Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

Kɔ o sɔɔŋ lebolloŋ sakpo

“Wana o Wana Nɔ Taasioo pɛ, O cho Wana Dɔunuŋ ko Tumbe Chɔ Chɔ Le”

“Wana o Wana Nɔ Taasioo pɛ, O cho Wana Dɔunuŋ ko Tumbe Chɔ Chɔ Le”

Ma faŋa masa bɔl nda luaa a laba mbo luɛi o yalaa niŋndo o sukuu bɛndu pum o foofu ndɔɔ le kɔl ndɔ tuuwo.

Mi chuaambɔɔ viau chɛlɛkpɛ chaŋɛiyo lɛŋ a kɔl tuuwo le pala o wa ndu wo.

Kala chuaa cho po ndɔɔ deŋullo a kɔl tuuwo le mɛɛ naa nduaa lɔlaa cho lakasi lakasi yɛ.

NAA kpou ŋ che niŋ mɛɛ waŋnda tuulu kɔl lɛ. Nduyɛ kɔndɔfili nɔ mbo bii naa le, kanifuule naa bɛɛ tuulu niŋ kɔllo teleŋndo opum. Mi che bɛɛ naa nyɛ naŋ nɔ miŋ kɛɛ wo kɔl tuuwo cho ni, lepum miŋ che maa ŋ nɔ di le tumboo, o bii fau te waŋndo pilaŋ naa pɛ tana. Mi yauwo hoo, “American Psychological Association” [L’association américaine de psychologie] dimi maa, “kɔl tuuwo bɛnda, o ke wanachioo kɛndiaa kɛndɔɔ, a yiyaŋ kɛndɔɔ.”

Yiyaŋ waa ndoo naŋ te ŋ tofa pɛ nyɛ Mɛlɛka dimul kiilanɔɔ Pɔɔl le poonyiaa wo. Sinaa maa mi waŋnda dɔunuŋ tumbe teleŋndaŋ lapum, mbo dimi aa, “O koŋ kɔɔli, te o va pɛ ma dɔunuŋ tumbe o isɔɔ o isɔɔ niŋ, chɛl mi kɔl num tuu koŋ o tosa ma tosa yɔŋ wɔɔŋndo le. Duaunuŋ tumbe o koŋ kɔɔli, ma lo o tumbe koŋ niŋ mi paaleŋ le del te.” (Ɛfisiaŋnda 4:26) O hei niŋ, ŋ nɔ pa miŋ kinduŋ a tumboo, ɔɔ ŋ nɔ miŋ kei o nɛi o nɛi niŋ le miŋ pɔlul kɔllo?

A NƆ PA MA DƆUNUŊ TUMBE?

Mɛɛ Pɔɔl yɔŋgu silaa a tumboo okɔɔ, ndoo nɔ o kɔl diomnda wana ŋchondu pum poonyiaa laŋ. Laŋ la cho ni, “La tuulu kɔl, kɛ la tosa yɔŋ wɔɔŋ te.” (Chondei 4:4, NW) Le sabu yɛɛ Pɔɔl ndoo yɔŋgu yɛ silaa hoo? Mbo hiau lachi a dimioo aa: “La mal nɛiyɔŋndaŋ, a kɔl biŋgioo, a kɔl tuuwo, a sɛɛŋgiaŋndaŋ, a waŋndo diola wɔɔŋndaŋ keelaa, a nyɛ o nyɛ cho niilu yɛle tulaa.” (Ɛfisiaŋnda 4:31) Pɔɔl wa Kilisiɔŋnda dɛɛniaa le ma mal kɔl tuuwo. Mi yauwo hoo, “American Psychological Association” [L’association américaine de psychologie] dimi vɛlɛ aa, “Wanaa yaasiaa ŋsɔɔ wa dimi maa ‘kindɔŋndo’ a tumboo pial hem tumboo, nduyɛ kɔl tuu kele keloo ke num tɔnɔ o tɔnɔ le . . . kɛlɛŋgaa niŋ te mbo soli bahawɛi numndo.”

