Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 4

RUSUMO 30 Guhyetu naKarunga naKaume gwange

Jehova ga ku hara unene

Jehova ga ku hara unene

[Jehova] kwa kara neharo lyanarunye.”EPIS. 103:8.

OKU SINA DEMENENE SIRONGWA

Eharo eli ga kara nalyo Jehova kwetu ngali tu hedesera pepi nendi nokutuvatera tu lizuvhe epopero nepakero mbili ntani nepwizumuko.

1. Yisinke ayi wiza momagano goge apa o gazadara ko kuhamena Jehova?

 WA GAZADARA ko rumwe omu ga fana Jehova ndi? Yinke ayi wiza momagano goge apa o kanderere kwendi? Nampili ngomu atu dili kumona Jehova, Bibeli kwa mu faturura mononkedi dokulisiga-siga. Jehova kumutumbura asi ezuva ntani silikandwiso. Ntani kumutumbura asi “mundiro ogu agu veveke.” (Epis. 84:11; Heb. 12:29) Hesekiyeli kwa fatwilire Jehova memoneko asi age kwa fana ngwendi emanya lyosafire, sivera sokuvembera ntani ekongoro lyomaruvara-maruvara. (Hes. 1:​26-28) Nonkango dimwe edi va ruganesa mokufaturura Jehova, kuvhura di tu tetukise nokututjilisa.

2. Yisinke nampo ayi ninkisa vamwe yi va digopere kuhedera Jehova pepi?

2 Mokumona asi kapi atu mono Karunga, kuvhura yi tu digopere kuyipura asi ga tu hara. Vamwe kugazara asi Jehova kapi nga va hara nampili rumwe morwa yininke yoyidona eyi ya va horokera meparu. Nampo morwa kapi va kara rumwe naguhya ogu ga va hara. Jehova kukwata egano omu atu lizuvhu ntani gayi diva asi morwasinke ayi tu karerere udigu kumuhedera pepi. Age kwa tjanga yikara yendi moBibeli yipo a tu vatere tu dive asi age Karunga geharo.

3. Morwasinke natu lirongera kuhamena eharo eli a likida Jehova?

3 Jehova yige eharo. Bibeli kuuyunga asi Karunga yige eharo. (1 Joh. 4:8) Nkenye eyi a rugana kuyirugana morwa eharo. Eharo eli a likida Karunga nonkondo ntani ku li likida kwa nkenye ogu nampili kovantu ava va dira kumuhara. (Mat. 5:​44, 45) Mosirongwa esi tatu ka zogera kuhamena Jehova ntani eharo eli ga kara nalyo. Nsene tu lironga yoyinzi kuhamena Karunga gwetu, ose nga tu mu hara unene.

JEHOVA KWA TU HARA UNENE

4. Ngapi omu eharo eli a likida Jehova a li kuninkisa o lizuvhe? (Tara hena efano.)

4 Jehova “kwa kara neharo lyanarunye.” (Epis. 103:8) MoBibeli, age kwa lihetakanesa mwene kwazinya ogu ga kara neharo. (Jes. 66:​12, 13) Gazadara ko tupu kwazinya ogu ga hara munendi gomunona ntani nokumupakera mbili. Age kumukwaterera momawoko ntani noku mu uyungisa monkedi zongwa nezwi lyewa. Apa a lili ndi apa a zuvhu kukora, zinya kudivilisa yipo a mu pe eyi ana hepa. Apa atu guwu, ose kuvhura tu kare nehuguvaro asi Jehova nga tu likida eharo. Mutjangi gepisarome kwa tjenge asi: “Nsene nina kara noyinka momutjima gwange, makura ove to gu tendekere nge.”—Epis. 94:19.

