Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Jehova kwa hara ava “ava reta nombuto medidimiko”

Jehova kwa hara ava “ava reta nombuto medidimiko”

“Ano edi da gwililire mevhu lyewa . . . yiwo ava reta nombuto medidimiko.”​—RUK. 8:15.

MARUSUMO: 68, 72

1, 2. (a) Ngapi sihonena sava ava zuvhisire monomukunda edi ava dili kupurakena asi tu korangeda? (Tara efano.) (b) Yisinke ga uyungire Jesus kuhamena kuzuvhisira “mosirongo sawo”? (Tara nonkango dokonhi.)

SERGIO NAOLINDA kuna kara valikwali wonomvhura 80 yikandwise ava ava rugana uzuvhisi wokukarerera moAmerika. Ano ngesi awo kuvadigopera kugenda morwa kuvera maguru. Nampili ngoso, awo simpe kuza nkenye ngurungura va ka zuvhisire modoropa ngomu tupu va yi rugana nomvhura dononzi. Awo kuzuvhisira pepi napa adi sikamekere nombesa mokuhanesa yimbapiratjangwa. Sinzi sovantu kapi ava va pakere mbili, nye awo nkenye apa kukara pevega olyo nokumorora ava vana kupita mositaura. Pometaha, awo kugenda va tengure kembo. Lyokusa ko kongurangura awo kutengwira hena kevango olyo. Valikwali owo kuzuvhisa mazuva ntazimwe mosivike nkenye ngurangura.

2 Ngwendi Sergio naOlinda, pwa kara vanavazinyetu wovanzi ava va zuvhisa nomvhura dononzi monomukunda edi ava dili kupurakena. Nsene asi nove kukuhorokera oyo, tatu ku pandura kelididimiko lyoge. * Sihonena soge kukorangeda wovanzi nampili ava va kara noudivi. Koneka eyi va uyunga ko vatareli vamwe wonombunga: “Apa ani rugana novanavazinyetu owo wovalimburukwi mokuzuvhisa, ayo kunkondopeka nge.” “Sihonena sawo kuvatera nge ni lididimikire nokutwikira kuzuvhisa.” “Sihonena sawo kuhafesa nge.”

3. Mapuro musinke gatatu natu ka limburura ntani morwasinke?

3 Mokutwikira sirugana esi ga tu pa Jesus, tatu ka limburura mapuro aga gatatu. Yisinke nayi vhura kutudompesa poyiruwo yimwe? Yisinke ayi tanta kureta mbuto? Yisinke nayi tu vatera tu twikire kureta mbuto nedidimiko?

YISINKE NAYI VHURA KUTUDOMPESA?

4. (a) Ngapi omu ya kundamene Paurusa apa Vajuda va dilire kutambura mbudi zendi? (b) Morwasinke ga lizuvhilire ngoso?

4 Wa lizuvha rumwe edompo mutjima apa wa zuvhisilire momukunda ogu ava dili kupurakena ndi? Nsene yimo, ove kuvhura o kwate egano omu ga lizuvhire Paurusa. Age kwa zuvhisire konyara nomvhura 30, ntani ga vaterere wovanzi va ya kare Vakriste. (Yirug. 14:21; 2 Kol. 3:2, 3) Nye kapi ya mu tompokere kuvatera Vajuda vamwe va tambure usili. Sinzi sawo kapi va tambwire eyi nga rongo ntani vamwe ngava mu hepeke. (Yirug. 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Ngapi omu ya mu kundamene? Age kwa tente asi: “Ame kuna kuuyunga yosili mwaKristusa . . . Mutjima gwange yilyo sa eguwo lyomu nokukora kwa ha si kuhaga.” (Rom. 9:1-3) Morwasinke ga lizuvhilire ngoso? Morwa age kwa here sirugana sokuzuvhisa. Age kwa zuvhisilire Vajuda morwa ga va here. Eyi yiyo nye ya mu guvisilire apa va nyokere kutambura mbudi.

5. (a) Yisinke ayi tu tumangeda tu zuvhisire vakwetu? (b) Morwasinke atu dompere poyiruwo yimwe?

