Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 46

Valikwali wovape, demeneneni po unene mokukarera Jehova

Valikwali wovape, demeneneni po unene mokukarera Jehova

“HOMPA kugamena . . . nge; ame kwa huguvara mwendi.”—EPIS. 28:7.

RUSUMO 131 ‘Eyi ga manga Karunga’

ETWAROMO *

1-2. (a) Morwasinke valikwali wovape nava huguvarera mwaJehova? (Episarome 37:3, 4) (b) Yisinke natu ka lironga mosirongwa esi?

OVE ntaantani o kware ndi ntani tupu ko kwere? Nsene yimo, ove kuna kundindira nononkondo ngo hafere eparu nomuntu ogu wa hara unene. Nye nampili ngoso, mononkwara kwa kara mo maudigu ntani pwa kara matokoro gomulyo unene aga va hepa kutura po valikwali wovape. Eyi ngomu rugana apa ngomu ligwanekera nomaudigu ntani nomatokoro aga ngomu tura po, nga yi kundama ruhafo rweni nomvhura dononzi. Nsene mu huguvara mwaJehova, one ngomu tura po matokoro gomawa, nonkwara deni ngadi nkondopara ntani ngomu hafa. Nsene mu dira kukwama mapukururo gaKarunga, one ngomu ligwanekera nomaudigu ntani kapi ngomu kara noruhafo mononkwara deni.​—Resa Episarome 37:3, 4.

2 Nampili ngomu sirongwa esi vana si tambesere kovalikwali wovape, nye ta si ka zogera maudigu aga nava vhura kuligwanekera nago valikwali navenye. Ta si ka zogera hena eyi natu lirongera ko kovakareli vaJehova womosiruwo sanare ava va tumbura moBibeli. Yihonena eyi kuturonga yirongwa yomulyo eyi natu tura pasirugana meparu lyetu ntani mononkwara detu. Ntani tatu ka tara eyi natu lirongera ko kovalikwali womosiruwo setu.

MAUDIGU MUSINKE NAMPO NAVA VHURA KULIGWANEKERA NAGO VALIKWALI WOVAPE?

Matokoro musinke naga kondera valikwali wovape yipo va dire kulihameka mo unene mosirugana saJehova? (Tara paragarafu 3-4)

3-4. Maudigu musinke nampo nava vhura kuligwanekera nago valikwali wovape?

3 Vantu vamwe kuvhura va korangede valikwali wovape yipo va paruke eparu eli vana kuparuka sinzi sovantu ngesi. Pasihonena, vakurona novanekoro vamwe kusininika valikwali wovape yipo va kare novana konyima tupu zokulikwara. Ndi vakaume vawo novanekoro kuvhura va va sininike va rande embo ntani noyininke yokulitjunisa.

4 Nsene valikwali kapi vana kutakamesa, awo kuvhura ngava ture po matokoro aga ngaga va ninkisa va kare nomakongo gomanzi. Ano eyi kuvhura kuninkisa valikwali owo ngava rugane novili dononzi yipo va fute makongo ogo. Ano yirugana oyo, kuvhura nga yi va ninkise va dire kugwana siruwo sosinzi sokurugana elirongo lyanyamwawo lyoBibeli, ukareli wepata ntani sirugana sokuzuvhisa. Valikwali owo kuvhura hena va dire kuwiza komapongo nagenye, morwa va hepa kurugana unene va gwane yimaliwa yoyinzi, ndi yipo va dire kuzumbanesa yirugana yawo. Ngoyitundwamo, awo kuvhura ngava dire kugwana nompito dokutamununa sirugana sawo mokukarera Jehova.

5. Yisinke ono lirongere ko kosihonena saKlaus naMarisa?

5 Yihonena yoyinzi kulikida asi nsene tu demenena unene koyininke yopanyama, ayo kapi ngayi tu retera ruhafo meparu. Tu zeni tu ka tare eyi va uyunga valikwali ava, Klaus naMarisa. * Apa va likwere, navenye ngava rugana nkenye ezuva yipo va gwane yimaliwa yoyinzi ntani nokukara neparu lyewa. Nye nampili ngoso, awo kapi va kere noruhafo. Klaus kwa tanta asi: “Ose kwa kere noyininke yoyinzi yopanyama, nye ose kapi twa kere noyitambo yopampepo. Kutanta usili eparu lyetu kapi lya wepe ntani ose kwa kere noyinka yoyinzi.” Nampo none mwa yi dimburura asi kudemenena nkenye apa koyininke yopanyama kapi ayi reta nkenye apa ruhafo. Nsene yimo o lizuvhu ngoso, kapisi yi ku guvise. Tu zeni tu ka tare yihonena yoyiwa yavamwe eyi nayi ku vatera o ture po malitjindjo. Pomuhowo, tu zeni tu ka tare eyi nava lirongera ko vagara kosihonena sahompa Jehosafata.

