Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Bundɛi A Ndu Okɔɔ

Mi Sɔla Tɔnɔɔ le Balɔɔ a Wanaa Nɔ Taasioo Wa

Mi Sɔla Tɔnɔɔ le Balɔɔ a Wanaa Nɔ Taasioo Wa

I LOONUŊ a teleŋ ihuei pilɛ o wɔsiŋ bɔɔbɔɔ hiou woŋ niŋ o Bulukiliŋ niŋ, Saut Dakota o Amɛlika niŋ. Mi sinaŋ maa teleŋ ihueiyo cho suŋ hunɔɔ. I wa o paŋga chiɛiyo niŋ a waŋnda kunda pɔmbɔɔ, nduyɛ paŋga koŋ wa o nyulu vili vili. Ŋ wa isisi o balikoŋ bɛndu bɛndu mɛŋndaŋ ma wa ma piaa cha wo ikɛi. Nduyɛ mɛŋma maŋ ma wa ma nyulu vili vili! I chɔm ndɔɔ nya a yoomu nuu okɔɔ nyɛɛmbɔ, okoŋ, mi la bii bila le sabu naŋ wa o fondaŋ koŋ ndo.

YUŊGU NUU

Afilɛdi bom ni nda finya nuu

I veluŋ a Fuoo 7, 1936. Wanaa velu ya wa ndaa nɔ chuauwa a hiɔɔlu, nduyɛ ya wa chuaambɔɔ ni. O chiɛi pɔmbuɛi niŋ o Saut Dakota ba paaleŋ le chaŋ ndo naŋ wa ni. Wali ichiɔɔ wa nyɛ sɔviɔɔ o yoomu wanaa niaa niŋ ni, kɛ o ve nyɛ sɔvɛ hiou kpou wo le. Mi wanaa velu ya wa sɔla yiŋɔɔ maa Seiyaa Chɛhowaa o wɔsi 1934 niŋ. Ma yɔŋgu yoomula ndalaŋ o Chɛhowa lo. Lelaŋ, hɛnaŋ Chɛhowaa tosaa wa nyɛ sɔvɛ hiou kpou wo le nda ni. Mi Kilalɛŋsi finya ni, nda bom nuu Afilɛdi simnuŋ bɛnduaa kɔɔna sɔɔŋ le bɛnduaa kundaa wa o kunda naa pɔmbɔ leKilisiɔŋndo o Kɔŋdɛ niŋ, Saut Dakota.

Mi yuŋgu naa ndoo kuɛ lɔɔlɔɔ o bɔŋaŋnda leKilisiɔŋndaŋ a yooŋgu kɛndɔɔ dimioo chiɛiyo a chiɛiyo le acheleŋnda dimullo a tiindaŋ Baabui kɛndɛ bɛndoo le chilaŋ. Taamasi wanaa velu naa wa a pɛɛku nda ke naa wo mala naa le Chɛhowa kaalaa ni. Mi naa yema nuu Doloti simnuŋ wanaa dimiaa yooŋgu kɛndiaa teleŋ naŋ wa wɔsilaŋ la ŋɔmpumndo. O wɔsi 1943 niŋ, mi simnuŋ waŋndo opilɛ le Sukuu Manda iMɛlɛkayaa. O wɔsioo hoo niŋ sukuuwo hoo kanduŋ ni.

