Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Vadinkantu​—⁠Kondjeseni makoto goMuzonaguli

Vadinkantu​—⁠Kondjeseni makoto goMuzonaguli

“Humateni yirwiso nayinye eyi a mu pe Karunga, asi mu vhure kukondjesa ko makoto goumbudi goMuzonaguli.”—EFE. 6:11.

MARUSUMO: 79, 140

1, 2. (a) Morwasinke vadinkantu yina kuvatompokera kufunda po Satana novaengeli vendi? (Tara efano.) (b) Yisinke natu ka konakona?

MUPOSITOLI Paurusa kwa fanekesere Vakriste kovakwayita vana kurwa yita. Nye ose kuna kurwa yita yopampepo kumwe naSatana novaengeli vendi. Awo kwa rwa yita nomvhura dononzi. Yipo nye, mpamwe kuvhura tu lizuvhe asi kapi tatu vhuru kuvafunda. Kuvhura vadinkantu va funde po nonkore odo ndi? Nhi, wovanzi kuna kuvatompoka. Morwasinke tuna kuuyungira ngoso? Morwa awo kugwana nonkondo kwaJehova. Ntani awo kudwara ndi ‘kuhumata yirwiso nayinye eyi ava pe Karunga’ yipo va kare vana liwapaikire ngwendi vakwayita.—Resa Vaefeso 6:10-12.

2 Apa Paurusa ga ruganesere sifanekeso oso, age nampo kwa gazadarere ko komudwaro ogu ngava dwara vakwayita woVaroma. (Yirug. 28:16) Tu konakoneni eyi sifanekeso oso sa karera nomulyo. Ngomu natu ka si konakona, koneka eyi va uyunga ko vadinkantu vamwe kuhamena mauwa nomaudigu aga ga kara mo mokudwara yirwiso yopampepo.

Ove kudwara yirwiso nayinye ndi?

“USILI U KARE LIVA”

3, 4. Ngapi omu usili wa kara ngwendi liva oru nga dwara mukwayita goMuroma?

3 Resa Vaefeso 6:14. Liva oru nga dwara mukwayita goMuroma kwa kere mo yivera yipo yi popere mbunda zendi nokukwata sikoverero sendi si dire kugwa. Moliva oro kwa kere mo hena marugodi gomakoli omu nga zweke mukove norufuro rwendi. Pokurumanga nawa, aro ngaru mu vatere a kare ana liwapaikire mokukarwa yita.

4 Mokulifana, usili ou atu lirongo moNonkango daKarunga kutupopera komarongo goyimpempa. (Joh. 8:31, 32; 1 Joh. 4:1) Nsene tu hara unene usili ngayi tu rerupira kudwara “sikoverero sosivera” kutanta asi kuparuka kuliza nonompango daKarunga. (Epis. 111:7, 8; 1 Joh. 5:3) Ntani hena, nsene tu kwata egano Nonkango daKarunga, ngayi tu vatera tu funde Satana novaengeli vendi wovadona.—1 Pet. 3:15.

5. Morwasinke natu uyungira usili?

5 Nsene tu sikisa mo nompango daKarunga ngayi tu vatera tu uyunge usili nkenye apa. Morwasinke natu nyokera po kuuyunga yimpempa? Morwa yimpempa kuna kara siraha simwe esi a ruganesa unene Satana. Yimpempa kukoresa ogu ana kuyiuyunga nogu vana kuyitantera. (Joh. 8:44) Nampili ngomu twa dira kusikilira mo, twa hepa kunyokera po kutanta yimpempa. (Efe. 4:25) Nye oyo, kapisi ureru. Abigail, mudinkantu gonomvhura ronantantatu kwa tanta asi: “Kuuyunga usili kuvhura yimoneke ngwendi kapisi hepero, unene po nsene kuna kutanta yimpempa eyi nayi kugusa moudigu.” Nye morwasinke a uyungire usili nkenye apa? Age kwa tanta hena asi: “Apa ani uyunga usili, ame kukara nezwi lyewa lyokomutjima. Ntani vakurona novakaume vange kuhuguvara nge.” Victoria gonomvhura 23 kwa tanta asi: “Nsene o uyunga usili nokupopera epuro lyoge, vakweni kuvhura va ku hepeke. Nye ayo kureta mauwa. Pasihonena, ove ngo kara nelikwatakano lyewa naJehova ntani kapi ngo kara nowoma wokuuyunga. Ano vakweni ngava kufumadeka.” Yosili, ayo ya kara nomulyo asi ‘usili u kare liva romonombunda detu’ nkenye apa.

