Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 26

Vatera wopeke va lididimikire yinka

Vatera wopeke va lididimikire yinka

“Kareni namuvenye mutjima gumwe negazaro limwe, omu lihara-hare neharo lyosiumumbya, tomu kara nonkenda nomalinunupiko.”—1 PET. 3:8.

RUSUMO 107 Tu honeneni eharo lyaKarunga

ETWAROMO *

1. Ngapi natu honena Guhyetu geharo, Jehova?

JEHOVA kwa tu hara unene. (Joh. 3:16) Nose tuna hara kuhonena Guhyetu geharo. Eyi yiyo atu likidire ‘eharo lyosiumumbya nokukara nonkenda’ kovantu navenye, unene po ‘kovapuli vakwetetu.’ (1 Pet. 3:8; Gar. 6:10) Nsene vanavazinyetu kuna kuligwanekera nomaudigu, twa hepa kuvavatera.

2. Yisinke natu ka zogera mosirongwa esi?

2 Vantu navenye ava vana hara kuyahamena kepata lyaJehova ngava ligwanekera nomaudigu. (Mar. 10:29, 30) Ngomu tuna kuhedera kouhura wouzuni ou, ose ngatu ligwanekera nomaudigu gomanzi. Ngapi omu natu vhura kulivatera? Tu zeni tu ka konakone eyi natu lirongera ko kwaRoto naJoba ntani naNaomi. Natu ka zogera hena maudigu gamwe aga ava ligwanekere nago vanavazinyetu nomu natu vhura kuvavatera yipo va lididimikire.

KARA GOKULIDIDIMIKA

3. Kuliza na-2 Peturusa 2:7, 8, etokoro musinke lyedona ga tulire po Roto, ntani yisinke ya mu horokerere?

3 Roto kwa tulire po etokoro lyedona apa ga tokwere kukatunga mositata saSodoma omu mwa kere vantu woruhonda. (Resa 2 Peturusa 2:7, 8.) Sirongo oso kwa kere sosiwa, nye Roto kwa ka ligwanekerere nomaudigu gomanzi. (Gen. 13:8-13; 14:12) Nampo mukadendi kwa here unene sitata oso ndi vantu ava va kere mo, ano eyi ya mu ninkisire a dire kulimburukwa Jehova. Age kwa fire apa Karunga ga rokesere endiro nomamanya gomundiro moSodoma. Gazara kuhamena vana vaRoto vavali wovakadi. Vagara ava vava vandekerere kwa fire apa va zonagwire po Sodoma. Roto kwa zumbanesere embo lyendi nemona lyendi ntani unene po age kwa zumbanesere mukadendi. (Gen. 19:12-14, 17, 26) Momaukaro nagenye ogo, Jehova kwa twikilire kulikida elididimiko.

Jehova kwa tumine vaengeli vendi va ka popere Roto nepata lyendi (Tara paragarafu 4)

4. Ngapi omu Jehova ga likidire elididimiko kwaRoto? (Tara efano lyopontunda.)

4 Nampili ngomu Roto ga tokwere kukatunga moSodoma, Jehova kwa likidire nkenda pokutuma vaengeli va ka mu popere kumwe nepata lyendi. Nye mevango lyokulimburukwa kombudi zongenderera ezi va mu tanterere vaengeli, Roto kwa ‘likatakatere.’ Makura vaengeli tava mu kwata kokuwoko nokumuvatera nepata lyendi a tjwayuke mo mositata. (Gen. 19:15, 16) Vaengeli kwa mu tanterere a dukire konondundu. Nye age kapi ga yi rugene, age kwa pulire Jehova yipo a ze mositatagona sopopepi. (Gen. 19:17-20) Jehova kwa likidire elididimiko pokumupurakena nokumupulisira a dukire mositatagona oso. Konyima zosiruwo, Roto kwa tjilire kukara mositatagona oso, makura ta dirukire konondundu, oku ga mu tanterere Jehova pomuhowo asi yiko ngano na dukira. (Gen. 19:30) Jehova kwa likidire elididimiko lyenene! Ngapi omu natu mu honena?

5-6. Ngwendi Jehova, ngapi natu tura pasirugana 1 Vatesaronika 5:14?

5 Ngwendi Roto, munazinyetu gumwe kuvhura a ture po etokoro lyedona nokuligwanekera nomaudigu. Yisinke natu rugana nsene yi horoka oyo? Ayo ureru kuuyunga asi age kuna kuzangura eyi ga kuna. (Gar. 6:7) Nye kuvhura tu rugane ko yuma. Twa hepa kuhonena Jehova monkedi ezi ga vaterere Roto. Ngapi natu yi rugana?