“Ngwendi moomu zinya a hengagwida munendi, name ngani twikira kukuhengagwida.” (Tara paragarafu 4)


5. Yisinke ali tanta koge eharo lyaJehova lyanarunye?

5 Jehova mulimburukwi. (Epis. 103:8) Age kapi a hageke kutuhara apa atu rugana yoyidona. Apa Vaisraeli ngava zonene Jehova yikando yoyinzi, ano konyima apa va litezwilire age kwa va huguvaresere asi ga va hara. Pasihonena, age kwa tente asi: “Ove ntumbu kwange kwa ku hara yiyo na ku fumadeka.” (Jes. 43:​4, 5) Jehova kutulikida eharo lyokulifana nampili neina. Yipo nye, ose kuvhura tu mu huguvare nkenye apa. Nampili apa atu tura nonzo dononene, Jehova kapi a tu sigi. Apa atu litezurura nokutengura kwaJehova, ose ku ya dimburura asi age simpe ga tu hara. Age kwa tumbwidira asi “kapi a likata-kata kudongwenena po.” (Jes. 55:7) Bibeli kwa faturura egusiropo lyangesi ngwendi “yiruwo yepwizumuko” yokutunda kwaJehova.—Yirug. 3:19.

6. Yisinke ali tu rongo etjangwa lyaSakaliya 2:​8, kuhamena Jehova?

6 Resa Sakaliya 2:8. Mokumona asi Jehova ga tu hara, age kukwata egano usimbu malizuvho getu ntani ga kara neharo lyokutuvatera. Age kumukoresa apa vantu ava tu koresa. Yipo nye, kuvhura tu kare nehuguvaro asi age nga tu limburura apa nga tu kanderera kwendi asi: ‘Kunga nge ngwendi meho goge.’ (Epis. 17:8) Eho kuna kara ruha rumwe romulyo unene korutu. Yipo nye, apa Jehova a tu hetakanesa keho lyendi, age ngwendi kuna kuuyunga asi ‘nkenye ogu nga mu koresa one vantu vange, kuna kukoresa sininke esi na hara unene.’

7. Morwasinke twa hepera kuyipura nawa-nawa asi Jehova ga tu hara?

7 Jehova kuna kuharere o yi pure asi ga ku hara. Nye age gayi diva asi yininke eyi ya tu horokera nare kuvhura yi tu ninkise tu lipure nsene asi ga tu hara. Ndi ose nampo kuna kuligwanekera nomaukaro aga naga tu heteka nsene twa hara Jehova. Yisinke nayi tu vatera yipo tu yi pure nawa-nawa? Kuvhura tu yi pure nawa-nawa nsene tu lironga kuhamena omu Jehova a likida eharo kwaJesus, kovagwavekwa ntani kwanatuvenye.

OMU JEHOVA GA LIKIDA EHARO

8. Morwasinke Jesus gayi pulilire nawa-nawa asi oGuhwe va mu hara?

8 Nomvhura dononzi, Jehova naMunendi ogu ga hara kwa tulisire po ukaume wounene ntani nokulilikida eharo. Jehova kwa likidire eharo kwaMunendi ngwendi moomu atu yi resa mwaMateusa 17:5. Ngano yige gumwe, Jehova ngano ga uyungire tupu asi ‘ogu yige ga za nge komutjima.’ Nye nampili ngoso, age kwa here tu dive omu ga hara unene Jesus, makura yipo ga mu tumbwire asi: “Munange ogu na hara.” Jehova kwa here unene Jesus, unene po kweyi ga kere neharo lyokugava mwenyo gwendi. (Efe. 1:7) Jesus gayi divire nawa-nawa asi oGuhwe va mu hara. Age nga ruguruka kuuyunga nkenye apa asi oGuhwe va mu hara.—Joh. 3:35; 10:17; 17:24.

