Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 9

Yitundwamo yezuvhiso—‘Mapya gana fire etezo’

Yitundwamo yezuvhiso—‘Mapya gana fire etezo’

OKU LYA DEMENENA EGAUNUNO

Jehova kwa ninka mbuto zoUhompa zi kure

1, 2. (a) Morwasinke va tetukilire varongwa vaJesus? (b) Etezo musinke ga tembe Jesus?

VARONGWA kwa tetukire. Jesus kwa va tanterere asi: “Kankukeni, mu tare mapya omu gana fire etezo.” Awo kwa tere oku ga likire Jesus nokumona asi mbuto simpe kapi zina pi. Nampo va lipulire asi: ‘Etezo musinke? Makwedi simpe manzi ga hupire ko komeho etezo li sike mo.’—Joh. 4:35.

2 Jesus kapi ga tembe ketezo lyene-lyene. Age kwa ruganesere mpito ozo a ronge varongwa vendi yirongwa yivali yomulyo kuhamena etezo lyovantu. Yirongwa musinke oyo? Mokugwana elimbururo, tu konakoneni sihorokwa oso.

Kulitura mo mosirugana ntani kuhafa

3. (a) Yisinke ya ninkisire Jesus a uyunge asi: ‘Mapya gana fire etezo’? (b) Ngapi Jesus ga fatwilire kuhamena eyi ga tembe?

3 Nzogera ezi zaJesus novarongwa vendi kwa horokere kehagero lyomvhura 30, pepi nositata simwe saSamaliya sedina Sikara. Apa varongwa vendi va zire mositata, Jesus kwa kere pondjombo a uyunge nomukadi ogu ga kwete usimbu mulyo gerongo lyendi. Apa varongwa va ka tengwire, age mukadi ta zi mositata a ka tantere ko vantu kuhamena yininke yokutetukisa eyi ga lirongere. Apa va ka yi zuvhire vantu makura tava tundu mo mositata va ze kwaJesus. Apa Jesus ga mwene mbunga zoVasamaliya zina kuwiza makura ta tanta asi: ‘Tareni mapya omu gana fire etezo.’ Mokufaturura asi age kwa tembe ketezo lyovantu ta uyunga asi: ‘Mutezi ta pongaike nombuto komwenyo gwanarunye.’—Joh. 4:5-30, 36.

4. (a) Yirongwa musinke yivali yomulyo yetezo ga rongere Jesus? (b) Mapuro musinke natu ka konakona?

4 Yirongwa musinke yivali yomulyo kuhamena etezo lyovantu ga rongere Jesus? Sokuhova, sirugana kuna kara somulyo. Apa ga uyungire asi ‘mapya gana fire etezo,’ age kwa tumangedere vasikuli vendi va rugane ko yuma. Mokuvalikida mulyo gosirugana oso, age kwa tente hena asi: “Mutezi kuna kutambura mfuto.” Etezo lya tamekere, kapi pwa kere siruwo sokuliranga-ranga. Sauvali, varugani vana hafa. Jesus kwa tente asi mukuni nomutezi ngava ‘hafa kumwe.’ (Joh. 4:35b, 36) Ngwendi moomu tupu Jesus ga hefe pokumona ‘Vasamaliya wovanzi kuna kupura mwendi,’ novarongwa vendi nawo kwa hefe apa va rugene sirugana sokuteza nomutjima nagunye. (Joh. 4:39-42) Sihorokwa esi kwa kara nomulyo kwetu morwa aso kwa fanekesa eyi yina kuhoroka metezo lyovantu momazuva getu. Siruwoke lya tamekere etezo momazuva getu? Wolye va lihameka mo? Yitundwamo musinke ya kara?

Hompa gwetu ta pitisire etezo lyenene

5. Yilye a pitisire metezo lyenene, ntani ngapi emoneko lyaJohanesa lya likida asi sirugana kuna kara somulyo?

5 Jehova kwa likidire mupositoli Johanesa emoneko kuhamena sirugana esi ga pa Jesus sokupitisira etezo lyenene lyouzuni mudima. (Resa Ehororo 14:14-16.) Memoneko eli, Jesus kwa kara nonkata nositezeso. ‘Nkata zongorodo komutwe gwaJesus’ kulikida asi kuna kupangera ngaHompa. ‘Sitezeso sositwe mokuwoko kwendi’ kulikida hena asi age Mutezi. Pokuuyunga kupitira momuengeli asi “muzangu gouzuni guna siki mo mokupya,” Jehova kwa nkondopekere mulyo gosirugana. Yosili ‘ruveze runa siki mo rokuteza,’ kwato siruwo sokuliranga-ranga. Pokulimburukwa mpangera zaKarunga asi “kwata nawa sitezeso soge,” Jesus kwa pwezere mo sitezeso sendi nokuteza ndi kupongaika vantu vepevhu. Emoneko eli kutudiworokesa hena asi ‘mapya gana fire etezo.’ Ngapi sihorokwa esi sina tu vatere tu dive siruwo esi lya tamekere etezo lyenene?