6 Jehova kapi tupu ga tumine vaengeli va ka rondore Roto nye age hena kwa mu vaterere a tunde mo moSodoma. Mokulifana, nose kuvhura tu rondore munazinyetu ogu ana kurugana yininke eyi nayi mu retera udigu. Nye kuvhura hena tu mu vatere. Twa hepa kulididimikira nampili age kuna kugusa siruwo mokutura pasirugana nompango domoBibeli. Kara ngwendi vaengeli vena vavali ava va poperere Roto. Kapisi tu sigilire munazinyetu, nye twa hepa kutwikira kumuvatera. Kapisi tu mu vatere tupu kupitira mononkango nye hena nomoyirugana. (1 Joh. 3:18) Ngwendi vaengeli vena, twa hepa kumuvatera a ture pasirugana mapukururo gomawa aga vana kumupa.—Resa 1 Vatesaronika 5:14.

7. Ngapi natu honena Jehova monkedi omu ga tere Roto?

7 Jehova kapi ga demenenene komapuko gaRoto. Nye age kwa gendesere mupositoli Peturusa a tjange kuhamena Roto asi age kwa kere muntu gomuhungami. Ayo kutuhafesa pokudiva asi Jehova kapi a demenene komapuko getu. (Epis. 130:3) Nose kuvhura tu honene Jehova monkedi omu ga tere Roto. Nsene tu demenena koyikara yoyiwa yovanavazinyetu, ayo ngayi tu vatera tu dire kudemenena komapuko gawo. Nsene tu yi rugana eyi, ayo ngayi va ninkisa va tambure mapukururo getu.

KARA NONKENDA

8. Yisinke ngatu rugana nsene tu kara nonkenda?

8 Mokulisiga naRoto, mugara gedina Joba kapi ga ligwanekerere nomaudigu morwa kwa tulire po etokoro lyedona. Nampili ngoso, age kwa ligwanekerere nomaudigu gomanzi, kukwatera mo kuzumbanesa yiweka yendi nomfumwa ntani age kwa verere. Kugusa ko oyo, nage namukadendi kwa zumbanesere vana vawo navenye. Ntani vakaume vendi vatatu woyimpempa kwa mu rundilire. Yisinke ya va ninkisire va dire kukara nonkenda? Awo kapi va hetekerere ko kukwata egano eyi ya mu horokerere. Eyi kwa va ninkisire va gazare yininke yepuko nokupangura Joba. Ngapi natu nyokera po nkareso zawo? Diworoka asi Jehova yige gelike ga diva mauzera nagenye kuhamena eyi ana kupita muntu. Purakena eyi ana kukutantera muntu ogu ana kuligwanekera nomaudigu. Ntani hetekera ko kulitura moukaro wendi. Nsene o yi rugana, ayo ngayi ku vatera o likide nkenda kwamunazinyetu ogu ana kara moudigu.

9. Yisinke ngatu dira kurugana nsene tu kara nonkenda, ntani morwasinke?

9 Nkenda ngazi tu vatera tu dire kuuyunga momudona kuhamena maudigu vana kupita vakwetu. Muntu gorugambo kugaununa vantu womombungakriste. (Yis. 20:19; Rom. 14:19) Age kapi ga kara nonkenda ntani nonkango dendi kuvhura kukoresa unene muntu ogu ana kuligwanekera noudigu. (Yis. 12:18; Efe. 4:31, 32) Eyi yiyo ya karera nomulyo tu demenene koyikara yoyiwa yovakwetu ntani nokugazadara ko omu natu va vatera yipo va lididimikire maudigu aga vana kupita.

Purakena nawa nsene munazinyetu kuna kuuyunga “nonkango dononkukutu” ntani gava mapukururo posiruwo sosiwa (Tara paragarafu 10-11) *

10. Yisinke natu lirongera ko kononkango da kara mwaJoba 6:2, 3?

10 Resa Joba 6:2, 3Poyiruwo yimwe Joba nga uyunga nonkango “dononkukutu.” Nye konyima age kwa lizuvhire udona morwa yininke yimwe eyi ga uyungire. (Joba 42:6) Ngwendi Joba, muntu ogu ana kupita moudigu kuvhura a uyunge nonkango dononkukutu edi nga livera konyima zosiruwo. Yisinke natu rugana nsene muntu ogo ta uyunga nonkango dononkukutu? Mevango lyokuhanduka, twa hepa kulikida nkenda. Diworoka asi apa Jehova ga sitire vantu age kapi ga kere nositambo asi ngava ligwanekera nomaudigu aga tuna kuligwanekera nago naina. Yipo nye, ayo kapi ayi tu tetukisa apa mukareli gwaJehova a uyunga nonkango dononkukutu nsene kuna kupita moudigu. Nampili a uyunge yininke yepuko kuhamena Jehova ndi kutuhamena, kapisi tu handuke usimbu ndi tu mu pangure.—Yis. 19:11.