Usili u kare liva (Tara paragarafu 3-5)

‘UHUNGAMI U KARE SIKOVERERO SOSIVERA’

6, 7. Morwasinke uhungami va u fanekesera kosikoverero sosivera?

6 Sikoverero esi nga dwara mukwayita goMuroma kwa si ruganesere koyivera eyi va rambakana. Yivera oyo ngava yi manga nonongodi doyipapa ntani kwa kere ko yipandeko yoyivera. Koyiha yomapepe nonturo kwa kere ko yivera yoyinzi eyi va mangakanene nonongodi doyipapa. Sikoverero oso, ngasi mu ninkisa a dire kuligumagura unene ntani ga hepere kudivilisa asi nayinye yiwaawa. Nye nampili ngoso, aso ngasi popere mutjima gwendi nomaruha gamwe gomulyo yipo a dire kuremana.

7 Nompango daJehova edi adi popere nomutjima detu dopasifanekeso kuvhura kudihetakanesa kosikoverero sina. (Yis. 4:23) Mukwayita kapi nga sintisa sikoverero sendi esi va rugana noyivera yoyikoli kosikoverero esi va dira kurugana noyivera yoyikoli. Nose kapi tuna hara kurugana tupu eyi twa hara mevango lyokukwama nompango daJehova. Ano nsene tu lihuguvara nyamwetu, kapi nga yi tu popera. (Yis. 3:5, 6) Eyi yiyo ya karera nomulyo tu divilise asi ose kuna kuparuka kuliza nonompango daKarunga.

8. Morwasinke ya karera nomulyo kuparuka kuliza nonompango daJehova?

8 Ove kulizuvha asi nompango daJehova kukuninkisa o dire kukara noumanguruki ndi? Daniel gonomvhura 21 kwa tanta asi: “Vamitili novarongwa vakwetu ngava sindagura nge morwa yeeyi ani kwama nompango domoBibeli. Ayo kwa guvisire nge ntani na kere nowoma.” Yisinke ya mu vatera? Age kwa tanta asi: “Konyima, naya dimbwilire omu ya kara nomulyo kuparuka kuliza nonompango daJehova. Vakaume vange vamwe kwa ya tamekere kuruganesa yikwepangwe nokuyatunda mosure. Ayo kwa guvisire nge sili mokumona eyi va ya ligwanekere nayo meparu. Yosili, Jehova kutupopera.” Madison gonomvhura 15 kwa tanta asi: “Ayo kudigopera nge kuparuka kuliza nonompango daJehova ntani nokudira kurugana eyi ava rugana vakwetu.” Ngapi omu ayi mu tompoka? Age kwa tanta asi: “Ame kulidiworokesa asi ame mukareli gwaJehova ntani asi Satana kuna kuruganesa maheteko a pukise nge. Ame kuhafa apa ayi tompoka nge.”

Uhungami u kare sikoverero sosivera (Tara paragarafu 6-8)

‘NONKAKU DENI DI KARE KUZUVHISA MBUDI ZONGWA’

9-11. (a) Nonkaku musinke dopasifanekeso ava dwara Vakriste? (b) Yisinke nayi tu vatera yipo yi tu rerupire kuzuvhisa mbudi zongwa?

9 Resa Vaefeso 6:15. Mukwayita goMuroma ga hepere kudwara nonkaku dendi komeho a ka rwe yita. Nonkaku edi nga dwara kwa di ruganesere koyipapa yitatu va honzakana kumwe. Morupe omu va di honzere kwa di ninkisire di kare nonkoli ntani di dire kuhukauka.

10 Nonkaku edi nga dwara mukwayita ngadi mu vatere a ka rwe nawa moyita. Mokulifana, nonkaku dopasifanekeso kutuvatera tu zuvhisire vantu mbudi zongwa. (Jes. 52:7; Rom. 10:15) Nye nampili ngoso, pwa hepa uradi mokuzuvhisira vantu. Bo gonomvhura 20 kwa tanta asi: “Ame kwa kere nowoma wokuzuvhisira vanasure vakwetu morwa kwa kere nomuga. Nye ngesi ame kulizuvha asi kapi ya kere hepero kwange mokukara nomuga. Ame kuna kuhafera kuzuvhisira ko vakwetu.”