6. (a) Siruwoke sa tamekere siruwo somuzangu? (b) Nye siruwoke lya tamekere etezo ‘lyomuzangu gouzuni’? Faturura.

6 MEhororo 14:14 kwa singonona asi Jesus, Mutezi, kuna dwara nkata, ezi va mu pere mo-1914 apa va mu tumbire ngaHompa. (Ndan. 7:13, 14) Konyima zoyo, Jesus yipo va mu pangerere a tameke kuteza (velise 15). Yihorokwa oyo kwa lifana neyi ga singonwene Jesus mosifanekeso soyilya nomau. Age kwa tente asi: “Muzangu uhura wouzuni.” Nonkango edi kulikida asi siruwo somuzangu kwa tamekere posiruwo simwe nouhura wouzuni, mo-1914. Konyima yipo lya tamekere ‘etezo.’ (Mat. 13:30, 39) Tuna yi dimburura asi etezo kwa tamekere nomvhura dongandi konyima zapa Jesus ga tamekere kupangera. Pomuhowo, kutundilira mo-1914 dogoro ketamekero 1919, Jesus kwa kuhwire vasikuli vendi wovagwavekwa. (Mara. 3:1-3; 1 Pet. 4:17) Ano konyima zoyo, mo-1919, yipo lya tamekere etezo ‘lyomuzangu gouzuni.’ Poopo tupu Jesus kwa ruganesere mukareli gokulimburukwa mokuvatera vanavazinyetu va mone mulyo gosirugana sokuzuvhisa. Tu konakoneni eyi ya horokere.

7. (a) Ekonakono musinke lya vaterere vanavazinyetu va kwate egano mulyo gosirugana sokuzuvhisa? (b) Yisinke vanavazinyetu va va korangedere va rugane?

7 MwaPembankuru 1920, Ruhungu kwa tente asi: “Kuliza nekonakono lyoMatjangwa kwa likida asi ngereka kwa zi pa situmbukira sokudivisa mbudi kuhamena uhompa.” Pasihonena, uporofete waJesaya kwa vaterere vanavazinyetu va kwate egano asi mbudi zoUhompa va hepa kuzidivisa uzuni mudima. (Jes. 49:6; 52:7; 61:1-3) Kapi va divire omu nava sikisa mo sirugana oso, nye va kere nehuguvaro asi Jehova nga va vatera. (Resa Jesaya 59:1.) Morwa kukwata egano mulyo goyirugana yokuzuvhisa, vanavazinyetu kwa va korangedere va liture mo unene. Yisinke va rugene?

8. Mo-1921, yirongwa musinke yivali kuhamena sirugana sokuzuvhisa va kwete egano vanavazinyetu?

8 MwaSindimba 1921, Ruhungu kwa tente asi: “Ezi kuna kara mvhura zongwa, vantu wovanzi va zuvha mbudi zousili momvhura 1921 kupitakana mvhura za ka pita.” Sifo kwa tente hena asi: “Nye yirugana simpe yinzi. . . . Tu yi ruganeni noruhafo.” Vanavazinyetu va kwete egano yirongwa yivali yomulyo kuhamena sirugana sokuzuvhisa esi ga pere Jesus vapositoli vendi: Sirugana kwa kara somulyo, ntani varugani va hafa.

9. (a) Mo-1954, yisinke rwa tente Ruhungu kuhamena sirugana somuzangu, ntani morwasinke? (b) Eligwederero musinke mosivaro sovazuvhisi lya horoka monomvhura 50 da ka pita? (Tara karata “ Eligwederero lyovazuvhisi mouzuni mudima.”)