Kɔɔfaleŋ o wɔsi 1952 niŋ

Bɔŋaŋnda bɛndaŋ a la ibuŋgalaŋ la wa nyɛ sɔviɔɔ o yoomu naa niŋ ni. I loonuŋndɔ a bɔŋaŋ bɛndu naŋ bii o wɔsi 1949 niŋ o Sious Fɔls, Saut Dokota niŋndo. Mi Ŋgɔɔ Kilaŋti Suita yɔŋgu suɛi lebolle aa “Baa Mɛɛlula Chieeŋndo Hoo la Cho pa Kpɛɛluŋ a Mɛɛ Nya Yiyaŋ Yɛ?” Mbo kindila maa Kilisiɔŋaa yɔŋguŋ o Mɛlɛka lo wa kpou nɔ ma soliŋ yoomula ndalaŋ kpeku le yooŋgu kɛndɔɔ dimioo a Masale Mɛlɛkaleŋ okɔɔ. Okoŋ kɔɔli, mi yɔŋgu yoomu nuu o Chɛhowa lo. Mi sɔla yiŋɔɔ o bɔŋaŋ ibuŋga wa fuuloo wo o Bolokiŋs niŋ, a Bɛŋgufɔnɔɔ 12, 1949. Le sabu koŋ ya wa o chiɛi paŋga ihuei koŋ niŋ ni, a mɛɛ ya dimi o bundɛi hei kandɔŋndo yɛ. Naa hiɔɔlu wa chumndo le yiŋɔɔ sɔlaa o balikoŋ bɛndu bɛndoo niŋ.

Okoŋ kɔɔli, mi kɛɛsiaa le kɔɔfaleŋ tosaa. Mi kandu a Tɛɛkpaa 1, 1952, boondii ya wa wɔsilaŋ 15. Baabuiyo dimi aa, “Te wana balu a wana kɔl kaloo pɛ, num bɛɛ a simnuŋ wana kɔl kalu.” Nduyɛ wanaa kɔl kaluaa wa tau o yuŋgu nuu niŋ a toolu kɛɛsiaa nuu le kɔɔfaleŋ tosaa wo. (Pulɔwaa 13:20) Mi yaa kuɛ yooŋgu kɛndɔɔ dimioo daandi daandi naa Chuliɔs bom ni, o ndoo nɔ wɔsilaŋ 60. Mi che bɛɛ ndoo chuu ya o kɔɔ le violɔɔ, kɛ naŋ hɛnaŋ bɔɔ waa diompilɛ o wali pollo niŋ. Mi pɛɛku ndu o ba tau nduyɛ a sɔɔŋ yɔŋnuŋ o yoomu ndɔɔ niŋndoŋ. Mi Doloti bɛɛ keleŋa simnɔŋ kɔɔfanɔɔ.

MI BUƐIYAA IBUŊGAA MALA YA

Teleŋ ya wa o pɔmbɔ wo, mi wanaa velu ya wa ndaa veelu buɛiyaa ibuŋgaa a laandaa ndaa le ma huŋ wa latulu a naa. Mi pɔnɔɔ a lanɔ pilɛ, Chɛɛs nda Liŋ Kaŋtwɛl mala ya tau. Ndaa buulaŋ le ya nduyɛ mi ndaa dɛɛniaa ya kɔllo. Te ndaa wa pɛ kundala wa naa ikɛi laŋ yilɔɔ, mi ndaa veelu ya lepum le kɔlaŋ a nda latulu o wali pollo niŋ. I tuei bɔɔ teleŋ nuu yeela a nda latulu! Yaa yeema mi wa lɔɔlɔɔ o wali Chɛhowaa niŋ maa nda, nduyɛ mi tosa kɔɔfaleŋ.

Bɔd Mila wa buɛi ibuŋgaa o ndu kɔɔli ni. Mɛɛ nda Chuaŋ laa ndɔ hiŋ kunda naa yilɔɔ, I wa wɔsilaŋ 18. A teleŋ koŋ, yaa nɔ le kɔlaŋ o kunda ndoo kɛɛsiaa le waŋndo simnɔŋndo po chɔuwo wo lachi. Ndaa yeema ya mi tosa wali Chiisu ke naa sawaa maa ŋ nɔ miŋ wa yuŋyeŋ o sɔɔŋ lemasa chieeŋndo hoo woŋ. Kɛ yaa yeema mi dimi yooŋgu kɛndɔɔ a Masale Mɛlɛkaleŋ okɔɔ. (Chɔŋ 15:19) Okoŋ, mi nyuna le ma siiŋguu ya wana dimiaa yooŋgu kɛndɔɔ.