Vɛɛ naŋ looku yɛ “kɔl tuuwo” malɔɔ, a fulamakɔɔli wɔɔŋ o nɔ wo? Mi masaa Sɔlɔmɔŋ o Isɔluɛi niŋ sindɛ poonyiaa aa, “Wana o wana nɔ taasioo pɛ, o cho wana dɔunuŋ ko tumbe chɔ chɔ le.” (Talelaŋ 19:11, NW) Vɛɛ “taasioo” mala yɛ waŋndo te kɔllo ŋol ndu pɛ suaa le tumboo?

MƐƐ TAASIOO PƆLUL KƆL TUUWO YƐ

Yɛɛ cho yɛ taasioo? Chɔɔ o suɛi niŋ walaŋ. Sinalapɛŋgu yiŋgoloŋndo sɔlaa a suɛi okɔɔ. Vɛɛ taasioo mala yɛ naa te waŋndo tiŋ naa pɛ?

Te ŋ che pɛ waŋndo kafalaŋ tosaa, mi kɔllo tuulu naa lepum. Kɛ te o yɔŋ pɛ miŋ tol yiyaŋ naa kɔɔli, okoŋ miŋ luei balaŋ o niilu latandaa niŋ, ŋ cho yɔŋulɔŋ, ɔɔ miŋ yɔŋul wana cheleŋ. Mɛɛ yiŋnde polteŋ le luam chiɛiyo naa yɛ, lende koni kɔl tuu kpeenuŋ te wo ke naa diola wɔɔŋndaŋ ni. Nduyɛ o tɛɛmbuu chaŋyaŋ naŋ, a chaŋyɛi nɛi naa Mɛlɛka waa tɛɛŋ. Lelaŋ, te ŋ dɔunuŋ tumbe pɛ, o bɛnda fɛŋ miŋ chua teleŋndo le yiyaŋndo o suɛi naŋ dɔunuŋ tumbe ve choo. Te ŋ che pɛ nyɛ cho yɔŋnɔŋndo wo walaŋ, o mala naa miŋ tiu kɔl naa ba.

Finyaa Sɔlɔmɔŋ Deeve wa ni. Ndoo lo chue mi ndoo tɛɛmbuu koowaŋ mɛɛ o dɔunuŋ tumbe a po pilɛ diolaŋ Nebal. Deeve chaa bɔɔ tosa mbo yiyaŋ fɛŋ o suɛi keŋ choo. Deeve nda puaa nduaa, ndaa manda niŋ paandu saa Neballa o yondo pollo niŋ Chudiaa. Mɛɛ teleŋndo fuuluu le saa yiiŋnde kilioo, mi Deeve nyuna Nebal le nyɛdiaa. Okoŋ, mi Nebal mulul ndu aa, “I sina naa nya fula le, nduyɛ le yɛɛ mi ke nya bɛɛdii nuu, mɛŋma ni ma kolaŋ, a nyɛ mahilu ya nɔ mi ke wanaa niaa cho ya saa yiiŋnde kilullo wa?” Nuawɔ yei bɛndu se! Mi Deeve tuɛi diomnda Nebal dimilaŋ, mbo chua puaa 400 le ma kɔ dii Nebal nda yuŋgu ndɔɔ.—Samiɔŋ Tasoo 25:4-13, NW.

Mɛɛ lanɔɔ Nebal, diolaŋ Abikɛɛ tuei a nyɛ yɔŋnuŋndo okɔɔ, mbo kua sakpo o Deeve lo. Mɛɛ o komal Deeve nda puaa nduaa, mbo del ndu o labɛŋguniŋ sakpo. Mbo dimi aa, “Yandii masanɔ nuu, I suaa wɔ naa num cha. Nduyɛ ma yaŋ ya nilaŋ masanɔ nuu.” Okoŋ mbo tɛɛsial Deeve mɛɛ Nebal cho diɔm bɛndu yɛ. Nduyɛ maa te Deeve miŋgi pɛ maa, o cho suei kiolɔɔ le koowaŋ tɛɛmboo.—Samiɔŋ Tasoo 25:24-31, NW.