9. Nonkango musinke adi likida asi Jehova ga hara vagwavekwa? Faturura. (Varoma 5:5)

9 Jehova kulikida hena eharo kovagwavekwa. (Resa Varoma 5:5.) Koneka nkango ezi va ruganesa mokulikida omu Jehova ‘ga va hara unene.’ Azo kutanta asi Jehova ‘kwa tura monomutjima dawo’ eharo lyendi. Bibeli zimwe kwa hetakanesa eharo eli ga kara nalyo Karunga “komema gomanzi.” Nkango ezi kulikida omu Jehova ga hara unene vagwavekwa. Vagwavekwa va yi diva asi Karunga ‘ga va hara.’ (Juda 1) Mupositoli Johanesa kwa uyungire kuhamena vagwavekwa apa ga uyungire asi: “Gazadareni ko keharo lyenene eli ga tu likida Guhya, pokututumbura asi ose vana vendi.” (1 Joh. 3:1) Ngoso Jehova kwa hara tupu vagwavekwa ndi? Hawe, Jehova ga yi likida asi ga tu hara natuvenye.

10. Nkedi musinke zonene po omu Jehova ga tu likida eharo?

10 Nkedi musinke zonene po omu Jehova ga likida eharo? Sizoweseso kuna kara nkedi zonene po mouzuni mudima, omu Jehova ga likida eharo. (Joh. 3:16; Rom. 5:8) Jehova kwa pulisilire Munendi gelike a huru, a fire vantu navenye yipo nonzo detu va di tu dongwenene po ntani yipo tu kare vakaume vendi. (1 Joh. 4:10) Nsene tu teda ko unene kweyi Jehova naJesus va futire, ayo ngayi tu vatera tu kwate egano omu va tu hara unene. (Gar. 2:20) Sizoweseso kapi tupu va si futire morwa yeyi ya kere po yininke, nye aso kuna kara uhwi weharo. Jehova kwa tu likida eharo lyenene pokugava Munendi ogu ga hara a ya tu fire. Jehova kwa pulisilire Munendi a hepe ntani a ya tu fire.

11. Yisinke tuna kulirongera ko ketjangwa lyaJeremiya 31:3?

11 Ngomu tuna yi mono, Jehova kapi a lizuvhu tupu asi ga tu hara, nye age kututantera omu ga tu hara. (Resa Jeremiya 31:3.) Jehova kwa tu kokera kwendi morwa ga tu hara. (Hetakanesa Deuteronomium 7:​7, 8.) Kwato muntu ndi nkenye eyi nayi vhura kutugusa ko kwaJehova. (Rom. 8:​38, 39) Ngapi omu eharo lyangesi ali kuninkisa o lizuvhe? Ka rese Episarome 23, yipo o ka dimburure omu Ndafita ga lizuvhire kweyi Jehova ga mu here ntani nomu nayi kukundama nove.

NGAPI OMU EHARO ELI A LIKIDA JEHOVA ALI KUNINKISA O LIZUVHE?

12. Yisinke va simwitira mEpisarome 23?

12 Resa Episarome 23:​1-6. MEpisarome 23, Ndafita kwa uyungire nehuguvaro asi Jehova ga mu hara ntani kumupakera mbili. Age kwa fatwilire ukaume ou ga kara nawo kumwe naJehova ogu ga tumbwire asi Musita gwendi. Ndafita kwa lizuvhire epopero apa ga pulisilire Jehova a mu pitisire ntani age kwa huguvarere mwendi nawa-nawa. Ndafita gayi divire asi Jehova nga mu likida eharo nkenye ezuva meparu lyendi. Yisinke ya mu ninkisire a kare nehuguvaro lyangoso?

13. Morwasinke Ndafita gayi pulilire nawa-nawa asi Jehova kumupakera mbili?

13 “Neisi nani hepa.” Ndafita kwa lizuvhire asi age kwa gwene nayinye morwa Jehova kwa mu pere nayinye eyi ga hepere. Ndafita gayi divire hena asi Jehova kwa kere kaume kendi ntani ga mu haferere. Eyi yiyo ga karerere nehuguvaro asi yikare asi yisinke ngayi mu horokera komeho, Jehova nga twikira kumupakera mbili. Mokumona asi Ndafita ga huguvarere asi Jehova ga mu hara ntani nga mu pakera mbili, ayo kwa mu vaterere a dire kukara nosinka ntani kwa mu hafesere.—Epis. 16:11.