11. Ngapi vakuronambunga nava honena Elihu nsene kuna kugava mapukururo?

11 Poyiruwo yimwe, muntu ogu ana kuligwanekera nomaudigu va hepa kumupukurura. (Gar. 6:1) Ngapi omu vakuronambunga nava yi rugana eyi? Awo kuhetekera ko mokuhonena Elihu, ogu ga likidire nkenda kwaJoba pokumupurakena. (Joba 33:6, 7) Elihu kwa geve mapukururo kwaJoba konyima zokukwata egano ukaro wendi. Vakuronambunga ava ava honene Elihu kupurakena nawa ntani kuhetekera ko kukwata egano ukaro ou ana kupita muntu. Apa ava yi rugana eyi, awo kuvhura yi va tompoke kuvatera muntu ogu ana kuligwanekera nomaudigu.

KORANGEDA WOMPWAGETJIMA

12. Ngapi ga lizuvhire Naomi apa mugara gwendi novana vendi va dogorokere?

12 Naomi kwa kere mukadi gomulimburukwi ogu ga here Jehova. Nye konyima zapa mugara gwendi novana vendi vavali wovagara va dogorokere, age kwa here kutjindja edina lyendi li kare “Mara,” eli ali tanta asi ‘Ururu.’ (Rutu. 1:3, 5, 20, 21) Ngumweyi zendi gedina Rutu kwa twikilire kukara nage momaudigu nagenye aga ga pitire Naomi. Rutu kwa vaterere Naomi ntani ga mu hengagwidire. Nonkango edi ga uyungire Rutu, kwa likidire asi ga mu hara.—Rutu. 1:16, 17.

13. Morwasinke natu hengagwidira vantu ava ava fisa valikwali vawo?

13 Apa munazinyetu gumwe a fisa mulikwali gwendi, age kuhepa ehengagwido. Valikwali kuvhura kuvafanekesa koyitji yivali eyi ya kura kumwe. Mwaza siruwo, nondandani doyitji oyo kuligwanekera. Nsene sitji simwe va si dura po, eyi kuvhura kukundama sitji sikwawo. Mokulifana, apa gumwe a fisa mulikwali gwendi, ayo kuvhura kumukoresa komutjima siruwo sosire. Paula, * ogu ga fisire mugara gwendi hararasi kwa tanta asi: “Eparu lyange kwa litjindjire ntani ame kwa lizuvhire ngwendi kwato ogu na vatera nge. Ame kwa zumbanesere kaume gwange gomunene. Ame ngani mu tantere nkenye eyi. Ngatu hafere eparu kumwe ntani nga vatere nge moyiruwo yoyidigu. Age nga hengagwida nge nkenye apa. Ame kwa lizuvhire ngwendi kuna tete nge pokatji.”

Ngapi no hengagwida vantu ava va fisa valikwali vawo? (Tara paragarafu 14-15) *

14-15. Ngapi omu natu hengagwida muntu ogu ga fisa mulikwali gwendi?

14 Ngapi omu natu hengagwida muntu ogu ga fisa mulikwali gwendi? Pomuhowo, twa hepa kuuyunga nage nampili yi kare asi udigu kuyirugana ndi kapi tuna diva eyi natu uyunga. Paula, ogu tuna tumbura pomuhowo kwa tanta asi: “Na yi diva asi nomfa kuninkisa vantu va kare nosinka seyi nava uyunga. Awo kugazara asi nampo nava uyunga yininke yepuko. Nye ayo kukoresa unene komutjima nsene vantu kapi vana kuuyunga ko yuma.” Muntu ogu ana fisa kapi a ndindire ko kwetu tu uyunge nonkango dononzi. Paula kwa tanta asi: “Ame ngani yi hafere apa vakaume vange ngava uyunga asi: ‘Mbili ewa kweyi ka yi ku horokerere.’”

15 William, ogu ga fisire mukadendi nomvhura dongandi dina ka pita kwa tanta asi: “Ayo ngayi korangeda nge apa vantu ngava simwitire yininke yoyiwa kuhamena mukadange; ayo ngayi vatere nge ni dimburure asi awo kwa mu here ntani kwa mu fumadekere. Apa ngava yi rugana eyi, ayo kwa vaterere nge. Nonkango dawo kwa hengagwidire nge morwa ame kwa here mukadange ntani age nga vatere nge unene meparu.” Mufisayendi gedina Bianca kwa tanta asi: “Ayo kuhengagwida nge apa vakwetu ava kanderere kumwe name nokulikida nge etjangwa limwe ndi gavali. Ntani ayo kukorangeda nge apa ava simwitire kuhamena mugara gwange ntani napa ava purakene nge apa ani simwitire kumuhamena.”