Yaa naŋ bɔɔ kɔl mɛɛ Ŋgɔɔ Mila dimul la maa o cho lakɔ a ya latulu o bɔŋaŋ kunda koŋ. Ndoo nɔ lasiɔmbu le, nduyɛ waŋnda luei ndu isiooŋ te. Ndoo sina Diom Mɛlɛkaa nyɛkɛndɛi. Waa a ndu latulu ke ya bɔɔ kɔl sikpaa! Mɛɛ naŋ chii bɔŋaŋ koŋ biyɔɔ a Kooŋndo o wɔsi 1954 niŋ, mi kunda koŋ chɛl le mi simnuŋ wana dimiaa yooŋgu kɛndɔɔ. Mi sɔla hɛnɛkɛyɛi le wali Chɛhowaa chɔɔloo tosaa.

O mɔɔtii ichiɔɔ niŋ teleŋ ya simnuŋ Bɛtɛlaitiinɔ sɛnɛiyo wo

Mɛɛ boondii biŋgi hiou, ma veelu ya le wallo tosaa o Bɛtɛɛl, o chiɛi ndaa veelu aa “Watchtower Farm” nde niŋ, o Statɛŋ Ailaŋ, o Niu Yɔk niŋ. I wa wallo loŋ le wɔsioŋ ŋgaa. Le mɛɛ ya wa wallo latulu a puaapiliaa a ndepiliaa nɔ taasioo wa yɛ, mi sɔɔŋ kɛndɔŋ yɔŋnuŋ ya o yoomu nuu niŋ tau.

WALLO O BƐTƐƐL

O alaadioo WBBR naa Ŋgɔɔ Filaŋs

Chiɛi wa Statɛŋ Ailaŋnde ndii nɔ alaadioo WBBR. Seiyaa Chɛhowaa ndaa soliŋ alaadioo hoo kpeku ni kanduŋ a wɔsi 1924 mbo huŋ bii a wɔsi 1957. Waŋnda 15 tei 20 o yuŋgoo Bɛtɛɛl niŋ ndaa tosa wallo o chiɛi keŋ niŋ ni. Naa bɔɔbɔɔ, feleŋguaa naŋ wa ni, nduyɛ naŋ nɔ taasi bɔɔ le. Kɛ mi puaapilɛnɔ kaasoŋnɔ pɔyaŋndo, diolaŋ Ɛldɔŋ Wuudwɔt ndoo tosa wallo a naa latulu. Maa finyaa o wa le naa ni nduyɛ mbo pɛɛku naa sɔɔŋ tau. Te sɔɔŋ muŋ bɛnda naa tɛɛŋ te, mi Ŋgɔɔ Wuudwɔt ndoo dimul naa aa, “A tonya, i cho suɛi kaamaa le chɔɔ nyɛ Salamanɔɔ tosa a wanaa o cho wallo latulu wa.”

Hali Pitɛsiŋ ndoo nɔ dialuŋ fulaŋ o yooŋgu kɛndɔɔ dimioo niŋ

Ŋgɔɔ Fidɛliki W. Filaŋs bɛɛ wa a naa latulu. Ndoo nɔ taasioo nduyɛ ndoo sina Baabuiyo tau. Nduyɛ ndoo nɔ yeemɛi o naa niŋ kpou. Hali Pitɛsiŋ ndoo yau le naa ni. I wa tɛtɛlɛ le diola ndɔla mɛɛlaala laŋ soliŋndo kpeku mbo hiau diola ndɔla kpeekpeilaŋ, Papakilopolɔs. Kilisiɔŋnɔ pɔyaŋndo ndu bɛɛ wa ni, nduyɛ ndoo kaala wali pollo. Mi Ŋgɔɔ Pitɛsiŋ ndoo tosa wali ndɔɔ nyɛkɛndɛi o Bɛtɛɛl, kɛ o mel wali pollo lɛŋ te. Mi ndoo yɔŋgu yaula Bandu Mɛŋgɛlaa a “Tiondoo!” o kɛmɛlaŋ niŋ ipaŋgu o ipaŋgu. Ndoo sina vɛlɛ Baabuiyo nyɛkɛndɛi nduyɛ mi ndoo muli nyunala naala bɔɔbɔɔ.