14. Ngapi omu Jehova na vhura kutupakera mbili?

14 Jehova kutupakera mbili, unene po apa ayi tu horokere yininke yoyidona meparu. Claire, a ogu nga rugana koBeteli nomvhura dokupitakana po 20, kwa lizuvhire asi kapi ana diva omu na vatera vemepata lyendi ava va ligwanekerere nomaudigu gomanene. Oguhwe kwa verere uvera ou ava tumbura asi stroke, ano mumbyendi gumwe gomukadi kwa mu gusire mombunga. Ano epata lyawo kwa kere noudigu woyimaliwa ntani awo kwa zumbanesere embo lyawo. Ngapi omu Jehova ga va pakerere mbili? Claire kwa tanta asi: “Jehova kwa tu vaterere mwanayinye eyi lya hepere epata lyetu. Yiruwo yoyinzi, Jehova kwa tu pere yoyinzi kupitakana pweyi twa hepere. Ame nkenye apa kugazadara ko omu Jehova ga tu vatera ntani kapi ngani divara eharo eli ga tu likida. Nayinye eyi kuvatera nge ni twikire kukarera Jehova.”

15. Morwasinke Ndafita ga lizuvhire asi ana tenderere? (Tara hena efano.)

15 ‘Age kutendeka nge.’ Poyiruwo yimwe, Ndafita kwa guvire morwa maudigu aga nga ligwanekere nago. (Epis. 18:​4-6) Nye eharo eli ga mu likidire Jehova ntani nomu ga mu pakerere mbili, kwa mu tendekere. Jehova kwa twere kaume kendi ogu ga rorokere, ‘komaulisiro gowayi woutarara ntani komema gomatenda.’ Ngoyitundwamo, Ndafita ga gwene nonkondo ntani ga twikilire kukarera Jehova.—Epis. 18:​28-32.

Nampili apa Ndafita ga guvire, Jehova kwa twikilire kumulikida eharo ntani nokumutendeka (Tara paragarafu 15)


16. Ngapi omu eharo eli a likida Jehova lya ku tendeka?

16 Mokulifana naneina, eharo lyaJehova lyanarunye kutuvatera tu twikire kulididimikira apa atu ligwanekere nomaudigu meparu. (Malira. 3:22; Koros. 1:11) Tu tareni sihonena saRachel. Age kwa guvire sili unene apa mugara gwendi ga mu sigire ntani noku hageka kukarera Jehova posiruwo souvera woKorona. Ngapi omu Jehova ga mu vaterere? Age kwa tanta asi: “Jehova kwa divilisire mokulikida nge eharo. Age kwa pere nge vakaume ava va litulilire po siruwo sokuyakara kumwe name nokurandera nge nondya, nokutumina nge nombudi donongwa ntani nomatjangwa gokukorangeda nokuzora kumwe name ntani awo ngava twikire kudiworokesa nge asi Jehova kupakera nge mbili. Ame nkenye apa kupandura Jehova kweyi ga pa nge epata lyenene eli lya kara neharo.”

17. Morwasinke Ndafita ga dililire kutjira yuma yoyidona?

17 “Ame nokutjira si yuma yoyidona.” Eparu lyaNdafita kwa kere nkenye apa mosiponga ntani age ga kere nononkore dononzi dononkondo. Eharo eli ga mu likidire Jehova, kwa mu ninkisire a lizuvhe asi mepopero ana kara. Ndafita kwa lizuvhire asi Jehova kwa kere nage mwankenye ukaro. Ano eyi kwa mu hengagwidire. Eyi kwa mu ninkisire a dimbe asi: “[Jehova] kwa mangurura nge koutjirwe wange naunye.” (Epis. 34:4) Nampili ngomu Ndafita ga kere noutjirwe wounene poyiruwo yimwe, nye ga fundire po utjirwe owo morwa gayi divire asi Jehova ga mu hara.

