Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 14

Kukwatesa ko epangero lyaKarunga kapisi gapeke

Kukwatesa ko epangero lyaKarunga kapisi gapeke

OKU LYA DEMENENA EGAUNUNO

Morwa kukwatesa ko Uhompa, vantu vaKarunga kapisi wouzuni ou

1, 2. (a) Nonkango musinke ga uyungire Jesus edi da gamena vasikuli vendi nelyezuva? (b) Ngapi nonkore da hetekera ko kutufunda, ntani noyitundwamo musinke?

JESUS kwa sikeme komeho zaPiratusa, makura ta uyunga nonkango edi da gamena vasikuli vendi wousili nelyezuva. Age kwa tente asi: ‘Uhompa wange kapisi wouzuni ou. Nganosi uhompa wange wouzuni ou, vakareli vange ngano vana ru, asi na ha za momawoko goVajuda. Nye ntaantani uhompa wange kapisi wouzuni ou.’ (Joh. 18:36) Piratusa kwa geve Jesus va ka mu dipage, nye konyima zomazuva gatatu ta vhumbuka. Vapangeli woVaroma va hetekerere ko kuzonagura po vasikuli vaKristusa, nye kapi ya va tompokere. Vakriste va hanesere mbudi zoUhompa mouzuni naunye.—Koros. 1:23.

2 Konyima zapa Uhompa va u tulire po mo-1914, mapangero gamwe gononkondo kwa hetekerere ko kuzonagura po vantu vaKarunga. Nye kapi ya va tompokere. Mapangero nonombungapolitika kwa hetekera ko kutusininika tu va kwatese ko. Nye kapi ya va tompoka kutugaununa. Naina, owo ava kwatesa ko Uhompa kwa tunda monomuhoko nadinye depevhu. Nampili ngoso, awo kwa kara mouumwe, kapi ava kwatesa ko maupolitika gomouzuni. Uumwe wetu kulikida asi Uhompa waKarunga kuna kupangera ntani Hompa Jesus Kristusa kuna kutwikira kupitisira nokuwapukurura nokupopera vantu vendi. Tu konakoneni omu ga yi rugana nokutara mafundo gamwe gopaveta aga twa gwana ngomu tuna kutwikira kukara “kapisi wouzuni.”—Joh. 17:14.

Sihorokwa somulyo

3, 4. (a) Yisinke ya horokere apa va u hampurukire Uhompa? (b) Vantu vaKarunga va kwete nawa-nawa egano eyi ya hamenene mo mokudira kulihameka moyita ndi? Faturura.

3 Apa va u hampurukire Uhompa, yita tayi horoka meguru makura Satana tava mu zugumine pevhu. (Resa Ehororo 12:7-10, 12.) Yita tayi horoka hena pevhu, eyi ya hetekere ulimburukwi wovantu vaKarunga. Awo kwa tokomenene kukwama sihonena saJesus sokudira kukara wouzuni. Nye pomuhowo kapi va kwete nawa-nawa egano eyi ya hamenene mo mokudira kulihameka moyita.

4 Pasihonena, buke Millennial Dawn Ruha 6, ezi va pwagesere mo-1904, * kwa korangedere Vakriste va nyokere po kulihameka moyita. Buke kwa fatwilire asi nsene Mukriste va mu ninka a kare mukwayita, age ga hepa kuhetekera ko kugwana sirugana esi sa dilire kuhamena mo kurwa. Nsene kapi yina kupita makura va mu tume moukwayita, ga hepa kudivilisa asi kapisi a ka dipage muntu. Herbert Senior gomoBritania, ogu ga gwene ekuho mo-1905, kwa tente asi: “Vanavazinyetu kapi va kwete nawa egano nsene asi ya wepe kukara mukwayita nye wa hana kurwa.”

5. Evyukiso musinke rwa geve Ruhungu 1 Sitarara 1915?

5 Nye Ruhungu 1 Sitarara 1915, kwa vyukisire eyi va tjenge mobuke Millennial Dawn. Aro kwa tente asi: “Nsene Mukriste a lihameka moukwayita, kapi nayi mu ninkisa a teze po nompango doSikriste ndi?” Nye ngapi nsene Mukriste va mu tantera asi tava mu roya morwa ana nyoka kudwara mudwaro govakwayita ndi kuza a ka rwe? Ruhungu kwa tente asi: “Yipi yomulyo po, va ku roye morwa kulimburukwa Hompa gombili ndi va ku roye ove kuna kuruganena vahompa womouzuni? Ose twa tokora kufa morwa kulimburukwa Hompa gemeguru.” Nampili ngomu da kere nonkango domukumo, sirongwa kwa hulisire asi: “Kapi tuna kumusininika. Nye kuna kugava tupu egano.”