MI PƐƐKU NDEPILIAA NƆ TAASIOO WA O BA

O chiɛi keŋ niŋ, mi naŋ bɛɛndiaa nyɛm kuamaŋ naŋ dia woŋ a lamndaŋ nduyɛ miŋ dɔu muŋ o kobolaŋ niŋ. Le kaasiilaŋ 45,000 naŋ manda nyɛm kuamaŋ a lamndaŋ o wɔsioo niŋ le yuŋgoo Bɛtɛɛl ni. Mi tosa wallo a Ita Hɔt, nduyɛ ndepilɛnɔ taasioo pila o wa ni. Mi ndoo toosiaa nyɛm naŋ soliŋ kpeku le nyɛm kuamaŋ bɛɛndiaa a lamndaŋ ndo. Mi ndepiliaa cheleŋnda ndaa tosa wallo latulu a naa, nduyɛ Ita ndoo kɔɔna wali ndaa ni. Mi che bɛɛ Ita ndoo nɔ taasioo tau le nyɔɔŋ dɔuwɔɔ o kobolaŋ niŋ, kɛ ndoo nɔ bɛɛleŋ tau le puaapiliaa wa chilaŋ chuaa o chiɛi keŋ niŋnda. Mbo kɛsi taamasi kɛndɔɔ le naa kpou.

Naa Aŋchɛla a Ita Hɔt

Aŋchɛla Lomano wa ndepilɛnɔ feleŋgɔnɔɔ opilɛ ni, o ndoo hiŋ le naa wallo malaa o chiɛi niŋndo. Mi Ita mala ndu mɛɛ o hiŋ o tonyaa niŋ. Mi naa Aŋchi chal o nɔɔ niŋ a Nyaakuɛiyo 1958, nduyɛ miŋ tuɛi Chɛhowa piɛiyo yeela le wɔsioŋ 58. O wɔsioŋ muŋ niŋ kpou, mi lo lechoo Aŋchi wo o Chɛhowa piɛiyo niŋ kindi nɔɔ naa poŋ. O nɔ taasioo, nduyɛ I nɔla mi dɔu tiindaŋ nuu kpou o ndu niŋ, o yɔŋ bɛɛ miŋ sɔla bahawɛila kɛ kɛ.

WALI LEMISIƆNALUEIYO A WALI BUƐI KELAA CHOO WO

Mɛɛ puaapiliaa pisi WBBR wa o Statɛŋ Ailaŋ niŋndo o wɔsi 1957 niŋ, I wa wallo o Bɛtɛɛl Bulukiliŋ le teleŋ biŋgi. Mi naa Aŋchi chal o nɔɔ niŋ, okoŋ, mi fula Bɛtɛɛl. Ŋ wa kɔɔfaleŋ tosaa le wɔsioŋ ŋgaa o Statɛŋ Ailaŋ niŋ. Mi tosa wallo pɛŋ le teleŋndo opum le wanaa sɛnɛiyaa ndaa nɔ alaadi koŋ nda. Ndaa veelu alaadi sɛnɛi koŋ aa WPOW.

