Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Kuyizogera komeho zosiruwo mulyo unene

Nsene gemepata kuna kara nouvera wokutwaredesa konomfa

Nsene gemepata kuna kara nouvera wokutwaredesa konomfa

APA Doreen ga zuvhire asi mugara gwendi Wesley gonomvhura 54 vana mu kwateke kankera zomouruvi ezi za kere asi zina didi, age kwa tukukire. * Vandokotora kwa mu tanterere asi mugara gwendi kuna mu hupire ko tupu makwedi gongandi komeho a fe. Age kwa tanta asi: “Kapi nayi pulire eyi va tanterere nge. Ayo kwa gusire nge nonkondo. Kapi nayi pulire asi nyose yina kuhorokera morwa kapi nayi ndindilire.”

Ehudi, eyi ya horokerere Doreen wovanzi nawo kuvahorokera. Uvera wounene wokutwaredesa konomfa kuvhura kugwana nkenye ogu. Wovanzi kulizambera mokuveda vemepata ava va kara nouvera wokutwaredesa konomfa. Nye kuveda muntu kapi ya kara ureru. Yisinke nava vhura kurugana vemepata mokuhengagwida nokupakera mbili ogu ana kara nouvera wokutwaredesa konomfa? Ngapi ava vana kuveda muveli nava vhura kulididimikira malizuvho gomadona? Yisinke nava vhura kundindira nsene muntu kuna kuza a ka fe? Pomuhowo, tu zeni tu ka konakone eyi ya karera udigu kuveda ogu ana kara nouvera wokutwaredesa konomfa.

UDIGU WANAINA

Morwa evhuko lyouhaku vantu kapi vana kufa unene monomvhura edi. Nsene tu yi hetakanesa kwanare, nampili moyirongo yokuzeruka vantu ngava fu unene konomukisi domukagu ndi koyiponga. Kapi kwa kere yipangero yoyinzi ntani sinzi sovantu ngava va vedere momambo ntani nokufira mo.

Naina, evhuko lyouhaku kwa vatera vandokotora va vhure kuhakura mauvera gamwe nokuvatera vantu va paruke siruwo sosire. Mauvera aga ngaga dipaga vantu usimbu, ngesi ureru kugahakura. Nampili ngoso, simpe pana kara maudigu. Vaveli pamwe kukara nomauvera aga naga va ninkisa va dire kuvhura kulipakera vene mbili. Kuveda vantu vangoso, kuvhura kuretesa po yirugana yoyinzi.

Naina, vantu wovanzi kuna kufira moyipangero. Sinzi sovantu kapi va diva omu ayi gendi dogoro muntu a ka fe ntani vasesu va mona omu muntu ana kufa. Morwa kudira kudiva yitundwamo, vamwe kukara nowoma kuhamena omu nava vhura kuveda gumwe gekoro ogu ana kara nouvera wokutwaredesa konomfa. Yisinke nayi vhura kuvavatera?

KUTURA PO MAWAPAIKO

Ngwendi moomu ga lizuvhire Doreen, vantu wovanzi kulizuvha ruguwo rorunene nsene gemepata vana mu kwateke uvera wokutwaredesa konomfa. Nsene vana kara nowoma, yisinke nayi va vatera va liwapaikire? Mutjangi gEpisarome kwa kanderere asi: “Tu ronga omu wa supipa ukaro wetu, nkumwe ngatu gwanene ko nondunge.” (Episarome 90:12) Hundireni Jehova Karunga mekanderero a mu ‘ronge’ mu dive eyi nomu rugana kogu gemepata ana kuvera komeho a ka fe.

Eyi kuhepa kuyiliwapaikira. Nsene ogu ana kuvera unene simpe kuna kuuyunga, ya wapa kuzogera nage kuhamena ogu nga vhura kumutokwera po apa ngau dida uvera wendi. Kuzogera matokoro kuhamena nsene vana hara va ka mu kondere mosipangero ndi kugwana uhaku wongandi, ngayi kandana po madiro kulizuvha pokatji kovanekoro. Nsene va yi zogera komeho zosiruwo, ngayi vatera vanekoro va demenene kokupakera mbili ogu ana kuvera. Bibeli kwa tanta asi: “Tambura mapukururo nagenye.”—Yisewe 15:22.