9 Konyima zo-1935, apa vanavazinyetu va kwete egano asi emukurumbunga lyononzwi dapeke ngali tambura mbudi zoUhompa, awo kwa litulire mo unene mokuzuvhisa. (Jes. 55:5; Joh. 10:16; Ehor. 7:9) Yitundwamo? Mo-1934, vazuvhisi woUhompa kwa kere 41 000, nye konyima zonomvhura dongandi, mo-1953, va sikire ko 500 000! Ruhungu 1 Sindimba 1954, kwa tente asi: “Mpepo zaJehova nononkondo domoNonkango dendi yiyo ya tu vatera tu sikise mo sirugana sosinene somuzangu mouzuni mudima.” *Sak. 4:6.

ELIGWEDERERO LYOVAZUVHISI MOUZUNI MUDIMA

 Sirongo

1962

1987

2013

Australia

15 927

46 170

66 023

Brasilia

26 390

216 216

756 455

Fransa

18 452

96 954

124 029

Italia

6 929

149 870

247 251

Yapani

2 491

120 722

217 154

Meksiko

27 054

222 168

772 628

Nigeria

33 956

133 899

344 342

Filipine

36 829

101 735

181 236

Amerika

289 135

780 676

1 203 642

Zambia

30 129

67 144

162 370

ELIGWEDERERO LYOVARONGWA WOBIBELI

 1950

234 952

1960

646 108

1970

1 146 378

1980

1 371 584

1990

3 624 091

2000

4 766 631

2010

8 058 359

Yitundwamo yomuzangu kwa yi pumbire moyifanekeso

10, 11. Mosifanekeso sombuto zomositareta, maruha musinke gekuro va nkondopeka mo?

10 Moyifanekeso yendi yoUhompa, Jesus kwa pumbire yitundwamo yosirugana setezo. Tu konakoneni sifanekeso sombuto zomositareta nesi sohingo. Natu ka demenena omu ya ya sikilira mo pomazuva gopouhura.

11 Sifanekeso sombuto zomositareta. Mugara kwa kunine mbuto zomositareta. Makura tazi kuru nokukara sitji sosinene omu ya ya tungire yidira yikorogo yayo. (Resa Mateusa 13:31, 32.) Maruha musinke gekuro lyombuto ozo va nkondopeka mosifanekeso esi? (1) Ekuro lyokutetukisa. ‘Mbuto ezi za nunupilire po’ kwa ya kere sitji ‘sonomutayi dononene.’ (Mar. 4:31, 32) (2) Ekuro ngali horoka. ‘Apa mbuto va zi kunine, tazi kuru.’ Jesus kapi ga uyungire asi “nampo ngazi kura.” Hawe, nye age kwa tente asi “tazi kuru.” Ekuro lyazo kwato yokulihagekesa. (3) Sitji esi sa kulire kwa kokere “yidira yekeguru” makura “tayi ya tungu yikorogo momundwire gwaso.” Ngapi omu maruha aga gatatu ga sikilira mo metezo lyanaina?

12. Ngapi sifanekeso sombuto zomositareta sa sikilira mo metezo lyanaina? (Tara hena kakende “ Eligwederero lyovarongwa woBibeli.”)

12 (1) Ekuro lyokutetukisa: Sifanekeso kwa likida ekuro lyombudi zoUhompa nekuro lyonombungakriste. Kutundilira mo-1919, varugani womupampi kwa va pongaika va ya kare monombungakriste. Posiruwo oso, sivaro sovarugani kwa kere sosinunu nye sa genderere kukura. Ekuro olyo kwa ligwederera unene dogoro ngesi. (Jes. 60:22) (2) Ekuro ngali horoka: Ekuro lyombungakriste kwato gokulihagekesa po. Nampili ngomu mbuto za ligwanekera nomarwaneso, azo kwa twikira kukura. (Jes. 54:17) (3) Kutunga mositji: “Yidira yekeguru” eyi ya ya tungire mo kwa fanekesa mamiliyona govantu wonomutjima donongwa wokoyirongo 240 ava va tambura mbudi zoUhompa nokuyagwana uvando monombungakriste. (Hes. 17:23) Monombungakriste awo kugwana erongo norufuwo ntani epopero.—Jes. 32:1, 2; 54:13.