6. Yisinke ono lirongere ko kosihonena samunazinyetu Herbert?

6 Vanavazinyetu vamwe va yi kwete egano asi epuko kulihameka moukwayita. Herbert kwa tente hena asi: “Kapi pwa kere malisigo kwange pokatji kokuherura yirwiso [sirugana esi sa dilire kuhamena mo kurwa] nokutura yikutji mouta tu roye.” (Ruk. 16:10) Morwa etokoro lyendi lyokunyoka kulihameka moukwayita, munazinyetu Herbert kwa mu tulire modorongo. Nage novanavazinyetu 4 kwa kere mombunga zovantu 16 womomaukarelikarunga gapeke ava va nyokere kulihameka moukwayita, awo kwa va tumine kodorongo zaRichmond zomoBritania. Herbert navamwe kwa va twere mokahore-hore koFransa oku kwa kere yita. Makura tava va tokwere nomfa. Nage navamwe kwa ka va sikamekere komeho zovakwayita va va roye. Nye kapi va va dipagere tava va tomene nomvhura 10 modorongo.

“Na yi kwete egano asi vantu vaKarunga va hepa kukara nombili nanavenye, nampili mosiruwo soyita.”—Simon Kraker (Tara paragarafu 7)

7. Komeho zokutameka yita yauvali youzuni, yisinke vantu vaKarunga va kwete egano?

7 Komeho zokutameka yita yauvali youzuni, vantu vaJehova va ya kwete nawa egano eyi ya tanta kudira kulihameka moyita ntani eyi ya hamena mo kukwama sihonena saJesus. (Mat. 26:51-53; Joh. 17:14-16; 1 Pet. 2:21) Pasihonena, Ruhungu 1 Mangundu 1939 kwa kere mo sirongwa: “Kudira kulihameka moyita,” esi sa tente asi: “Vantu vaJehova va hepa kukwama mpangera zokudira kulihameka moyita yonomuhoko.” Simon Kraker, ogu ga ya rugene komberewa zomutayi moBrooklyn, New York kwa uyungire kuhamena sirongwa oso asi: “Na yi kwete egano asi vantu vaKarunga va hepa kukara nombili nanavenye, nampili mosiruwo soyita.” Efatururo olyo kwa li geve posiruwo sokuwapera ntani kwa wapaikilire vantu vaKarunga komahomokero gomanene aga ga hetekere ulimburukwi wawo koUhompa.

Mahomokero gomanzi ngwendi ‘mukuro gomema’

8, 9. Ngapi wa sikire mo uporofete waJohanesa?

8 Mupositoli Johanesa kwa pumbire asi konyima zehampuruko lyoUhompa mo-1914, Satana Muzonaguli, emukongoro, pasifanekeso kwa fizire mukuro gomema mokana kendi yipo a zonagure po navenye ava ava kwatesa ko Uhompa waKarunga. * (Resa Ehororo 12:9, 15.) Ngapi wa sikire mo uporofete waJohanesa? Koyiha yo-1920 yi tware komeho, vantu vaKarunga kwa ligwanekerere nomahomokero gomanzi ngwendi mukuro gomema. Posiruwo soyita yauvali, vanavazinyetu womoAmerika, ngwendi Simon Kraker, kwa va twere modorongo morwa ulimburukwi wawo koUhompa waKarunga. Posiruwo soyita oyo, Nombangi daJehova yido da vhukire mo monodorongo domoAmerika morwa kunyoka kulihameka moyita.

9 Muzonaguli novantu vendi kwa here kuteza po ulimburukwi wava ava kwatesa ko Uhompa. MoAfrika nomoEuropa ntani moAmerika, Nombangi kwa di twere konompanguro. Morwa etokomeno lyawo lyokudira kulihameka moyita, awo kwa va tulire modorongo nokuvatoona ntani kuvaremeka. MoNdovesiranda, vantu vaKarunga kwa pitire momahepeko gomanene morwa kwa nyokere kudjamena Hiltler ndi kuza koyita, ano wokusika konyara 6 000 kwa va tulire monodorongo. Vandovesi kwa dipagere Nombangi doVandovesi nedi dokoyirongo yapeke dokupitakana po-1 600. Nampili ngoso, Muzonaguli kapi ya mu tompokere kuzonagura po vantu vaKarunga navenye.—Mar. 8:34, 35.

