikulya? Onghee hano, nafye ngeenge hatu tale omidutilo odo tadi limonikila moushitwe nosho yo ouhapu woikulya oyo i li kombada yedu (oshidjemo), mbela kashi li pandunge okudimina kutya ope na Umwe (omweetifi) oo a shita oinima oyo? Ombibeli oya tomhafana paunafangwa nomonghedi ya yela filufilu, ya ti: ‘Osheshi keshe tuu eumbo oli nomutungi walo, ndelenee omutungi waaishe oKalunga.’” (Ovaheberi 3:4) Ndelenee nande okutomhafana kwetu oku kale ku li pandunge shi fike peni, hakeshe umwe ta ka tomhwa a itavele. — 2 Ovatesaloniki 3:2.

Tomhafana nawa novanhu, opo u hange omitima davo

20, 21. (a) Ongahelipi hatu dulu okulongifa onghedi yokutomhafana yokutya “unene tuu” opo tu divilike omaukwatya neendjila daJehova? (b) Oshike hatu ka kundafana metukulwa tali landula?

20 Mokuhonga kwetu, kutya nee omoukalele womomapya ile omeongalo, ohatu dulu okulongifa onghedi yokutomhafana yokutya “unene tuu” opo tu divilike omaukwatya nosho yo eendjila daJehova. Pashihopaenenwa, opo tu nyaneke pomutenya ehongo lomundilo woheli, olo itali fimanekifa Jehova, ohatu dulu okutya: “Ope na ngoo mbela xe omunahole ta ka handukila omona waye ndele ta tenheke eke lomona momundilo? Ediladilo lomundilo woheli mbela kali nyanyalifi unene tuu kuTate yetu womeulu omunahole!” (Jeremia 7:31) Opo tu hekeleke Omukriste mukwetu oo a polimana noku mu dimbulukifa kutya Jehova oku mu hole, ohatu dulu okutya: “Ngeenge Jehova oha tale ko nokuli noshiyandja shinininini kutya oshi na ongushu, mbela ke na ko nasha noke hole unene tuu omupiya waye keshe wokombada yedu naave wa kwatelwa mo!” (Mateus 10:29-31) Okutomhafana kwa tya ngaho otaku dulu oku tu kwafela tu hange omitima davamwe.

21 Konima eshi twa konakona eenghedi ashike nhatu daJesus dokuhonga, ohatu dulu okuuya pexulifodiladilo kutya ovapiya venya va dopa oku mu kwata po kava li tava popi tava wedele eshi va ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” Metukulwa tali landula, ohatu ka kundafana onghedi yokuhonga oyo tashi dulika Jesus a li a shiivikila unene; okulongifa omafaneko.

^ Ovapiya ovo otashi dulika va li ovakalelipo vOmhangu yopombada yOvajuda nova li koshi yeenghonopangelo dovapristeri ovakulunhu.

^ Etumbulo eli, olo tali hangwa mOilonga 20:35, ola tofwa ashike komuyapostoli Paulus. Otashi dulika a uda eendjovo odo pakanya (kashiimba komuhongwa oo e di uda kuJesus ile tashi dulika e di uda komunyumunwa Jesus) ile okupitila mehololo olo a pewa kuKalunga.

^ Ovajuda ova li va teelelwa va fute oifendela yotembeli yokomudo yoidrakma ivali, ondjabi yomafiku avali lwaapo. Odjo imwe yomauyelele oya ti: “Oifendela oyo okwa li hai longifwa mokufuta eefuto di na sha nomaxwikiloyambo oo a li haa yambwa efiku keshe nosho yo omayambo akwalukeshe oo a li haa yambwa omolwoshiwana.”

^ La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.