Sifanekeso sombuto zomositarate kulikida asi owo va kara mombungakriste kugwana uvando nepopero (Tara paragarafu 11, 12)

13. Mosifanekeso sohingo, maruha musinke gekuro va nkondopeka mo?

13 Sifanekeso sohingo. Apa mukadi ga tulire hingo momahemere gousura, hingo kwa hahesere usura naunye. (Resa Mateusa 13:33.) Maruha musinke gekuro va nkondopeka mosifanekeso esi? Tu konakoneni maruha gavali: (1) Ekuro kwa retesere po marunduruko. Hingo kwa lihanene “dogoro noku za hahesa usura mudima.” (2) Ekuro kwa lihanene. Hingo kwa hahesere ‘mahemere gatatu gousura,’ kutanta asi usura naunye. Ngapi omu maruha aga gavali ga sikilira mo metezo lyanaina?

14. Ngapi sifanekeso sohingo sa sikilira mo metezo lyanaina?

14 (1) Marunduruko: Hingo kwa fanekesa mbudi zoUhompa, ano mahemere gousura kwa fanekesa vantu. Ngomu tupu hingo azi rundurura usura, mbudi zoUhompa nazo kurundurura nomutjima dovantu owo ava zi tambura. (Rom. 12:2) (2) Ekuro kwa lihana: Elihano lyohingo kwa fanekesa elihano lyombudi zoUhompa. Hingo kulihana mousura naunye. Mokulifana, mbudi zoUhompa kwa lihanena “nokooku wa ka twa uzuni.” (Yirug. 1:8) Ruha oru rosifanekeso kulikida hena asi nampili moyirongo omu va silika yirugana yetu, mbudi zoUhompa kuna kulihana, va hana kuyidivira.

15. Ngapi da sika mo nonkango domwaJesaya 60:5, 22? (Tara hena kakende “ KwaJehova nayinye ureru” ntani “ Omu ‘epata lyenunu lya kara muhoko.’”)

15 Nomvhura 800 komeho Jesus a uyunge yifanekeso oyo, kupitira mwaJesaya, Jehova kwa pumbire unene wetezo lyomomazuva getu ntani ruhafo oru ngali reta. * Jehova kwa singonona omu vantu ‘wokoure’ ngava gogomokera kombunga zendi. Age kwa tanterere Jerusarema ezi za fanekesa vagwavekwa ava vana kara pevhu asi: “Ngo yi mona eyi, makura to zura ruhafo; komafuta oko emona lyawo ngali wiza koge.” (Jes. 60:1, 4, 5, 9) Nonkango odo da sika mo. Naina, vakareli vaJehova kuna hafa ngomu vana kumona sivaro sovazuvhisi woUhompa kuna kuligwederera moyirongo yawo.

Eyi ava hafere vakareli vaJehova

16, 17. Konda musinke zimwe zeyi ‘mukuni nomutezi ava hafere kumwe’? (Tara hena kakende “ Omu yitratate yivali ya gumine komutjima vantu vavali womoAmazon.”)

16 Jesus kwa tanterere vapositoli vendi asi: “Mutezi . . . ta pongaike nombuto komwenyo gwanarunye, asi mukuni nomutezi va hafe kumwe.” (Joh. 4:36) Morwasinke atu ‘hafere kumwe’ metezo lyouzuni mudima? Nokonda nonzi, nye tu konakoneni ntatu.

17 Konda zokuhova, ose kuhafa pokumona omu Jehova a lihameke mosirugana esi. Apa atu zuvhisa mbudi zoUhompa ose kukuna mbuto. (Mat. 13:18, 19) Apa atu vatere gumwe a kare murongwa gwaKristusa ose kuzangura mbuto. Natuvenye kuhafa apa atu mono Jehova kuna kuninka mbuto zoUhompa zi ‘mene nokukura.’ (Mar. 4:27, 28) Nombuto dimwe edi atu kunu kukakura konyima ano wopeke yiwo ava ka di zangura. Nampo nove ya ku horokera eyi ya horokera Joan, munazinyetukadi gomoBritania ogu ga gwene ekuho nomvhura 60 da ka pita. Age kwa tente asi: “Ame na ligwanekera novantu ava va tantera nge asi na va zuvhisilire. Na hana kuyidivira, Nombangi dapeke konyima kwa ya lirongere nawo Bibeli nokuvavatera va kare vakareli vaJehova. Ame nina hafa asi mbuto na kunine kwa kura nokuzizangura.”—Resa 1 Vakolinte 3:6, 7.