“Evhu” tali mini “mukuro”

10. Yisinke lya fanekesa “evhu,” ntani ngapi omu lya popera vantu vaKarunga?

10 Uporofete ou ga tjenge mupositoli Johanesa kwa likidire asi “evhu,” eli lya fanekesa nombunga domouzuni, ngadi mina “mukuro” gomahepeko nokupopera vantu vaKarunga. Ngapi wa sikilire mo uporofete owo? Konyima zoyita yauvali youzuni, nombunga dimwe depevhu kwa vatera ava ava kwatesa ko noulimburukwi Uhompa woUmesiyasa. (Resa Ehororo 12:16.) Pasihonena, nompanguro dimwe dononene kwa popera untu womuntu woNombangi daJehova wokunyoka kuza koyita nokulikida eligawo kosirongo sawo. Pomuhowo, tu konakoneni mafundo gamwe aga Jehova ga pere vantu vendi kombinga zokunyoka kuza koyita.—Epis. 68:20.

11, 12. Udigu musinke ga ligwanekerere nawo munazinyetu Anthony naIakovos, ntani noyitundwamo musinke?

11 Amerika. Anthony Sicurella kwa kulilire mepata lyoNombangi, age kwa gwene ekuho nonomvhura 15. Apa ga kere nonomvhura 21, age kwa ka litjangesere asi kapi ta kwatesa ko yita morwa age mupitisili goukarelikarunga. Nye konyima zonomvhura mbali, mo-1950, yipo ga hetekerere ko kukalitjangesa asi kapi ta kwatesa ko yita morwa ezwi lyendi lyokomutjima. Nampili ngomu vakonakoni woveta va dilire kugwana epuko ketokoro lyendi, Departemende zoyipangura kwa nyokere ehundiro lyendi. Konyima zokuza yikando yoyinzi kompanguro zonunu, Anthony yipo ga zire kompanguro zonene zomoAmerika ezi za dilire kukamugwana usima. Etokoro lyompanguro ozo kwa ya vatera vanamvharerwa womoAmerika ava ava dili kulihameka moukwayita morwa ezwi lyawo lyokomutjima.

12 Gereka. Mo-1983, Iakovos Thlimmenos kwa mu tulire modorongo morwa kwa nyokere kudwara yidwara youkwayita. Apa va mu pwagesere mo, ta tura mo ehundiro lyokupapara yirugana nye kapi va mu tambwire morwa asi ga kere nehistoli lyounzoni. Yipo ga twere udigu owo konompanguro domoGereka nye kapi ya mu tompokere, makura ta tjangere koMpanguro zaEuropa zoUntu woMuntu. Mo-2000, mpanguro ozo omu mwa hamena vapanguli 17, kapi za mu gwene usima. Komeho zetokoro olyo, vanavazinyetu wokupitakana 3 500 moGereka kwa kere nehistoli lyounzoni morwa va nyokere kulihameka moyita. Konyima zetokoro eli, epangero lyaGereka kwa geve mpangera asi ehistoli lyounzoni lyovanavazinyetu va li guse mo monobuke. Nomvhura dongandi komeho zompanguro ozo, epangero lyaGereka kwa tulire po hena veta zokupulisira Vagereka wokunyoka kuza koyita va va pe yirugana yapeke ya dira kulikwatakana noukwayita.

“Komeho ni ka hwilire mompanguro, tani kanderere kwaJehova makura na hagekere kulizuvha woma.”—Ivailo Stefanov (Tara paragarafu 13)

13, 14. Sirongwa musinke natu lirongera ko kompanguro zamunazinyetu Ivailo Stefanov ntani Vahan Bayatyan?

13 Bulgaria. Mo-1994, Ivailo Stefanov kwa mu zigidire koukwayita age nomvhura dendi 19. Age kwa nyokere kukara mukwayita ndi kurugana nkenye sirugana sa likwatakana noukwayita. Tava mu tomene makwedi 18 modorongo, nye ga tokwere kutwara udigu owo kompanguro morwa untu womuntu wokunyoka kuza koyita morwa ezwi lyokomutjima. Udigu wendi tava u tumu koMpanguro zaEuropa zoUntu woMuntu. Nye, mo-2001, komeho va ka mu pangure, epangero lyaBulgaria yipo lya hundilire munazinyetu Ivailo egusiropo. Ntani kapi va gwene hena usima Vabulgaria ava va nyokere kuza koyita nye va tambwire yirugana yapeke ya dira kulikwatakana noukwayita. *