11 Vadinkantu wovanzi va yi dimburura asi apa ava liwapaikire nawa, kuvarerupira kuzuvhisa mbudi zongwa. Yisinke no rugana yipo o kare ono liwapaikire? Julia gonomvhura 16 kwa tanta asi: “Mondjato zange ame kutura mo yimbapiratjangwa yetu ntani ame kupurakena kweyi ava uyunga vanasure vakwetu. Ayo kuvatera nge ni gazadare ko omu nani vhura kuvavatera. Apa ani liwapaikire, ame kuvatera vakwetu.” Makenzie gonomvhura 23 kwa tanta asi: “Nsene o kara muntu gonkenda ntani gokupurakena nawa, ngo diva eyi vana kupita vakweni. Ame kulitulira po siruwo sokuresa yimbapiratjangwa nayinye eyi va tjangera vadinkantu. Monkedi zangoso, ame kulikida vadinkantu vakwetu magano gomoBibeli ndi Intaneta zetu jw.org mokuvavatera.” Yosili, ngano kuliwapaikira mokuzuvhisa ku kare “nonkaku” dokonompadi detu.

Kuzuvhisa ku kare nonkaku (Tara paragarafu 9-11)

EPURO LI KARE “SILIKANDWISO”

12, 13. Yikutji musinke ‘yomundiro’ a ponyesa Satana?

12 Resa Vaefeso 6:16. “Silikandwiso” esi nga simbi mukwayita goMuroma kwa kere sosinene esi ngasi mu vivi kutunda komapepe dogoro monongoro. Aso ngasi mu popere konomukove nokoyikutji.

13 Satana kuruganesa “yikutji yomundiro” pokutukumbagera asi Jehova kapi ga tu hara ntani asi ose kwato mulyo. Ida gonomvhura ronantane kulizuvha asi age kwato mulyo. Age kwa tanta asi: “Ame nkenye apa ngani lizuvhu asi Jehova kapi ga kara pepi name ntani kapi ana hara kukara kaume kange.” Yisinke a rugana apa a lizuvhu ngoso? Age kwa tanta asi: “Mapongo kuvatera nge ni nkondopeke epuro lyange. Nare ame kapi ngani limburura komapongo morwa ngani lizuvhu asi malimbururo gange kwato mulyo. Ngesi ame kuliwapaikira ntani kugava malimbururo komapongo yikando yivali ndi yitatu. Ayo kapisi ureru, nye ayo kuhafesa nge. Vanavazinyetu nawo kukorangeda nge sili. Nkenye apa ani pwaga komapongo, ame kulizuvha asi Jehova ga hara nge.”

14. Yisinke natu lirongera ko kosihorokwa saIda?

14 Silikandwiso esi nga simbi mukwayita kapi ngasi nenepa ndi sinunupe. Kosihorokwa saIda tatu lirongere ko asi, epuro kapisi yimo lya kara ngoso. Alyo kuvhura li sesupe ndi li nkondopare. Ayo kwa korera kwanyamwetu mokurugana ko yuma. (Mat. 14:31; 2 Tes. 1:3) Yipo nye, mokuninka asi ‘epuro li kare silikandwiso’ setu twa hepa kutwikira kulinkondopeka.

Epuro li kare silikandwiso (Tara paragarafu 12-14)

“UHWI WEPARU U KARE EKOLI LYENI”

15, 16. Ngapi omu ehuguvaro lya kara ngwendi ekoli?

15 Resa Vaefeso 6:17. Ekoli eli nga dwara mukwayita goMuroma ngali popere mutwe gwendi. Makoli gamwe kwa kere nosininke sokukwatera yipo mukwayita a vhure kulisimba komawoko.

16 Ngomu tupu ekoli ngali popere mutwe gomukwayita, “ehuguvaro lyeparu” kupopera magazaro getu. (1 Tes. 5:8; Yis. 3:21) Ehuguvaro eli kutuvatera tu demenene komatumbwidiro gaKarunga ntani kutuvatera tu dire kudompa mutjima apa atu piti momaudigu. (Epis. 27:1, 14; Yirug. 24:15) Nsene tuna hara “ekoli” lyetu li tu popere, twa hepa kulidwara, nye kapisi kulisimbira komawoko.