HUGUVARA MWAJEHOVA NGWENDI MOOMU GA YI RUGENE HOMPA JEHOSAFATA

6. Ngapi omu hompa Jehosafata ga tulire pasirugana epukururo eli lya kara moYisewe 3:5, 6?

6 Vanturagumbo, poyiruwo yimwe one kulizuvha asi yitumbukira yina mu vhukire ndi? Sihonena sahompa Jehosafata nasi ka mu vatera. Hompa Jehosafata kwa kere nositumbukira sokutakamesa muhoko nagunye. Yisinke ga rugene yipo a sikise mo situmbukira oso sosinene? Jehosafata ga rugene eyi ga vhulire kurugana ko yipo a popere vantu. Age kwa tungire nohotepopero noyitata moJuda ntani ga kere novakwayita wovanzi wokupitakana 1 160 000. (2 Hist. 17:12-19) Ano konyima, Jehosafata kwa ya ligwanekerere noudigu wounene. Mbunga zonene zovakwayita woVamowaba noVaamoni kumwe novakwawo Vameuni, kwa va tjilisire kumwe nepata lyendi ntani novantu vendi. (2 Hist. 20:1, 2) Yisinke ga rugene Jehosafata? Age kwa pulire evatero kwaJehova ntani a mu pe nonkondo. Eyi kwa lizire nepukururo eli lya kara moYisewe 3:5, 6. (Resa.) Ekanderero lyaJehosafata lyelinunupiko eli va tumbura mo-2 Histoli 20:5-12 kulikida asi age kwa huguvarere nawa-nawa mwaJehova. Ngapi omu Jehova ga limbwilire ekanderero lyaJehosafata?

7. Ngapi omu Jehova ga limbwilire ekanderero lyaJehosafata?

7 Jehova kwa uyungire naJehosafata kupitira moMurevhi gedina Jahasiyeli. Jehova kwa uyungire asi: “Ngomu sikame tupu pomavega geni mu ndindire, ngomu mone omu nga mu pa Hompa efundo.” (2 Hist. 20:13-17) Nye nampili ngoso, yita kapisi yimo ya fira kuyirwa ngoso. Nye mapukururo ogo kapi ga tundire komuntu, nye ago kwa tundire kwaJehova. Mokumona asi Jehosafata kwa huguvarere mwaJehova, age kwa rugene moomu ga mu tanterere. Apa Jehosafata novantu vendi va zire va ka gwanekere nononkore dawo, age kwa tulire vadimbi va kare komeho zovakwayita. Jehova ga sikisire mo etumbwidiro lyendi kwaJehosafata pokufunda nonkore dawo.—2 Hist. 20:18-23.

Valikwali wovape kuvhura kutura Jehova a kare muhowo meparu lyawo pokukanderera ntani pokulironga Nonkango daKarunga (Tara paragarafu 8, 10)

8. Yisinke nava lirongera ko vanturagumbo kosihonena saJehosafata?

8 Vanturagumbo kuvhura mu lirongere ko kosihonena saJehosafata. One mwa kara nositumbukira sokupakera mbili mapata geni, yipo nye, one kurugana unene yipo mu popere mapata geni ntani noku ga vatera. Apa omu ligwanekere nomaudigu, one pamwe kulizuvha asi kuvhura mu ga kohonone po pwanyamweni. Nye nampili ngoso, nyokereni po kulihuguvara nyamweni. Kanderera kwaJehova yipo a ku vatere. Ntani kuvhura o kanderere nkenye apa kumwe namukadoge. Papara mavyukiso kwaJehova pokulironga nonkango dendi Bibeli noyimbapiratjangwa eyi za gava mbunga zendi ntani tura pasirugana mapukururo aga ono kugwana mo. Wopeke kapi ngava hafera matokoro aga ngo tura po gokutundilira moBibeli, ntani kuvhura ngava kutantere asi ove egova. Kuvhura hena ngava kutantere asi kukara noyimaliwa yoyinzi ntani kurandanga yininke, yiyo yelike nga yi popera epata lyoge. Nye diworoka sihonena saJehosafata. Age kwa yi likidire kupitira moyirugana yendi asi ga huguvarere mwaJehova. Jehova kapi ga sigilire mugara gwina gomulimburukwi, ntani nove kapi nga ku sigilira. (Epis. 37:28; Heb. 13:5) Yisinke nava rugana valikwali yipo va hafere eparu kumwe?