14 Armenia. Mo-2001, Vahan Bayatyan kwa mu sininikire a kare mukwayita. * Nye age ga nyokere morwa ezwi lyendi lyokomutjima. Makura ta twara udigu konompanguro nye kapi ya mu tompokere. MwaSitarara 2002, yipo va mu tomenene nomvhura mbali noukahe modorongo nye tava mu pwagesa mo konyima zomakwedi murongo noukahe. Makura ta twara udigu wendi koMpanguro zaEuropa zoUntu woMuntu. Nye momazuva 27 Sikukutu 2009, mpanguro ozo tazi ka mu gwana usima. Vanavazinyetu woArmenia kwa lizuvhire ngwendi vana zumbanesa. Nye, Mberewa zonene po zoUntu woMuntu kwa tarwilire udigu owo. Momazuva 7 Pembankuru 2011 mpanguro kapi za gwene usima munazinyetu Vahan Bayatyan. Esi yiso sikando sokuhova mpanguro za nongwenene asi nsene muntu ana nyoka kukara mukwayita morwa ezwi lyendi lyokomutjima kuliza nepuliro lyendi va hepa kufumadeka etokoro lyendi. Etokoro olyo kapi tupu lya gamenene Nombangi daJehova nye hena mamiliyona govantu womoyirongo ava va hamena moKomitiye zaEuropa. *

Vanavazinyetu womoArmenia kwava pwagesere modorongo konyima zetokoro lyoMpanguro zaEuropa zoUntu woMuntu.

Kulikida eligawo kosirongo

15. Morwasinke vantu vaJehova va nyokerere kulikida eligawo kosirongo sawo?

15 Vantu vaJehova kukwatesa ko Uhompa woUmesiyasa kapisi pokunyoka tupu kuza koyita nye hena pokunyoka kulikida eligawo kosirongo sawo. Konyima zoyita yauvali youzuni, vanamvharerwa womoyirongo yoyinzi kwa va pulire va likide eligawo lyawo kosirongo sawo pokudimba rusumo rosirongo ndi kudjamena erembe ndi kurugurura mugano gokuligava kosirongo sawo. Nye, ose kuligava tupu kwaJehova. (Ex. 20:4, 5) Morwa oyo, ose kupita momahepeko gomanzi. Nampili ngoso, Jehova kwa ruganesa hena “evhu” li mine po mahepeko gamwe. Konekeni mafundo gamwe aga Jehova ga tupa kupitira mwaKristusa.—Epis. 3:8.

16, 17. Udigu musinke ga ligwanekerere nawo Lillian naWilliam, ntani yisinke ono lirongere ko?

16 Amerika. Mo-1940 mpanguro zonene zomoAmerika, omu mwa hamenene vapanguli 9, gumwe tupu ga kwatesere ko Nombangi daJehova mosihorokwa sovanona wokosure. Lillian Gobitas, gonomvhura 12, namumbyendi William, gonomvhura 10, kwa nyokere kudjamena erembe nokurugurura mugano gokuligava kosirongo morwa ulimburukwi wawo kwaJehova. Makura tava va tjida mo mosure. Udigu wawo tava u twara kompanguro zonene ano azo tazi ka tokora asi sure kwa kweme veta zosirongo. Etokoro olyo kwa retere mahepeko gomanene. Vanona wovanzi woNombangi kwa va tjidire mo mosure, vakurona kwa zumbanesere yirugana ntani vamwe kwa va hepekere momudona. Buke The Lustre of Our Country kwa tanta asi: “Mehistoli lyaAmerika, Nombangi yido da pitire momahepeko gomanene po kutundilira mo-1941 dogoro 1943 morwa ukarelikarunga.”

17 Nye mahepeko kapi ga twikilire siruwo sosire. Mo-1943 mpanguro zonene kwa pangwire udigu wokulifana nou waLillian naWilliam. Sikando esi, mpanguro ozo kwa kwatesere ko Nombangi daJehova. Yiso sikando sokuhova mpanguro zonene zomoAmerika za tarwilire udigu wokulifana konyima zonomvhura dononsesu tupu nokutura po etokoro lyapeke. Konyima zetokoro olyo, mahepeko govantu vaJehova moAmerika taga sesupa. Makura untu womuntu woVaamerika navenye kwa u nkondopekere.

18, 19. Yisinke ya vaterere Pablo a kare ana nkondopara, ntani ngapi vakareli vaJehova nava kwama sihonena sendi?

18 Argentina. Mo-1976 Pablo Barros gonomvhura ntantatu namumbyendi Hugo gonomvhura ntambali, kwa va tjidire mosure morwa kudira kudjamena erembe. Sikando simwe, mukurona gosure gomukadi kwa zundwire Pablo nokumutoona momutwe. Konyima zosure, age kwa ninkire vanona owo vavali va kare kosure, ta va sininike asi va djamene erembe. Pablo kwa tanta asi: “Ngano Jehova kapi ga vaterere nge, ngano kapi na vhulilire kukwaterera koulimburukwi wange.”