5 Ngwendi Paurusa, nose kuzuvhisira vantu morwa twa va hara. (Mat. 22:39; 1 Kol. 11:1) Morwasinke? Morwa twa yi limonena asi kukarera Jehova kureta mauwa. Tuna hara kuvatera wopeke yipo nawo ngava gwane mauwa. Eyi yiyo nye atu va zuvhisilire yipo va dive Jehova neyi nga ka ruganena vantu komeho. Apa atu yi rugana oyo, ose ngwendi kuna kuvapa uhwi wouwa nokuvalikwambera va u tambure. Nye apa ava dili kuutambura ayo ‘kutukoresa komutjima.’ Kulizuvha ngoso kapi ayi tanta asi epuro lyetu esesu, nye ayo kulikida asi twa hara vantu. Yipo nye, ose kutwikira kuzuvhisa nampili ngomu atu dompo mutjima poyiruwo yimwe. Natuvenye kuvhura tu kwatese ko eyi ga uyunga Elena ogu ga rugana uzuvhisi wokukarerera nomvhura 25 asi: “Sirugana sokuzuvhisa udigu. Nye kwato sirugana na hara po kupitakana oso.”

YISINKE AYI TANTA KURETA MBUTO?

6. Epuro musinke natu ka konakona, ntani yisinke nayi ka tu vatera mokukagwana elimbururo olyo?

6 Morwasinke natu karera nehuguvaro asi kuvhura yi tu tompoke mokuzuvhisa yi kare asi kupi atu zuvhisire? Mokukalimburura epuro olyo, tu tarurureni yifanekeso yivali yaJesus omu ga uyungire kuhamena kureta mbuto ndi ‘kureta nondanda.’ (Mat. 13:23) Sifanekeso sokuhova kwa zogera kuhamena sindjembere.

7. (a) Wolye va fanekesa mosifanekeso esi, “mwenyasikunino,” “sindjembere” ntani “nomutayi”? (b) Epuro musinke lina hepa simpe elimbururo?

7 Resa Johanesa 15:1-5, 8Jesus kwa tanterere vapositoli vendi asi: “Nsene mu yima unene, ngoso Tate kuna mu yererepeke nye, ano one tomu kara nye varongwa vange.” Jesus kwa tente asi “mwenyasikunino” kwa fanekesa Jehova, ano age mwene ko “sindjembere sosili” ntani varongwa vendi “nomutayi.” * Yisinke ayi tanta kureta mbuto? Mosifanekeso esi, Jesus kapi ga vyukilire kuuyunga eyi ayi tanta kureta mbuto, nye ga geve ko mauzera aga naga tu vatera tu gwane elimbururo.

8. (a) Morwasinke kureta mbuto ya dilira kutamba kokutulisa po varongwa? (b) Jehova kutupura tu rugane yirugana youdigu ndi?

8 Jesus kwa uyungire kuhamena Oguhwe asi: ‘Nkenye mutayi agu dili kuyima, awo kuguteta ko.’ Eyi kutanta asi, ose kukara vakareli vaJehova nsene tupu tu reta ndi tu yima mbuto. (Mat. 13:23; 21:43) Yipo nye, sifanekeso esi kulikida asi mbuto ezi atu reta kapi za tamba kokutulisa po varongwa. (Mat. 28:19) Ngano asi kwa tamba kutulisa po varongwa, eyi ngano kulikida asi vanavazinyetu ava va dira kukara novarongwa, awo ngano kwa fana ngwendi nomutayi edi adi dili kuyima. Nye egano olyo epuko morwa ose kapi tatu vhuru kusininika vantu va kare varongwa. Jehova kapi a tu pura tu rugane yininke eyi natu dira kuvhura kusikisa mo. Nkenye eyi a tu pura kuvhura tu yi sikise mo.—Deut. 30:11-14.

9. (a) Ngapi omu atu reta mbuto? (b) Sifanekeso musinke natu ka konakona ngesi?

9 Yisinke nye ayi tanta kureta mbuto? Ayo kwa tamba kosirugana esi natuvenye natu vhura kusikisa mo. Sirugana musinke oso? Aso kuna kara sirugana sokuzuvhisa mbudi zongwa zoUhompa waKarunga. * (Mat. 24:14) Sifanekeso saJesus somukuni sa kwatesa ko egano olyo. Tu zeni tu ka si konakone.

10. (a) Mosifanekeso saJesus, yisinke za fanekesa mbuto ntani evhu? (b) Yisinke asi reta silya?