Mi Deeve sɔla taasioo o suɛi Abikɛɛ dimul ndu ve niŋ. Nduyɛ yɛɛ wa yɛ fulamakɔɔlioo? O tasoo, mbo cha maa wana pɔnɔ diɔmndo Nebal wa ni. O diiŋ ndɔɔ, mi Deeve cha maa te o miŋgi pɛ maa mɛɛ balaŋ o luei koŋ o koowaŋ tɛɛmboo niŋ ni. Maa Deeve, mi suɛi pum tosa ma tuulu kɔl. Yɛɛ ŋ nɔ yɛ ma tosa? Mi yau fonda chiɔwaa pum diolaŋ “Mayo Clinic” dimi a kɔl tuuwo okɔɔ aa, “Simndɔ fɛŋ kpɛ ma yoomu fuu, nduyɛ ma tuu sooŋ 10.” A tonya, sim ndɔ fɛŋ kpɛ ma yiyaŋ o nyɛ tuulu num kɔllo wo choo, nduyɛ ma yiyaŋ a nyɛ cho wa fulamakɔɔlioo wo te o wa pɛ ma muli a kɔl tuuwo. Soliŋ taasioo kpeku le ma pɔlul kɔl, ɔɔ le ma tou kɔl tuu kalaa poloŋ.—Samiɔŋ Tasoo 25:32-35, NW.

Hau bɛɛ waŋnda tau sɔla niŋ malaa le kɔl nda tuuwo baa tiu wo. Sibastiaŋ, o ndoo nɔ wɔsilaŋ 23 wo wa o chiɛi manyumndo niŋ o lɛŋnde Pɔlisileŋ niŋ. Mi pɛɛku Baabuiyo mala ndu le mbo tiu kɔl ndɔ tuuwo ba. Mbo dimi aa, “I yiyaŋ fɛŋ o nyɛ tosa mi tuulu kɔllo. Okoŋ, I kindiŋ le sila Baabuiyo tolɔɔ kɔɔli. I che maa yau yɔŋgu sila kɛndɛ kɛndɔɔ wo Baabuiyo cho ni.”

Sila Baabuiyo tolɔɔ kɔɔli mala num ma tiu yeemɛi kala kalɛi le kɔl tuuwo ba

Sila pilɛ koŋ kpe Sɛsio bɛɛ tol kɔɔli ni. Mbo dimi aa, “Te waŋnda ndaa pilaŋ ya pɛ tana o naa niaa baalaa, mi yaa deŋi nda choo. Kɛ mɛɛ ya pɛɛku Baabuiyo, tuupa mi deŋi a tumboo, I nyunaŋ fɛŋ, ‘Ɔɔ wana benduŋ o suɛi hei niŋndo? Baa o cho ya le cho hunɔɔ a sɔŋgɔɔ hoo le?’” Yiyaŋndo o nyunalaŋ ndaŋ choo mala ndu ni mbo pɔlul kɔl. Nduyɛ te kɔllo ndoo tuulu ndu pɛ, mi ndoo tiuba le ndu pɔlullo.

Mi yeemɛi le kɔl tuuwo wa ikala poŋ. Kɛ sila cho o Baabuiyo niŋndo hiou kalu. Te a tol pɛ sila taasi koŋ kɔɔli, vɛlɛ ma piɛi naa Mɛlɛka cha le malaa, num bɛɛ, a nɔla ma soliŋ taasi numndo kpeku le kɔl tuuwo pɔlullo, ɔɔ le ma tiu ndu ba.