Mi naa Aŋchi tosa yoomu naa tɛtɛlɛ le halikpeŋ miŋ wa hɛnɛkɛ le wallo tosaa ba o ba nda yeema naa pɛ. Nduyɛ fulamakɔɔlioo wa ni, o wɔsi 1961 niŋ, ma veelu naa le kɔlaŋ kɔɔfaleŋ tosaa Fɔls Siti, o Nɛbilaska niŋ. Kɛ mɛɛ naŋ kuɛ loŋ, o viu bɛɛ le ma veelu naa vɛlɛ le kɔlaŋ Saut Laŋsiŋ, o Niu Yɔk niŋ le paŋgei ipilɛ o Sukuu Bɛnduaa a Buɛiyaa Malalaŋnda. Miŋ tuɛi pɛɛku naŋ sɔla wo yeela, nduyɛ miŋ yiyaŋ maa te ŋ chii pɛ sukuuwo, ŋ cho miiŋgu Nɛbilaska. Kɛ mi kɔndɔfillo bii naa mɛɛ naŋ sɔla viomɔɔ sɛnɛi cheleŋ. Naŋ nɔ miŋ kɔ tosa wali lemisiɔnalueiyo o Kambodiaa niŋ! O lɛŋnde kɛndɛle leŋ niŋ oSautist Eesiaa niŋ, miŋ cha, miŋ tuɛi, nduyɛ miŋ dembi nyɛm sɛnɛiyoŋ. Naŋ yeema bɔɔ miŋ dimul wanaa naŋ komal loŋnda yooŋgu kɛndɔɔ a Masale Mɛlɛkaleŋ okɔɔ.

Naa Aŋchɛla o wɔsi 1975 niŋ, tuma nda wa naa nyuuniaa o tɛlivisiɔŋndo choo wo

Kɛ mi sɔɔŋ lemasaŋ siŋgaŋ o Kambodiaa niŋ. Nduyɛ mi kua Saut Viɛtnam. Mɛɛ naŋ chii wɔsioŋ ŋmuuŋ, mi naa tau. Nduyɛ miŋ miiŋgu Amɛlika a kɔl tambɛiyo. Yaa yeema teleŋndo le mi seŋgu nyɛkɛndɛi. Nduyɛ mɛɛ ya seŋgu, miŋ kandu vɛlɛ kɔɔfaleŋ.

A Fuoo o wɔsi 1965 niŋ, miŋ kandu wali buɛile kelaa choo leŋ o kundala leKilisiɔŋndaŋ niŋ. Le wɔsilaŋ 33, mi naa Aŋchi tuɛi wali buɛile ibuŋgaleŋ yeela a malaa o bɔŋaŋnda bɛndaŋ. Mi tuɛi wallo hoo yeela, kanifuule, bɔŋaŋnda bɛndaŋ la wa lɔɔlɔɔ teleŋ nyaaloo le ya. Le wɔsilaŋ lapum, mi balu kundala leKilisiɔŋndaŋ yilɔɔ o Niu Yɔk niŋ a fondaŋnda balu ndu laŋ. Nduyɛ Yaŋki Stediɔm naŋ bii bɔŋaŋnda bɛnda bɔɔbɔɔ ni.

MIŊ MIIŊGU BƐTƐƐL A O SUKUULA MANDA IMƐLƐKAYALAŊ

Mi naa Aŋchi sɔla walta sɛnɛilaŋ a la kala kala cheleŋ o wɔsiŋ hiou woŋ niŋ. O wɔsi 1995 niŋ, ma dimul la le mi wa pɛɛkoo o Sukuuwo le Puaapiliaa Pɛɛkoo le Wali iMɛlɛkayaa. Mɛɛ wɔsioŋ ŋgaa hiou okoŋ kɔɔli, ma veelu naa o Bɛtɛɛl. Mɛɛ wɔsioŋ 40 hiou, I wa vɛlɛ a nyaale le miiŋgoo o Bɛtɛɛl, naa ya kandu wali lɔɔlɔɔ teŋgeŋ Mɛlɛkaa wa. Le teleŋndo opum, I wa wallo o Kunda Kɔɔna Sɔɔŋ o Lɛuve le Wallo Wo. Nduyɛ I wa vɛlɛ wana pɛɛkaa le sukuula bɔɔbɔɔ. O wɔsi 2007 niŋ, mi Dialii Kuumbaŋ Choo Ve kila Kunda Cho Hɔlteŋ le Sukuula Manda iMɛlɛkayalaŋ Ndo le sukuula kɛ kɛ cho o Bɛtɛɛl. Nduyɛ le wɔsiŋ bɔɔbɔɔ, I wa chilaŋ chuaa le kunda koŋ.