NGWENDI MUPOROFETE JESAYA NAMUKADENDI, NONE TURENI JEHOVA MUHOWO MEPARU LYENI

9. Yisinke twa diva kuhamena muporofete Jesaya namukadendi?

9 Kukarera Jehova kwa kere sininke somulyo po komuporofete Jesaya namukadendi. Jesaya kwa kere muporofete ntani nampo mukadendi nage nga porofeta, morwa Bibeli kumutumbura asi “muporofete.” (Jes. 8:1-4, NW) Ngovalikwali, Jesaya namukadendi kwa tulire Jehova muhowo meparu lyawo. Aso kuna kara sihonena sosiwa kovalikwali neina.

10. Ngapi omu kulironga mauporofete gomoBibeli naga vatera valikwali yipo va liture mo unene mokukarera Jehova?

10 Valikwali neina kuvhura kuhonena muporofete Jesaya namukadendi pokurugana paapa va hulira mokukarera Jehova. Awo kuvhura kunkondopeka ehuguvaro lyawo mwaJehova pokulironga mauporofete gomoBibeli ntani nomu aga siki mo nkenye apa. (Tit. 1:2) Awo kuvhura kugazadara ko omu nava vhura kulihameka mo mokusikisa mo mauporofete gamwe gomoBibeli. Pasihonena, awo kuvhura kulihameka mo pokusikisa mo uporofete ou ga uyungire Jesus asi mbudi zongwa zoUhompa ngava zi zuvhisa uzuni mudima komeho u wize uhura. (Mat. 24:14) Nsene valikwali va kara nehuguvaro asi mauporofete gaKarunga ngaga sika mo, ayo ngayi va tumangeda va lihameke mo unene paapa va hulira mokukarera Jehova.

NGWENDI PILISIKIRA NAAKURA, NONE TURENI UHOMPA MUHOWO

11. Yisinke va vhulire kurugana oPilisikira naAkura ntani morwasinke?

11 Valikwali ava kava kwere ntaantani kuvhura kulirongera ko kosihonena saPilisikira naAkura, valikwali woVajuda ava va tungire mositata saRoma. Awo kwa zuvhire mbudi zongwa kuhamena Jesus, ntani konyima va ya kere Vakriste. Yosili, awo kwa haferere eparu lyawo eli ngava paruka. Nye nampili ngoso, eparu lyawo kwa ya litjindjire apa hompa Keraudiusi ga penge asi Vajuda navenye va hepa kutunda mo moRoma. Tu zeni tu ka tare eyi va hepere kurugana oAkura naPilisikira. Awo va hepere kutunda monkarapamwe ezi va divire nokukapapara evango lyepe ntani nokukaruganena ko ngesefa zawo. Ngoso maudigu ogo gava konderere va dire kukarera Jehova ndi? Tuna si huguvara asi muna diva elimbururo kepuro olyo. Ngomu va ka tungire momukunda gomupe moKolinte, Akura naPilisikira kwa lihamekere mo unene mokuvatera mbungakriste kumwe naPaurusa mokunkondopeka vapuli vakwawo. Konyima, awo kwa ya dirukilire konodoropa dapeke oku kwa kere hepero zonene zovazuvhisi. (Yirug. 18:18-21; Rom. 16:3-5) Awo kwa kere noruhafo mosirugana sawo.