18. Ngapi omu ehuguvareso eli asi Jehova ga ku hara nayi kuvatera nsene ono kara nowoma?

18 Ngapi omu kudiva asi Jehova ga tu hara ayi tu pe nonkondo apa atu ligwanekere nomaukaro gokutjilisa? Munazinyetu gomukadi gomuzuvhisi gokukarerera gedina Susi kwa faturura omu nage namugara gwendi va lizuvhire apa munawo gomumati ga lidipagere mwene. Age kwa tanta asi: “Apa yininke yoyidona ayi horoka meparu lyoge, ayo kukutjilisa noku kuninkisa o gazare asi koyili yininke yimwe yoyidona nayi kwama ko. Nye eharo eli ga tu likidire Jehova, kwa tu ninkisire tu lizuvhe asi mepopero tuna kara.” Rachel ogu tuna tumbura nare kwa tanta asi: “Masiku gamwe apa na guvire unene, ame kwa kere nosinka makura yipo na kanderere kwaJehova. Poopo ngoso tani dimburura asi age kwa hengagwidire nge nokuvatera nge ni kare nina litura ngwendi moomu tupu zinya a vatere mukeke gwendi yipo a rare. Kapi ngani divara siruwo sina.” Mukuronambunga gedina Tasos kwa ka kere nomvhura ne modorongo morwa kunyoka kulihameka moukwayita. Ngapi omu ga limonenene asi Jehova ga mu hara ntani kumupakera mbili? Age kwa tanta asi: “Jehova kwa pere nge yihepwa yange yoyinzi kupitakana pweyi na hepere. Eyi kwa vaterere nge ni dimburure asi kuvhura ni mu huguvare unene. Ntani kupitira mompepo zendi zokupongoka, Jehova kwa vaterere nge ni twikire kuhafa nampili ngomu na kere modorongo evango lyokuguvisa. Eyi kwa vaterere nge ni dimburure asi nsene ni huguvara unene mwaJehova, ayo ngayi vatera nge hena ni dimburure omu ga hara nge unene. Makura yipo na tamekere kurugana uzuvhisi wokukarerera ame simpe modorongo.”

HEDERA PEPI KARUNGA GWETU GEHARO

19. (a) Monkedi musinke ngatu kanderera nsene tu diva asi Karunga ga tu hara? (b) Nkedi musinke po omu wa limonena eharo lyaJehova meparu lyoge? (Tara kakende “ Nonkango edi adi tu vatere tu dimburure omu Jehova ga tu hara.”)

19 Yihorokwa eyi tuna zogere nayinye kulikida asi Jehova Karunga gwetu geharo nose ga kara. (2 Kol. 13:11) Age kwa tu hara natuvenye. Twa yi pura nawa-nawa asi age kutulikida ‘eharo lyendi lyanarunye.’ (Epis. 32:10) Nsene tu teda ko omu ga tu hara, ngayi tu vatera hena tu mu hedere pepi. Ose kuvhura tu kanderere kwendi twa hana kukara noutjirwe ntani noku mu tantera asi twa hepa evatero lyendi. Ose kuvhura tu mu tantere yinka yetu nayinye morwa twa kara nehuguvaro asi age kutukwata egano ntani ga hara kutuvatera.—Epis. 145:​18, 19.

20. Ngapi omu eharo eli atu likida Jehova ali tu hedesere pepi nendi?

20 Ngwendi momu tupu mundiro a gu tu vatere tu kare tuna genye apa atu gu zoto nsene mufu, ayo ya lifana eharo eli atu likida Jehova kuvhura kutuhengagwida apa atu ligwanekere nomaudigu. Yipo nye, hafa morwa Jehova ga ku hara. Ngano natuvenye tu rugane ko yuma kweyi ga tu hara pokuuyunga asi: “Ame kwa hara [Jehova].”—Epis. 116:1.

NGAPI OMU NO LIMBURURA?

  • Ngapi omu no vhura kufaturura eharo eli ga kara nalyo Jehova?

  • Morwasinke noyi pulira nawa-nawa asi Jehova ga ku hara unene?

  • Ngapi omu eharo eli a ku likida Jehova a li kuninkisa o lizuvhe?

RUSUMO 108 Eharo lyaKarunga lyanarunye

a Madina gamwe kwa ga tjindja.