Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

MAGWEDEREROKO

Turuhagona tohonde nonongendeseso detauro

Turuhagona tohonde nonongendeseso detauro

Turuhagona tohonde. Turuhagona otu kwa tunda komaruha gane gohonde, yininke yoyigeha (red cells) neyi yoyizera (white cells) neyi yokukankesa honde pokuremana (platelets) ntani nomema gomohonde (plasma). Pasihonena, yininke yoyigeha kwa kara noturuhagona otu ava tumbura asi hemoglobin. Nomutji edi ava ruganesa kohemoglobin kudiruganesa mokuhakura ava va sesupa honde ndi ava ava zumbanesa honde zonzi morutu.

Mema gomohonde (plasma) kusimba yininke yoyinzi yokulisiga-siga ngwendi mungwa nonondya nosuka noyininke yokuvatera mokukankesa honde, ntani noyininke yokurwanesa mauvera noturuhagona tumwe hena ngwendi albumin. Nsene gumwe ta vere, vandokotora kuvhura va mu vendwe nogamma globulin ezi va gusa momema gomohonde zomuntu ogu ga kara novakwayita wokukandana uvera ou. Yininke yoyizera kuvhura kukara ntundiliro zointerferons nointerleukins eyi ava ruganesa mokuhakura kankera nomauvera gamwe.

Kuvhura Vakriste va tambure uhaku omu mwa hamena turuhagona otu tohonde ndi? Bibeli kapi za gava mauzera gokuvyukilira, yipo nye nkenye gumwe ga hepa kutura po etokoro mokuliza nezwi lyendi lyokomutjima kosipara saKarunga. Vamwe kuvhura va nyoke turuhagona otu natunye, nokutanta asi Veta zaKarunga koVaisraeli kwa hepere asi honde nsene tazi tundu mo morutu, va hepa ‘kuzitjisira pevhu.’ (Deuteronomium 12:22-24) Ano vamwe, mokunyokera honde nomaruha gazo gane nagenye, kuvhura va tambure mauhaku omu mwa hamena karuhagona. Awo kutanta asi turuhagona otu va gusa mo honde kapi twa karera po eparu lyosisitwa oku va gusa honde.

Nsene tatu tura po matokoro kuhamena turuhagona tomohonde, twa hepa kutarurura mapuro gana kukwama ko: Ame na yi dimburura asi kunyokera turuhagona natunye kutanta asi kunyokera nomutji dimwe edi adi rwanesa mauvera ndi dokuvatera honde zi kanke zi hageke kupita? Kuvhura ni fatwilire ndokotora eyi nina kutambwira ndi nina kunyokera karuhagona kamwe ndi tumwe otu tomohonde ndi?

Nongendeseso detauro. Eyi kwa kwatera mo hemodilution, omu ava pwagesa honde morutu, nokutura mema gokulikarera morutu, ntani konyima honde tava zi rugwida hena momuveli. Kwa kwatera mo hena cell salvage omu ava gusa honde zokuzumbana petauro nokuzirugwida hena morutu. Honde tava zi sipi posironda nokuzikuhwa, ntani nokuzirugwidira momuveli. Morwa vandokotora kuruganesa nongendeseso dokulisiga-siga, Mukriste ga hepa kudivilisa asi yinke ana hara kurugana ndokotora.

Pokutura matokoro kuhamena nongendeseso edi, lipura nyamoge asi: ‘Nsene honde zange tava zi pwagesa morutu, nokuhagekesa epupo nampili pokaruwogona, ezwi lyange lyokomutjima tali pulisire nge mokutara honde asi azo simpe zomorutu rwange, yipo yi dire kukara hepero “kuzitjisira pevhu” ndi? (Deuteronomium 12:23, 24) Kuvhura yi hepeke ezwi lyange lyokomutjima nsene tava gusa honde zange, nokugwederera ko uhaku umwe, nokuzitengwida hena morutu rwange ndi? Ame na yi dimburura asi mokunyokera nongendeseso nadinye omu mwa hamena mo honde zange, kutanta asi kunyokesa nampili kugusa honde zange va zi konakone, ndi va zi guse zi pite mehina va zi kuhwe nokuzitengwidira nge hena (hemodialysis), ndi zi pite mehina lyokurugana yirugana eyi aga rugana mapunga nomutjima gwange ndi?’

Mukriste ga hepa kutokora mwene asi ngapi omu na pulisira eruganeso lyohonde zendi mongendeseso zetauro. Ga hepa hena kutokora nongendeseso omu ava gusa honde zendi, nokugwederera uhaku umwe, nokuzimutengwidira hena.