O wɔsiŋ laŋga hiou woŋ niŋ, mi siŋgaŋnda bɔɔbɔɔ tosaŋ le sukuulaŋ o Bɛtɛɛl. Mi Sukuuwo le Bɛnduaa Kundaa kanduŋ o wɔsi 2008 niŋ. Nduyɛ o wɔsioŋ ŋmuuŋ kɔɔli, ma pɛɛku bɛnduaa kundaa hiouwɔɔ 12,000 o Bɛtɛɛl cho Patasiŋ a Bulukiliŋ ndo. Sukuuwo hoo cho tosaŋndo o fondala bɔɔbɔɔ. O wɔsi 2010 niŋ, mi diola Sukuuwo le Puaapiliaa Pɛɛkoo le Wali iMɛlɛkayaa siŋgaŋ. Nduyɛ ma ke ndu diolaŋ aa Sukuu Pɛɛkaa Baabuiyo le Puaapiliaa Yembuaa. Nduyɛ ma kila vɛlɛ sukuu sɛnɛiyo ma veelu ndu aa Sukuu Pɛɛkaa Baabuiyo le Kilisiɔŋaa Cho o Nɔlaŋ Nda.

A Tapioo 2014, ma duau sukuula tiɔɔŋndaŋ ndaŋ diompilɛ nduyɛ ma ke ndu diolaŋ aa Sukuuwo le Wanaa Dimi Yooŋgu Kɛndɛ leMasaa Wa. Wanaa cho o nɔɔ niŋnda, puaapiliaa ɔɔ ndepiliaa yembuaa kua o sukuuwo hoo ni. Wanaa bɔɔbɔɔ chieeŋndo balɔɔ silɔ wa a kɔl kɛndɛ le tueiyɔɔ maa sukuuwo hoo cho wa o lɛŋnde ndaleŋ niŋ. Nduyɛ I cho bɔɔ a kɔl kɛndɛ le chiikaŋndo a wanaa bɔɔbɔɔ tosa siŋgaŋndaŋ o yoomula ndalaŋ niŋ le pɛɛkoo hoo sɔlaa wa.

Te I yiyaŋ pɛ a yoomu nuu tuupa mi sɔla yiŋɔɔ o chiɛi paŋga koŋ niŋ mbo huŋ bii a hau, I mel Chɛhowa balikaa le chiikaŋndo a wanaa nɔ taasioo wa. Mi waŋnda haa mala ya le Chɛhowa sinaa nduyɛ mi piɛi ndu nyɛkɛndɛi. Yaa chuu apum okɔɔ, nduyɛ, apum ndaa chuu ya o kɔɔ. Nduyɛ a bɔɔbɔɔ naŋ nɔ naamula pilɛ le. Kɛ mi cha o sɔɔŋ nda tosa woŋ niŋ a kaala ndalaŋ maa ndaa nɔ kaala yiŋgoloŋndo le Chɛhowa. I naŋ bɔɔ kɔl le chaŋyaŋ bɔɔbɔɔ nɔ taasioo woŋ sɔlaa wanaa Chɛhowaa tɛɛŋ, a ya nɔla mi pɛɛku o ba wa.

Yaa hɛnaŋ bɔɔ chiikaŋndo a sukuwaa fula o lɛŋii bɔɔbɔɔ ve niŋnda