18. Konda musinke zoruhafo va tumbura 1 Vakolinte 3:8?

18 Konda zauvali, ose kukara varugani woruhafo nsene tu diworoka nonkango daPaurusa edi asi: “Nkenye ogu ngava ka mu pa mfuto zendi momu ga yi liruganena.” (1 Kol. 3:8) Mfuto kuzigava kuliza noyirugana kapisi kuliza noyitundwamo yoyirugana. Ee, omu tupu adi hafesa nonkango odo kwava ava zuvhisire monomukunda omu ava dili kutambura mbudi! Kosipara saKarunga, nkenye Mbangi ogu a lihameke mo nomutjima gwendi nagunye mosirugana sokukuna ‘kureta nondanda’ ano ga kara nokonda zokuhafa.—Joh. 15:8; Mat. 13:23.

19. (a) Ngapi uporofete waJesus womwaMateusa 24:14 au tu retere ruhafo? (b) Yisinke twa hepa kudiworoka nampili kapi yina kututompoka kutulisa po varongwa?

19 Konda zautatu, ose kuhafa asi sirugana setu kuna kusikisa mo uporofete. Tu tareni omu Jesus ga limbwilire vapositoli vendi apa va mu pulire asi: “Sidiviso sewizo lyoge nesi souhura wouzuni sipi so?” Age kwa va tanterere asi ruha rumwe rosidiviso oso ngaru kara sirugana sokuzuvhisa mouzuni mudima. Age kwa tembe kosirugana sokutulisa po varongwa ndi? Hawe. Age kwa tente asi: “Mbudi zoNgwa ezi zoUntungi waKarunga tanko ngava zi divisa mwa za uzuni mudima, zi kare umbangi wonomuhoko nadinye.” (Mat. 24:3, 14) Yipo nye, sirugana sokudivisa ndi sokuzuvhisa, sirugana sokukuna mbuto, kuna kara ruha rosidiviso. Apa atu zuvhisa mbudi zongwa zoUhompa, twa hepa kudiworoka asi nampili kapi yina kututompoka kutulisa po varongwa ose kuna kugava “umbangi.” * Yi kare asi vantu kupurakena ndi hawe, ose kuna kulihameka mo mokusikisa mo uporofete waJesus nokukara “varugani kumwe naKarunga.” (1 Kol. 3:9) Ozo kuna kara konda zongwa zokuhafa.

‘Kutundilira kohuro ou dogoro kohuro nkwawo zouzuni’

20, 21. (a) Ngapi dina kusika mo nonkango domwaMarakiya 1:11? (b) Kombinga zosirugana somuzangu, yisinke ono tokomene kurugana ntani morwasinke?

20 Jesus kwa vaterere vapositoli vendi va mone asi sirugana sokuteza kwa kere somulyo. Kutundilira mo-1919, Jesus kwa vatera hena varongwa vendi va kwate egano mulyo gokuzuvhisa. Vantu vaKarunga kwa litura mo unene mosirugana sawo. Kwato gumwe gokuhagekesa po sirugana setezo. Ngwendi moomu ga yi pumbire Marakiya, sirugana sokuzuvhisa kuna kusirugana ‘kutundilira kohuro ou dogoro kohuro nkwawo zouzuni.’ (Mara. 1:11) Yi kare asi kupi va tunga, vakuni novatezi kurugana nokuhafa kumwe. Nkenye ezuva ose kutara sirugana setu asi mulyo.

21 Nsene tu tara nomvhura 100 da ka pita, kambunga kovakareli vaKarunga kwa nenepa “ngwendi muhoko,” ayo kuninkisa nomutjima detu di ‘zure ruhafo.’ (Jes. 60:5, 22) Ngano ruhafo rwetu neharo lyetu lyokuhara Jehova, “Hompa gomuzangu,” yi tu tumangede tu lihameke mo unene momuzangu gomunene.—Ruk. 10:2.

^ para. 9 Komauzera gomanzi kweyi ya horokere monomvhura odo, kuna kukukorangeda o rese mobuke Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, pepenuno 425-520, omu va simwitira yitundwamo yosirugana setezo kutundilira mo-1919 dogoro 1992.

^ para. 15 Komauzera gomanzi kuhamena uporofete ou, tara buke Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind II, pepenuno 303-320.

^ para. 19 Usili owo womulyo kwa u kwete egano Valirongi woBibeli wokuhova. Ruhungu 15 Mangundu 1895 kwa tente asi: “Nampili tu pongaike mbuto zonunu, ose kuvhura simpe kugava umbangi wounzi kuhamena usili.  . . Natuvenye kuvhura kuzuvhisa.”