10 Resa Rukasa 8:5-8, 11-15. Mbuto ezi va tumbura mosifanekeso somukuni kwa tamba “nonkango daKarunga,” ndi mbudi zoUhompa. Evhu kwa tamba mutjima gomuntu gopasifanekeso. Mbuto ezi za gwililire pevhu lyewa kwa kulire nokuya kara simeno. Ano simeno oso kwa ya retere ‘nondanda dononzi.’ Mbuto musinke asi reta silya? Aso kureta yilyagona ndi? Hawe, aso kureta mbuto ezi azi ya kuru nokukara yilya. Mosifanekeso esi, simeno kwa ya retere nondanda dononzi. Yisinke yina kuturonga eyi kuhamena sirugana sokuzuvhisa?

Ngapi omu atu zuvhisa nedidimiko? (Tara paragarafu 11)

11. (a) Yisinke asi tu rongo sifanekeso somukuni kuhamena kuzuvhisa? (b) Ngapi omu atu reta mbuto?

11 Apa Nombangi dapeke ndi vakondi vetu va tu rongere kuhamena Uhompa waKarunga, ayo kwa fene ngwendi kuna kukuna mbuto monomutjima detu. Awo kwa hefe apa va mwene asi ose kuna kutambura mbudi ozo. Ngwendi moomu evhu lyewa lyomosifanekeso saJesus lya tambwire mbuto, nose twa tambwire mbudi ozo. Konyima, mbuto ozo za ya kulire nokuyakara silya ntani nokuyima nombuto, mokulifana nose konyima twa ya tamekere kukwaterera kombudi ozo. Ngwendi moomu silya asi reta mbuto nye kapisi yilyagona, nose kureta mbuto kutanta asi kapisi kutulisa po varongwa. * Ngapi omu atu reta mbuto? Nkenye apa atu zuvhisire wopeke mbudi zoUhompa, ayo kwa fana ngwendi kuna kuhanesa mbudi ezi va kuna monomutjima detu. (Ruk. 6:45; 8:1) Sifanekeso esi kuturonga asi nsene tu twikira kuzuvhisa mbudi zoUhompa ose ngatu “reta nombuto medidimiko.”

12. (a) Yisinke natu lirongera ko kosifanekeso sosindjembere nesi somukuni? (b) Ntani ngapi omu yina ku kundama?

12 Yisinke natu lirongera ko kosifanekeso sosindjembere nesi somukuni? Tuna lirongere ko asi kureta mbuto kapi ayi tanta asi twa hepa kugwana vantu wokupurakena. Nye kutanta asi twa hepa kutwikira tupu kuzuvhisa. Paurusa kwa uyungire egano lyokulifana apa ga tente asi: ‘Nkenye ogu ngava ka mu pa mfuto zendi moomu ga yi liruganena.’ (1 Kol. 3:8) Jehova nga ka tu futa kuliza noyirugana yetu, nye kapisi kuliza neyi twa tompora. Matilda ogu ga rugana uzuvhisi wokukarerera nomvhura 20 kwa tanta asi: “Ayo kuhafesa nge pokudiva asi Jehova nga ka tu futa nsene tu twikira kuzuvhisa.”

NGAPI NATU TWIKIRA KURETA MBUTO NEDIDIMIKO?

13, 14. Kuliza noVaroma 10:1, 2, morwasinke Paurusa ga twikilire kuzuvhisa?

13 Yisinke nayi tu vatera tu twikire kureta mbuto nedidimiko? Ngomu tuna yi zogere, Paurusa kwa mu guvisire apa Vajuda va dilire kupurakena kombudi zoUhompa. Nye, nampili ngoso age kwa twikilire kuvazuvhisira. Age kwa tjenge omu ga lizuvhire kuhamena Vajuda asi: “Eharo lyomutjima gwange lyeli asi Vaisraeli ngano va paruke. Ame yiyo ani va kandererere kwaKarunga. Ame tani gava undipo wokuvahamena asi, awo kukondjera Karunga, nye kukondja kwawo kapi kwa paka nondunge.” (Rom. 10:1, 2) Morwasinke Paurusa ga twikilire kuzuvhisa?

14 Konda zokuhova, age kwa yi rugene morwa kwa ‘here’ Vajuda. Age kwa here ngava va parure. (Rom. 11:13, 14) Konda zauvali, age ngava ‘kanderere po kwaKarunga.’ Paurusa nga kanderere kwaKarunga yipo Vajuda va tambure mbudi zoUhompa. Ano konda zautatu ga tumbwire kuna kara asi: “Awo kukondjera Karunga.” Paurusa ga mwene yikara yoyiwa mwawo asi awo kwa here kukarera Jehova. Age ga yi divire asi Vajuda vena womupampi kuvhura kuyakara varongwa vaKristusa womupampi ngwendi yige.