16. (a) Sininke musinke natu twikira kuruganena vantu ava va fisa? (b) Kuliza naJakopo 1:27, situmbukira musinke twa kara naso?

16 Ngwendi moomu Rutu ga twikilire kukara kumwe naNaomi, nose twa hepa kutwikira kuhengagwida vantu ava va fisa valikwali vawo. Paula, ogu tuna tumbura kwa tanta hena asi: “Konyima zapa na fisire mugara gwange, vanavazinyetu kwa hengagwidire nge. Konyima zosiruwo, awo kwa tengwire koyirugana yawo yankenye ezuva.” Nye, eparu lyange kwa litjindjire. Ayo kuvatera sili unene apa wopeke ava dimburura asi muntu ogu ga fisa, ga hepa simpe evatero, yi kare asi pana piti makwedi ndi nomvhura dongadi.” Vantu va lisiga. Vamwe kutambura ukaro wawo woupe usimbu. Nye vamwe kuvaguvisa unene nkenye apa ava rugana sirugana esi asi va diworokesa mulikwali gwawo ogu ga dogoroka. Vantu va lisiga monkedi omu ava likida eguwo. Diworokeni asi Jehova ga tu pa situmbukira sokupakera mbili vantu ava va fisa valikwali vawo.—Resa Jakopo 1:27.

17. Morwasinke valikwali ava va zumba va hepera evatero lyokutunda kwetu?

17 Valikwali vamwe kuguva morwa mulikwali gwawo kwava zumba. Joyce kwa mu zumba mugara gwendi nokukakwara ko mukadi gwapeke. Age kwa tanta asi: “Ame kwa lizuvhire asi ngano mugara gwange kwa fire ngano walye hansa. Ngano asi kwa fire kehudi ndi kouvera ngano na yi tambwire. Nye age kwa tokwere kuzumba nge. Ame kwa lizuvhire nomuga ntani ngwendi kwato mulyo.”

18. Yisinke no rugana mokuvatera vantu ava va fisa valikwali vawo ndi ava va zumba?

18 Nsene tu rugana yininke yoyiwa kovantu ava va fisa valikwali vawo ndi ava va zumba, ayo ngayi likida asi ose twa va hara. Esi yiso siruwo va hepa vakaume. (Yis. 17:17) Ngapi omu no yi likida asi ove kaume gwawo? Kuvhura o va zigide mu ya lye kumwe nawo. Ntani kuvhura o va pure nsene kuvhura mu pwage kumwe mokuzuvhisa ndi mu ka hafere po kumwe. Kuvhura hena o va pure va ya kare poukareli weni wepata. Nsene o yi rugana, ove ngo hafesa Jehova ogu ga kara “pepi nava vana dombo nomutjima” ntani ogu a ‘popere vafisavayavawo.’—Epis. 34:18; 68:5.

19. Kuliza na-1 Peturusa 3:8, yisinke ono tokomene kurugana?

19 Ntaantani tupu ‘maudigu ganare ngaga pwe po, tava ga divara’ apa Uhompa waKarunga ngau ka pangera. Ose kuna kundindira siruwo apa “yihoroka yanare ngava yi divara nuunu.” (Jes. 65:16, 17)Jehova kwa tumine vaengeli vendi va ka popere Roto nepata lyendi (Tara paragarafu 4) Posiruwo esi, tu likorangedeni nokulikida vapuli vakwetu asi twa va hara kupitira mononkango nomoyirugana.—Resa 1 Peturusa 3:8.

RUSUMO 111 Nokonda detu dehafo

^ para. 5 Roto naJoba ntani Naomi kwa karerere Jehova noulimburukwi. Nye navenye kwa ligwanekerere nomaudigu meparu. Sirongwa esi tasi ka zogera eyi natu lirongera ko kweyi ya va horokerere. Tasi ka zogera hena eyi ya karera nomulyo tu likide elididimiko nonkenda ntani nokukorangeda vanavazinyetu nsene kuna kuligwanekera nomaudigu.

^ para. 13 Madina gamwe mosirongwa esi kwa ga rundumuna.

^ para. 57 EFANO: Munazinyetu ana handuka ntani kuna kuuyunga nonkango “dononkukutu,” ano mukuronambunga kuna kumupurakena nelididimiko. Konyima ana litura, ano mukuronambunga kuna kumupukurura nombili.

^ para. 59 EFANO: Valikwali wovadinkantu kuna ya dingura Munazinyetu gomugara ogu ga fisa mukadendi. Awo kuna kusimwitira yirugana yendi yoyiwa eyi va haferere.