12. Morwasinke valikwali nava litulilira po yitambo yopampepo?

12 Valikwali womosiruwo setu kuvhura va honene Pilisikira naAkura pokutura Uhompa muhowo. Yawapa kovalikwali mokuzogera yitambo yawo awo simpe melivandekero. Apa valikwali ava tura po matokoro kumwe nokuhetekera ko kusikisa mo yitambo yawo yopampepo, awo ngava gwana nompito dononzi mokukarera Jehova momunene meparu lyawo. (Muud. 4:9, 12) Tu zeni tu ka konakone sihonena saRussell naElizabeth. Russell kwa uyunga asi: “Ose kwa zogerere yitambo yetu yopampepo ose simpe melivandekero.” Ano Elizabeth age kwa uyunga asi: “Kuzogerera kuhamena yitambo yetu yopampepo, kwa tu vaterere yipo tu demenene koyitambo yetu apa twa tulire po matokoro.” Ukaro waRussell naElizabeth kwa va pulisilire va dirukire koMicronesia oku va hepere vazuvhisi.

Valikwali wovape kuvhura kutura Jehova a kare muhowo meparu lyawo pokulitulira po yitambo yopampepo (Tara paragarafu 13)

13. Kuliza nEpisarome 28:7, yitundwamo musinke ngayi kara nsene tu huguvara mwaJehova?

13 Ngwendi Russell naElizabeth, valikwali wovanzi kurerupika eparu lyawo yipo va lihameke mo unene mosirugana sokuzuvhisa nokutulisa po varongwa. Nsene valikwali va ruganena kumwe pokulitulira po yitambo mosirugana saJehova ntani nokuruganena kumwe yipo va yi sikisa mo, awo ngava limonena mauwa gomanzi. Awo ngava limonena omu Jehova ngava pakera mbili ntani ngava mu huguvara unene nokukara noruhafo.​—Resa Episarome 28:7.

NGWENDI PETURUSA NAMUKADENDI, HUGUVARENI MOMATUMBWIDIRO GAJEHOVA

14. Ngapi omu mupositoli Peturusa namukadendi va yi likidire asi va huguvarere metumbwidiro eli lya kara mwaMateusa 6:25, 31-34?

14 Valikwali kuvhura hena kulirongera ko kosihonena saPeturusa namukadendi. Konyima zomakwedi ntazimwe kutunda apa va ligwene naJesus, mupositoli Peturusa ga hepere kutura po etokoro lyomulyo. Peturusa nga kwata nomfi yipo a rere epata lyendi. Yipo nye, apa Jesus ga pulire Peturusa yipo a kare mukwati govantu, age ga hepere kugazadara ko kuhamena ukaro wepata lyendi. (Ruk. 5:1-11) Peturusa kwa tokwere kuza naJesus mosirugana sokuzuvhisa. Ano olyo kwa kere etokoro lyewa. Ose kuvhura tu yi kwatese ko asi mukadaPeturusa ga kwatesere ko etokoro lyendi. Bibeli kulikida asi konyima zevhumbuko lyaJesus, Peturusa nga zi namukadendi poyiruwo yimwe mokuzuvhisa. (1 Kol. 9:5) Sihonena sendi sosiwa ngomukadi goMukriste kwa pere Peturusa umanguruki yipo a tjange mapukururo gokuhamena vanturagumbo novagolikadi woVakriste. (1 Pet. 3:1-7) Yosili, Peturusa namukadendi kwa huguvarere momatumbwidiro gaJehova asi ngava pakera mbili nsene va tura Uhompa muhowo meparu lyawo.​—Resa Mateusa 6:25, 31-34.

15. Yisinke natu lirongera ko kosihonena saTiago naEsther?

15 Nsene asi one kwa kara mononkwara nomvhura dongandi, ngapi nomu tunga po eharo yipo mu lihameke mo unene mokukarera Jehova? Nkedi zimwe zokuyirugana kuna kara pokulirongera ko koyihonena yovalikwali vamwe. Pasihonena, one kuvhura kuresa yirongwa moRuhungu, siparatjangwa asi “Awo kwa ligeve vene.” Yirongwa oyo kwa vatera Tiago naEsther, valikwali womoBrazil yipo va tunge po eharo lyokutamununa sirugana sawo sokukavatera oku vana hepa vazuvhisi. Tiago kwa uyunga asi: “Ngomu twa resere yihorokwa oyo kuhamena omu Jehova ga vatera vakareli vendi mosiruwo setu, nose kwa here kulimonena omu Jehova ana kutupitisira nokutuvatera noyihepwa yetu.” Konyima, awo kwa dirukilire koParaguay ano kutundilira mo-2014 dogoro ngesi, awo kwa kara mombungakriste zoRuputu. Esther kwa tanta asi: “Etjangwa limwe eli twa hara unene kuna kara Vaefeso 3:20. Yikando yoyinzi, ose kwa limonena omu nonkango odo dina kusika mo mosirugana saJehova.” Mombilive zaPaurusa ezi ga tjangerere Vaefeso, age kwa uyungire asi Jehova nga tu pa yoyinzi kupitakana eyi atu hundire. Etumbwidiro olyo kusika mo nkenye apa.