17, 18. (a) Ngapi na vhura Satana kutuninkisa tu huture ko ekoli lyetu? (b) Ngapi natu yi likida asi Satana kapi ga tu pukisa?

17 Ngapi na vhura Satana kutuninkisa tu huture ko ekoli lyetu? Gazadara ko tupu kweyi ga harere Jesus a rugane. Satana ga yi divire asi Jesus nga ka pangera vantu komeho. Nye age ga hepere kundindira dogoro siruwo esi ga tura po Jehova si sike mo. Ntani age ga hepere kuhepa pomuhowo nokumudipaga. Nye Satana kwa pere Jesus mpito yipo asi a tameke kupangera usimbu. Age kwa mu tanterere asi nsene tupu a mu tongamena, ta gava nayinye mepangero lyendi. (Ruk. 4:5-7) Mokulifana, Satana ga diva asi Jehova kwa tu tumbwidira yininke yoyiwa mouzuni woupe. Nye twa hepa kundindira, ntani ngatu hepa hena kupita momaudigu. Yipo nye, age kuruganesa nompito dononzi yipo asi tu vhure kuhafera eparu ngesi. Age kuna tu harere tu ture yininke yopanyama muhowo, ano Uhompa waKarunga mevango lyauvali.—Mat. 6:31-33.

18 Vadinkantu wovanzi kapi gava pukisa Satana. Pasihonena, Kiana gonomvhura 20 kwa tanta asi: “Uhompa waKarunga yiwo welike wokuvhura kukohonona po maudigu getu nagenye.” Ngapi omu ehuguvaro olyo ali mu kundama? Age kwa tanta asi: “Ehuguvaro lyokukaparuka moparadisa kuvatera nge ni kondjere yitambo yopampepo.” Kiana kapi a ruganesa udivi wendi mokukondjera emona. Nye age kuruganesa siruwo nononkondo dendi mokukarera Jehova.

Uhwi weparu u kare ekoli (Tara paragarafu 15-18)

“NONKANGO DAKARUNGA DI KARE RUFURO RWENI”

19, 20. Ngapi natu ruganesa nawa Nonkango daKarunga?

19 Rufuro oru ngava ruganesa vakwayita woVaroma kwa hulire ngwendi pokuwoko komuntu. Vakwayita woVaroma va divire nawa kuruganesa rufuro oro morwa ngava liyomberesa nkenye ezuva.

20 Paurusa kwa fanekesere Nonkango daKarunga korufuro oro. Twa hepa kudiva kuruganesa nawa Nonkango daKarunga yipo tu vhure kupopera epuro lyetu. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15) Ngapi omu nayi tu tompoka oyo? Sebastian gonomvhura 21 kwa tanta asi: “Apa ani rugana ereso lyange lyoBibeli, ame kutjanga velise ezi na hara mwankenye egaununo. Konyima novelise odo kudipungura kumwe. Eyi kuvatera nge ni dive omu Jehova a gazara.” Daniel ogu tuna tumbura, kwa tanta asi: “Apa ani rugana ereso lyange lyoBibeli, ame kuhorowora mo novelise edi nani vhura kuruganesa mokuvatera ava ani zuvhisire. Na yi dimburura asi vantu kupurakena nelituromo apa ava mono asi ose kwa hara Nonkango daKarunga ntani asi tuna hara kuvavatera.”

Nonkango daKarunga di kare rufuro (Tara paragarafu 19-20)

21. Morwasinke natu dilira kutjira Satana novaengeli vendi?

21 Yihonena eyi tuna lirongo mosirongwa esi kulikida asi kapi twa hepa kutjira Satana novaengeli vendi wovadona. Awo kapi va kara nononkondo donene kupitakana Jehova. Ntani awo kapi ngava paruka narunye. MEpangero lyaKristusa lyoNomumvho Eyovi, awo ngava ka va tura monomango. Ngoyitundwamo, awo kapi ngava ka pukisa vantu, ano moruhura ngava ka va zonagura po. (Ehor. 20:1-3, 7-10) Ose twa diva nkore zetu ntani twa diva eyi za hara kurugana. Nevatero lyaJehova, ose kuvhura tu funde Satana.