Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

mustafahacalaki/DigitalVision Vectors via Getty Images

KALENI OUPAFI!

Mbela eeprograma dopakombiyuta otadi dulu oku tu etela ouwa, ile oshiponga? — Ombiibeli otai ti ngahelipi?

Mbela eeprograma dopakombiyuta otadi dulu oku tu etela ouwa, ile oshiponga? — Ombiibeli otai ti ngahelipi?

 Efimbo opo la di ko, ovawiliki vomounyuni, ovanongononi nosho yo ovo ve shii nawa oinima yopauteknologi ova popya kutya eeprograma dopakombiyuta odi na eenghono. Nonande ohadi longifwa okulonga oilonga ya fimana, ove na ngoo omalimbililo kutya otadi dulu okukala da nyika oshiponga, ngeenge itadi longifwa nawa.

  •    Kamala Harris, omuponhele womupresidende waUnited States, okwa popya momafiku 4 Mei 2023 a ti: “Eeprograma dopakombiyuta odo unene hadi longifwa pauteknologi notadi dulu okulundulula onghalamwenyo yovanhu . . . ashike pefimbo opo tuu opo, eeprograma dopakombiyuta otadi dulu okuningifa ovanhu vaha kale meameno, okukufa po oufemba womunhu nokuningifa ovanhu vaha kale ve lineekela omapangelo.”

  •    Omundokotola Frederik Federspiel, oo e li mongudu yeendokotola odo di na ounghulungu mounyuni, okwa shanga moshikundaneki sho-BMJ Global Health shomafiku 9 Mei 2023 a ti: “Nonande (eeprograma dopakombiyuta) otadi dulu okukala ekwafo linene moinima i na sha nouhaku, otadi dulu yo okweetela ovanhu oshiponga palutu nosho yo pamaliudo.” a

  •    Oshikundaneki sho-The New York Times shefiku 1 Mei 2023 osha ti: “Eeprograma dopakombiyuta otadi dulu yo okulongifwa mokutandaveleka omauyelele ehe li paushili. Mafiku, ovanhu vahapu otava ka kanifa oilonga omolweeprograma odo dopakombiyuta. Ovanhu vamwe, ovo hava longo noinima yopauteknologi, ove na oumbada kutya monakwiiwa eeprograma odo otashi dulika di ka kale da nyika oshiponga kovanhu.”

 Eshi tapa ende tapa piti efimbo, ovanhu ovo hava longifa eeprograma dopakombiyuta otava ka dula okumona ngeenge otadi tu etele ouwa, ile oshiponga. Ombiibeli otai ti ngahelipi?

Omolwashike ovanhu hava nduluka oinima oyo tai dulu okutula eemwenyo davamwe moshiponga?

 Ombiibeli otai ulike kutya omolwashike oinima yopauteknologi itai dulu ashike okweetela ovanhu ouwa oo auke.

  1.  1. Nonande ohave i longo netomheno liwa, ihava dulu okumona oidjemo ii oyo tai ka holoka po monakwiiwa.

    •    “Oku nondjila ya yuka momesho omunhu, ndelenee exulilo layo oleendjila defyo.” — Omayeletumbulo 14:12.

  2.  2. Omunhu ita dulu okupangela nghee ovanhu ve na okulongifa oshilongifo osho a nduluka.

    •    “Eshi [oshilonga] ndi noku shi efela omunhu ou ta ka shikula nge. Ndele olyelye e shi shii ye ngeenge omunongo, ile elai? Ndele ye ota ka pangela oilonga yange aishe nde i longa noudjuu, ndele nde i likongela nounongo koshi yetango.” — Omuudifi 2:18, 19.

 Oinima aishe oyo otai ulike kutya omolwashike tu na okulineekela mOmushiti wetu.

Olyelye hatu dulu okulineekela?

 Omushiti wetu okwa udaneka kutya ita ka pitika omunhu, ile sha shopauteknologi shi nyone po edu, ile ovanhu.

  •    “Edu tali kala po fiyo alushe.” — Omuudifi 1:4.

  •    “Ovayuki, vo otava ka fyuulula oshilongo, ndele tava kala mo alushe.” — Epsalme 37:29.

 Omushiti wetu okupitila mOmbiibeli okwe tu pa ewiliko olo tali tu kwafele tu kale nombili noku ka kala nonakwiiwa ya amenwa. Opo u mone ouyelele muhapu u na sha naasho Ombiibeli ta ti, lesha oshitukulwa “Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu ka kale nonakwiiwa iwa kuhe na vali?” nosho yo “A Real Hope for a Better Tomorrow.”

a Osha dja moshitukulwa “Threats by Artificial Intelligence to Human Health and Human Existence,” sha shangwa kuFrederik Federspiel, Ruth Mitchell, Asha Asokan, Carlos Umana nosho yo David McCoy.