Valikwali wovape kuvhura kutura Jehova a kare muhowo meparu lyawo pokupura ko magano kovalikwali ava va kura pampepo (Tara paragarafu 16)

16. Kupi oku valikwali wovadinkantu nava vhura kugwana magano gomawa nsene kuna kugazadara ko yitambo yopampepo?

16 Valikwali wovadinkantu kuvhura va gwanene mo uwa moyihonena yavamwe ava va huguvara mwaJehova. Valikwali vamwe kwa kara nomvhura dononzi mosirugana sosiruwo nasinye. Yawapa kupura ko magano kwawo nsene asi ove kuna kulitulira po yitambo. Ezi kuna kara nkedi zimwe mokuyilikida asi ove kuna kuhuguvara mwaJehova. (Yis. 22:17, 19) Vakuronambunga nawo kuvhura kuvatera valikwali wovadinkantu yipo va litulire po yitambo yopampepo ntani nokuyisikisa mo.

17. Yisinke ya horokerere Klaus naMarisa, ntani yisinke tuna lirongere ko kosihonena sawo?

17 Poyiruwo yimwe, ose kuhara kutamununa sirugana setu kwaJehova monkedi ezi tuna hara, nye pamwe Jehova age kuturuganesa monkedi ezi tuna dili kundindira. Tu zeni tu ka tare eyi ya horokerere Klaus naMarisa ava ka tu tumbura. Konyima zokulikwara nomvhura ntatu, awo kwa dirukilire koBeteli zaFinland yipo va ka lihameke mosirugana sokutunga. Nye nampili ngoso, awo va yi divire asi kapi ngava ka va pulisira va ka kare ko makwedi gokupitakana pontazimwe. Pomuhowo, awo kwa guvire. Nye yininke kwa ya litjindjire, konyima awo kwa va zigidire kosikora yipo va ka lironge eraka lyoRuarabic, ntani ngesi awo kuna kara mombungakriste zoRuarabic mosirongo sapeke. Apa Marisa a diworoka eyi ya horokere, age kwa tanta asi: “Ame kwa kere nowoma wokurugana yininke eyi na dira kurugana rumwe, ntani na hepere kuhuguvara unene mwaJehova. Ame na limonena omu Jehova ga tu vatera nkenye apa mononkedi edi twa dilire kundindira. Konyima zeyi, ehuguvaro lyange mwaJehova kwa nkondoparere.” Sihonena esi kulikida asi nsene o huguvara mwaJehova nawa-nawa, age nga ku tungika.

18. Yisinke nava rugana valikwali yipo va twikire kuhuguvara mwaJehova?

18 Nonkwara kuna kara uhwi wokutunda kwaJehova. (Mat. 19:5, 6) Age kuna hara valikwali va hafere uhwi owo. (Yis. 5:18) Valikwali wovadinkatu likonakoneni nyamweni mu tare asi yinke muna kurugana meparu lyeni. One kuna kurugana paapa mwa hulira mokulikida rupandu kouhwi ou ga mu pa Jehova ndi? Kanderereni kwaJehova. Papareni nompango moBibeli yipo mu di ture pasirugana, makura kwameni mapukururo aga a mu pe Jehova. One kuvhura mu kare nehuguvaro asi ngomu hafa nsene mu tura Jehova a kare muhowo meparu lyeni.

RUSUMO 132 Ose ngesi rutu rumwe

^ para. 5 Matokoro gamwe aga atu tura po meparu, kuvhura kumana nonkondo detu nosiruwo setu esi twa hepa mokukarera Jehova. Unene po valikwali wovape va hepa kutura po matokoro aga ngaga kundama eparu lyawo nalinye. Sirongwa esi nasi ka va vatera va ture po matokoro gomawa aga ngaga va retera ruhafo meparu.

^ para. 5 Madina gamwe kwa ga tjindja.