19 Apa udigu owo va u twere kompanguro, mupanguli kwa kwatesere ko etokoro lyosure mokutjida Pablo naHugo. Awo kwa twere udigu wawo koMpanguro zonene po moArgentina. Mo-1979 mpanguro zonene kwa ka nyokerere po etokoro lyompanguro zonunu asi: “[Kutjida] munona ayo kulirwanesa noveta zosirongo ezi za pulisira erongo (Artikeli 14) ntani kurwanesa situmbukira sepangero sokuronga vanona (Artikeli 5).” Etokoro olyo kwa reterere mauwa kovanona woNombangi konyara 1 000, vamwe kapi va va tjidjire mo mosure ano Pablo naHugo kwa va tengwidilire mo.

Vadinkantu wovanzi woNombangi kwa likida ulimburukwi momahepeko

20, 21. Ngapi omu mpanguro zaRoel naEmily zina nkondopeke epuro lyoge?

20 Filipine. Mo-1990, Roel Embralinag, gonomvhura 9 namukurwendi Emily, gonomvhura 10, kwa va tjidire mo mosure kumwe noNombangi dokusika konyara 66, morwa kudira kudjamena erembe. Leonardo, guhya vanona, yipo ga hetekerere ko kuzogera novampitisili wokosure nye kapi ya mu tompokere. Apa wa didire udigu, yipo ga tjangerere kompanguro zonene nye kapi ga kere noyimaliwa yokufuta hahende. Nage nepata lyendi yipo va kanderere kwaJehova a va pe ko mavyukiso. Posiruwo oso, vanona ngava va swaura nokuvahepeka. Leonardo kwa lizuvhire asi kapi tayi mu tompoka morwa kapi ga kere nahahende.

21 Moruhura tava ya gwana hahende gedina Felino Ganal, ogu nga rugana nare komberewa zeyi yopaveta ezi za divikwire mosirongo. Apa wa horokere udigu wovana vaLeonardo, Felino age opo ga hageka yirugana ntani age gumwe goNombangi daJehova. Apa va zire kompanguro zonene, azo kwa ka kwatesere ko Nombangi nokukavapulisira va va tambure hena mosure. Ava va here kuteza po ulimburukwi wovantu vaKarunga ya va sumpilire.

Kudira kulihameka moupolitika kureta uumwe

22, 23. (a) Morwasinke twa fundira mapanguro gomanzi? (b) Yisinke au likida uumwe wetu mouzuni mudima?

22 Morwasinke vantu vaJehova va fundira nompanguro dononzi? Ose kapi twa diva youpolitika, nye mwankenye sirongo vapanguli va tu popera kovarwanesi wonyanya, morwa oyo, kwa tu pa umanguruki wokurugana ukareli wetu. Kristusa yige ga tu vatera tu gwane mafundo ogo. (Resa Ehororo 6:2.) Morwasinke atu zire konompanguro? Sitambo setu kapisi sokurundurura veta nye tuna hara kutwikira kuruganena Hompa gwetu, Jesus Kristusa, pwa hana yilimbikiso.—Yirug. 4:29.

23 Upolitika nonyengo kwa gaununa vantu mouzuni ou, nye Hompa gwetu Jesus Kristusa kwa vatera vasikuli vendi uzuni mudima va dire kulihameka moyininke oyo. Satana ya mu sumpira kutugaununa nokutufunda. Uhompa kwa pongaika mamiliyona govantu ava va nyoka ‘kuliwapaikira yita.’ Uumwe wetu mouzuni mudima kulikida asi Uhompa waKarunga kuna kupangera.—Jes. 2:4.

^ para. 4 Ruha oru kurutumbura hena asi The New Creation. Konyima, maruha gobuke Millennial Dawn kwa ya ga tumbwire asi Studies in the Scriptures.

^ para. 8 Komauzera gomanzi gouporofete owo, tara buke Revelation—Its Grand Climax At Hand!, egaununo 27 paragarafu 184-186.

^ para. 13 Metokoro kwa hamenene mo hena asi epangero lyaBulgaria li pulisire vantu navenye ava vana nyoka ukwayita morwa ezwi lyawo lyokomutjima va rugane yirugana yapeke ya dira kulikwatakana noukwayita.

^ para. 14 Tara sihorokwa oso moRuhungu 1 Mangundu 2012 pepenuno 29-31.

^ para. 14 Ure wonomvhura 20, epangero lyaArmenia kwa tulire vandinkantu woNombangi wokupitakana 450 modorongo. MwaMangundu 2013, yipo va pwagesere wokuhulilira modorongo.