15. Ngapi natu honena Paurusa? Gava yihonena.

15 Ngapi natu honena Paurusa? Pomuhowo, twa hepa kukara neharo lyokupapara vantu ava “gwa tumbukira mwenyo gwanarunye.” Sauvali, twa hepa kukanderera kwaJehova a vatere vantu yipo va tu purakene apa atu va zuvhisire. (Yirug. 13:48; 16:14) Silvana, ogu ga rugana uzuvhisi wokukarerera konyara nomvhura 30 kwa tanta asi: “Komeho ni ka zuvhise, ame kukanderera kwaJehova yipo a vatere nge ni mone yikara yoyiwa movantu.” Kuvhura hena tu kanderere kwaKarunga yipo vaengeli va tu vatere tu gwane vantu wokupurakena nawa. (Mat. 10:11-13; Ehor. 14:6) Robert, ogu ga rugana uzuvhisi wokukarerera nomvhura dokupitakana po-30 kwa tanta asi: “Kurugana kumwe novaengeli kuhafesa sili morwa va diva eyi yina kuhoroka momaparu govantu.” Sautatu, twa hepa kunomena yikara yoyiwa movantu asi nampo ezuva limwe ngava karera Jehova. Carl mukuronambunga ogu ga gwene ekuho nomvhura 50 da ka pita kwa tanta asi: “Ame kunomena eyi nayi likida asi muntu ana hara kudiva ko yoyinzi, pasihonena nsene age kuna kumenyuna ndi kuna kupura mapuro ndi ana tu tambura.” Ngwendi Paurusa, nose kuvhura tu rete nombuto medidimiko.

“O KUNE NGURANGURA NONGUROVA”

16, 17. (a) Yisinke natu lirongera ko ketjangwa lyaMuudisi 11:6? (b) Ngapi sirugana sokuzuvhisa asi kundama ava ava tu nomene?

16 Nampili ngomu vantu vamwe ava dili kupurakena, twa hepa kudiworoka asi sirugana setu kukundama vantu. (Resa Muudisi 11:6.) Vantu wovanzi kutunomena nampili ngomu ava dili kutupurakena. Awo kunomena nkareso nondwareso zetu zongwa. Mwaza siruwo, nkareso zetu zongwa kuvhura kuvavatera va tu purakene ntani nokunyokera po magano gepuko aga va zuvha kutuhamena. Sergio naOlinda nawo va limonena usili owo.

17 Sergio kwa tanta asi: “Ose kwa kere pembo siruwo sosire morwa kuvera. Nye apa twa tengwilire kevango lina ngatu zuvhisire, vantu kwa tu pulire asi kupi twa za ntani asi nare va tu hura.” Olinda nage kwa uyunga ko asi: “Vasingi wonombesa ngava tu morora nokututantera asi ose kuna kurugana sirugana sosiwa. Awo hena ngava tu hundire yimbapiratjangwa.” Valikwali owo kwava tetukisire apa mugara gumwe gava pere nombya nokuvapandura kosirugana sawo.

18. Morwasinke ono tokomenene kuzuvhisa nedidimiko?

18 Nsene tu twikira ‘kukuna ngurungura nongurova’ pokutantera ko vantu mbudi zoUhompa, ose ngoso kuna kugava ‘umbangi konomuhoko nadinye.’ (Mat. 24:14) Unene po, ose ngatu hafa morwa tuna diva asi ose kuna kuhafesa Jehova ogu ga hara ava ‘ava reta mbuto medidimiko.’

^ para. 2 Jesus ga yi dimbwilire asi kuzuvhisira “mosirongo sawo” kwa kere udigu. Usili owo kwa u tumbura moMavangeli nagenye gane.—Mat. 13:57; Mar. 6:4; Ruk. 4:24; Joh. 4:44.

^ para. 7 Nampili ngomu nomutayi domosifanekeso da tamba kovagwavekwa ava ngava za meguru, natuvenye kuvhura simpe tu lirongere ko.

^ para. 9 Nkango “kureta mbuto” kwa tamba hena kokuyima ‘yiyimwa yompepo,’ nye mosirongwa esi nesi sokukwama ko ngatu ka demenena kokuzuvhisa mbudi zoUhompa.—Gar. 5:22, 23; Heb. 13:15.

^ para. 11 Poyiruwo yimwe, Jesus kwa ruganesere sihonena sokukuna nokuteza mokufanekesa sirugana sokutulisa po varongwa.—Mat. 9:37; Joh. 4:35-38.