Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Magaununo nonovelise yilye ga yi tura mo moBibeli?

Magaununo nonovelise yilye ga yi tura mo moBibeli?

GAZARA asi ove Mukriste ono kuparuka posiruwo sovapositoli. Mbungakriste zeni tazi gwana mbilive zokutunda komupositoli Paurusa. Ngomu vana kuziresa to dimburura asi Paurusa kuna kutemwinina “matjangwa gokupongoka” goRuhebeli. (2 Timoteusa 3:15) Ove no hara kumona matjangwa ogo ana kutemwinina. Nye oyo kapisi ureru. Morwasinke?

MWATO MAGAUNUNO NDI NOVELISE

Gazara omu ga fene nare “matjangwa gokupongoka,” mosiruwo saPaurusa. Limwe lyeli vana likida apa, ruha romobuke zaJesaya va gwene kEfuta lyoKufa. Yisinke ono kumona? Nonkango tupu. Mwato yidivisoreseso, kapi da ligaunuka ntani mwato magaununo nonovelise ngwendi Nobibeli detu.

Vatjangi woBibeli kapi va hangwire mbudi zawo momagaununo ndi monovelise. Awo kwa tjenge tupu mbudi nazinye ezi va gwene kwaKarunga yipo varesi va li resere mbudi nazinye nye kapisi maruha gazo gamwe. Eyi yiyo o rugana apa o gwana mbilive zomulyo zokutunda komuntu ogu wa hara. Ove kuresa mbilive nazinye, kapisi maruha gazo gamwe.

Kudira magaununo ndi novelise ya retere udigu. Paurusa nga ruganesa tupu nonkango ngwendi “moomu va tjanga asi” ndi “moomu ga pumbire nare Jesaya asi.” (Varoma 3:10; 9:29) Ntani ayo kwa kere udigu mokugwana matjangwa ogo ntudi kwa diva nawa “matjangwa gokupongoka” nagenye.

“Matjangwa gokupongoka” kapi ga kere tupu mbudi zimwe zokutunda kwaKarunga. Kouhura wosiruwo soVakriste wokuhova, matjango kwa kere nonobuke dokusika po-66. Eyi yiyo varesi woBibeli naina vana hafere mokukara noBibeli ezi va hangura momagaununo nonovelise morwa kuvavatera va gwane usimbu nombudi, ngwendi matemwinino gomanzi gomonombilive daPaurusa.

Kuvhura o lipure asi: ‘Yilye ga tura magaununo nonovelise moBibeli?’

YILYE GA TURA MO MAGAUNUNO?

Muruti gedina Stephen Langton ogu ga ya kere mukondi goVabisofi moCanterbury, yige ga tura mo magaununo moBibeli. Age kwa yi rugene eyi koyiha yomvhura 1200, apa ga kere mitili poUnivesiti zaParis moFransa.

Vakonakoni ava va parukire komeho zaLangton kwa paparere nonkedi omu nava hangura Bibeli momaruha gomanunu ndi magaununo, unene po yipo yi rerupe kugagwana. Gazara omu ngano ya va rerupilire kugwana etjango lyongandi pokupapara megaununo limwe tupu va hana kupapara mobuke mudima ngwendi buke zaJesaya omu mwa kara magaununo 66.

Yosili, ayo kapi ya kere ureru. Vakonakoni kwa retere po nonkedi dononzi nye kapi da tompokere. Pasihonena, buke zEvangeli lyaMarukusa kwa zi hangwire momagaununo gokusika koyiha 50, kapisi ngwendi magaununo 16 aga tuna kara nago naina. MoParis mosiruwo saLangton, pwa kere valirongi wovanzi wokutunda koyirongo yokulisiga ava va wizire noNobibeli dokoyirongo yawo. Nye kapi ngava vhuru kufaturura oku va temwinina matjangwa. Morwa magaununo momatjango gawo kapi ga lizire.

Langton yipo ga retere po nkedi zompe zokuhangura magaununo. Varesi novatjangi kwa haferere nkedi zendi. Yige ga tura magaununo atu gwana moNobibeli naina.

YILYE GA TURA MO NOVELISE?

Konyima zonomvhura 300, koyiha yomvhura 1550, mulirongi goMufransa gedina Robert Estienne kwa ya rerupikire yininke. Sitambo sendi kwa kere sokuninkisa vantu va hare kulironga Bibeli. Age ga dimbwilire mulyo gokuhangura Bibeli momagaununo nomonovelise.

Estienne kapisi yige ga totere po egano lyokuhangura Bibeli monovelise. Wopeke yiwo va yi rugene. Nomvhura dononzi komeho zendi, mutjangi goMujuda kwa hangwire nare Bibeli zoRuhebeli ndi Etestamende lyekurukuru monovelise nye kapisi momagaununo. Nye ngwendi ehanguro lyomagaununo, nonovelise nado kapi da lizire.

Estienne kwa hangwire matjwangwa goRugereka ndi Etestamende lyepe monovelise nokudipakerera kumwe nedi da kere nare moBibeli zoRuhebeli. Momvhura 1553, age kwa pwagesere Bibeli moRufransa, zomagaununo nonovelise dokulifana nedi tuna kuruganesa naina. Vantu vamwe kwa patanesere epwageso lyendi nokuuyunga asi novelise kwa gawinine Bibeli moturuha, nokuzininkisa zi moneke ngwendi nonkango dazo kwa di tetagura. Nye ngendeseso zendi va ya zi tambwire vakwaawo ava va ndurukire Bibeli.

KWA VATERA VALIRONGI WOBIBELI

Kutura magaununo nonovelise moBibeli kwa kere egano lyewa. Ayo kwa ninkisa nkenye velise moBibeli zi lisige nononkwawo. Yimo, ehanguro magaununo nonovelise kapi ya tunda kwaKarunga ntani kuninkisa nonkango di moneke ngwendi kwa di tetagura. Nye kutuvatera tu gwane matemwinino ndi tu didilike novelise edi tuna kupapara. Ngwendi moomu tupu atu didilike nonkango ndi magano aga tuna hara kudiworoka mobuke.

Nampili ngomu Bibeli va zi hangura momagaununo nonovelise, ayo ya kara nomulyo tu kwate egano mbudi nazinye zomoBibeli. Mevango lyokuresa tupu novelise dongandi, resa novelise nadinye o kwate egano mbudi nazinye. Pokurugana ngoso, ngayi ku vatera o dive ‘matjangwa gokupongoka nagenye aga ngaga ku pa ukonentu, ngo ka paruke.’—2 Timoteusa 3:15.