OMU NO VATERA

Situmbukira sosinene po sava vana kuveda kuna kara sokugava ehengagwido. Ogu ana kara nouvera wokutwaredesa konomfa, ga hepa kulizuvha asi va mu hara. Ngapi omu nava yi rugana? Kuvhura kumudimbira nonsumo ndi kumuresera yininke eyi nayi mu hafesa nokumukorangeda. Vamwe kuvahengagwida pokuvakwata mokuwoko nokuvauyungisa monkedi zombili.

Ayo mulyo kutumbura madina gava vana wiza va ya mu dingure. Erapoto limwe kwa tanta asi: “Muntu nampili kuna kuhara kufa, simpe kuvhura kuzuvha eyi vana kuuyunga. Yipo nye, nyokera po kuuyunga nonkango edi nampo no dira kuuyunga nsene age muzuni.”

Nsene kuvhura, kanderereni kumwe. Bibeli kwa tanta asi posilika simwe, mupositoli Paurusa novakwawo kwa kere moudigu wounene ntani kapi va divire eyi nayi va horokera. Evatero musinke va hepere? Paurusa kwa tanterere vakwawo asi: ‘Tu kwafeni pokutukanderera po.’ (2 Vakolinte 1:8-11) Ekanderero mulyo unene nsene kuna kara nosinka sosinene ntani nouvera.

TAMBURA YITUNDWAMO

Ayo kuguvisa unene mokudiva asi gemepata ta fu, morwa kapi va tu sita asi tu fe. (Varoma 5:12) Nonkango daKarunga kwa tumbura nomfa asi “nkore.” (1 Vakolinte 15:26) Yipo nye, ayo kapisi epuko mokudira kuyitambura asi gemepata ta fu.

Nampili ngoso, kuliwapaikira kweyi nayi ka horoka, kuvhura kuvatera epata li dire kukara nowoma. Yininke yimwe eyi na vhura kuligwanekera nayo muveli kwa yi tumbura mokakende “ Mazuva gokuhulilira komeho a ka fe.” Yininke yimwe vana tumbura kuvhura yi dire kuhorokera muveli ndi kuliza nomu yina likwama.

Konyima zonomfa dogu gemepata, ya wapa kudivisa ko kaume koge ogu ga liwapaikira kukuvatera. Vanekoro novavedi va hepa ekorangedo asi gekoro ogu ga fa, kapi ana kuhepa hena. Morwa Karunga kwa tanta asi: “Vafe kutupu eyi va diva.”—Muudisi 9:5.

MUVEDI GOMUNENE

Twa hepa kulironga kutambura nkenye evatero

Kuhuguvara mwaKarunga mulyo unene, nye kapisi posiruwo tupu esi muna kuveda ogu ana kara nouvera wokutwaredesa konomfa, nye nampili konyima zonomfa dendi. Karunga kuvhura nga mu vatere kupitira mononkango dekorangedo noyirugana yava wopeke. Doreen kwa tanta asi: “Ame na lironga kutambura evatero lyankenye ogu. Ntani hena ose kwa gwene evatero lyenene. Name namugara gwange twa yi divire asi evatero olyo kwa kere ngwendi Jehova kuna kututantera asi: ‘Ame ngani mu vatera mu pite moudigu ou.’ Kapi ngani yi divara.”

Yosili, Jehova Karunga yige Muvedi gomunene po. NgoMusiti gwetu, age kukwata egano kukora oku atu lizuvhu. Age ga kara neharo nononkondo dokugava evatero nehengagwido eli tuna hepa yipo tu vhure kulididimika. Nye unene po, age kwa tumbwidira asi nga ka gusa po nomfa ntani nga ka vhumbura vantu ava va kara monontoko. (Johanesa 5:28, 29; Ehororo 21:3, 4) Makura navenye ngava ka uyunga nonkango domupositoli Paurusa edi asi: “Nomfa, efundo lyoge lipi po apa? Nomfa, yirwiso yoge yipi po apa?”—1 Vakolinte 15:55.

^ para. 2 Madina kwa ga rundumuna.