Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EPURO 8

Yisinke nani diva kuhamena ekwatero kononkondo?

Yisinke nani diva kuhamena ekwatero kononkondo?

EYI YA KARERA NOMULYO

Nkenye mvhura vantu mamiliyona kuvakwatera kononkondo, unene po vadinkantu.

YISINKE NO RUGANA?

Annette kwa liharukire ko tupu muntu ana mu gandere pevhu. Age kwa tanta asi: “Na hetekerere ko kulikandura. Tani takuma nye ezwi kapi lya pwege. Tani mu zundura nokusangana nokumuzanya. Hararasi tani zuvhu kuna kutwa nge mbere. Makura tani pili nonkondo morutu.”

Ngano nyove Annette, ngano yisinke wa rugene?

GAZADARA KO!

Pokugenda masiku nampili o liwapaikire pamwe yininke yoyidona simpe kuvhura yi kuhorokere. Bibeli kwa tanta asi: ‘Vaduki wovanene kapi ava fundu nkenye apa elirombero, ano vanongo kapi ava paruka nkenye apa. Ehudi kuhorokera nkenye ogu.’—Muudisi 9:11.

Ngwendi Annette, vadinkantu vamwe kuvakwatera kononkondo vageni. Ano vamwe kuvakwatera kononkondo vandambo ndi vanekoro. Apa Natalie ga kere nonomvhura 10, kwa mu kwaterere kononkondo musinda gwawo gomudinkantu. Age kwa tanta asi: “Pomuhowo ame kwa kere nowoma nonomuga kuyitantera vakondi vange.”

WA HA LIPA USIMA

Annette simpe kulizuvha unzoni kweyi ya mu horokerere. Age kwa tanta asi: “Ame simpe kugazadara eyi ya horokere masiku gena. Ame kulizuvha asi ngano na mu kandwire nononkondo. Nye apa ga twire nge mbere tani tukuka unene. Kwato eyi na vhulire kurugana ko, nye kuna kulizuvha asi ngano na rugene ko yuma.”

Natalie nage kuna kumuhepeka malizuvho gounzoni. Age kwa tanta asi: “Na rugene epuko pokuhuguvara unene musinda gwetu. Vakondi vetu kwa tu tanterere namumbyange asi nsene tatu danene ponze twa hepa kukara kumwe, nye kapi na purakenene. Ame kulizuvha asi na pere musinda gwetu mpito zokukwatera nge kononkondo. Eyi ya horokere kwa koresere unene vakondi vange ntani ame kulizuvha asi epuko lyange. Malizuvho aga kuhepeka nge unene.”

Nsene nove kulizuvha ngwendi Annette ndi Natalie, diworoka asi muntu ogu ava kwatere kononkondo kapisi mwene ayi hara. Vamwe kutara ekwatero kononkondo asi kapisi udigu wounene ntani kugava konda asi kapi ya kara epuko kovamati moyirugana oyo ndi asi ogu vana kwatere kononkondo mwene ana yi papara. Nye kwato ogu ga hara asi va mu kwatere kononkondo. Nsene ya ku horokera eyi, wa ha lipa usima!

Ureru kuresa nonkango edi asi “wa ha lipa usima,” nye pokuditambura udigu unene. Vamwe kuhoreka malizuvho gawo kweyi ya va horokera ntani kuhepa komalizuvho gounzoni nagamwe gomadona. Nsene kapi ono kuyitanta, yilye nayi hepeka komutjima, nyove ndi gogu ga kukwatera kononkondo? Wa hepa kurugana ko yuma.

TANTA EYI YA KU HOROKERA

Bibeli kututantera asi apa mugara gomuhungami Joba ga ligwanekerere nomaudigu age kwa tente asi: “Ukaro wange nina u roroka, purakena komasivano gange gomadigu.” (Joba 10:1) Nove kuvhura o gwanene mo uwa pokurugana yokulifana. Kutantera ko muntu ogu wa huguvara tayi ku vatere o lididimikire eyi ya ku horokera nokufunda po malizuvho gomadona.

Nsene kuna kukudigopera kulididimikira malizuvho goge, tantera ko mukweni ogu na ku vatera.

Annette nage yiyo ga rugene. Age kwa tanta asi: “Ame kwa tanterere ko kaume kange ntani age kwa korangedere nge ni uyunge novakuronambunga. Nina hafa kweyi nava tanterere. Awo ngava korangeda nge pokutantera nge asi na ha lipa usima kweyi ya horokera nge, morwa kapisi epuko lyange.”

Natalie kwa yi tanterere vakondi vendi. Age kwa tanta asi: “Awo kwa vaterere nge. Ngava korangeda nge ni pwagese malizuvho gange, ano oyo ya vaterere nge ni dire kuguva unene nokuhanduka.”

Natalie kwa gwene ehengagwido pokukanderera. Age kwa tanta asi: “Pokuuyunga naKarunga, ya vaterere nge, unene po poyiruwo apa ngayi digopere nge kuyitantera muntu. Apa ngani kanderere, ngani uyunga nemanguruko. Ano ayo ngayi retere nge mbili momutjima.”

Nove ngo ya mona asi pwa kara siruwo ‘sokuveruka.’ (Muudisi 3:3) Wa hepa kuhufenesa rutu roge. Livinduka kurara yipo o pwizumukise magano goge. Nye unene po, huguvara mwaJehova Karunga ogu a tu kwafa ndi a tu hengagwida nkenye apa.—2 Vakolinte 1:3, 4.

NSENE ONO SIKI MO MOKULIVANDEKERA

Nsene o mukadona ano kuna kukusininika kuligwanekera panyama kapi ya kara epuko kuuyunga nomukumo asi: “Nina nyoka!” ndi “Tunda nge!” Wa ha kara nowoma asi mumati goge ta ku nyoka. Nsene a ku nyoka morwa kapi ono hara kuligwanekera nendi panyama, mu siga a ze. Ove wa hepa mumati ogu ga fumadeka rutu roge ntani nepuliro lyoge.

MAPURO KUHAMENA EHEPEKO LYOPAMALIZUVHO

Coretta kwa tanta asi: “Vamati pamwe ngava dere kadoro kange nokutanta asi ngani lizuvha uwawa nsene ni ligwanekera panyama nawo.”

Yisinke ono kugazara va rugene vamati owo?

  1. Kwa mu sindagwire?

  2. Kwa mu liharesere?

  3. Ndi kwa mu hepekere pamalizuvho?

Candice kwa tanta asi: “Mombesa mumati kwa uyungilire nge yininke yonomuga nokukwata nge kewoko. Ame kwa mu likandwire nokumutantera a tunde po pwange. Age kwa tere nge ngwendi egova.”

Yisinke ono kugazara ga rugene mumati ogo?

  1. Kwa mu sindagwire?

  2. Kwa mu liharesere?

  3. Ndi kwa mu hepekere pamalizuvho?

Bethany kwa tanta asi: “Nampili ngomu ngani nyoka, mumati gumwe nga tantere nge asi ana hara ni kare mukadona gwendi morwa ga hara nge. Pamwe, nga kwatagura nge kewoko. Ngani mu tantere a tunde nge nye simpe nga sininike. Ano siruwo simwe apa na nyongamene ni mange nankaku dange, ta toona nge komatako.”

Yisinke ono kugazara ga rugene mumati ogo?

  1. Kwa mu sindagwire?

  2. Kwa mu liharesere?

  3. Ndi kwa mu hepekere pamalizuvho?

Elimbururo lyouhunga komapuro nagenye kuna kara C.

Malisigo musinke ga kara po pokatji kehepeko lyopamalizuvho nokuliharesa ntani kusindagura?

Ehepeko lyopamalizuvho kutunda komuntu gumwe, nampili mukwawo kapi ana hara age kutwikira simpe kuyirugana.

Ehepeko lyopamalizuvho sininke sosidona, kuvhura kutwaredesa kekwatero kononkondo.