Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 25

Wa ha pundukisa ‘tunonagona’

Wa ha pundukisa ‘tunonagona’

“Takameseni mwa ha nyenga tunona twange.”—MAT. 18:10NW.

RUSUMO 113 Siweka setu sombili

ETWAROMO *

1. Yisinke ga tu ruganena Jehova natuvenye?

JEHOVA kwa tu kokera kwendi natuvenye. (Joh. 6:44) Yisinke nampo ayi tanta eyi? Jehova kukonakona mabiliyona govantu uzuni mudima. Age kukutara asi ove mulyo ntani kuvhura o mu hare. (1 Hist. 28:9) Jehova ga ku diva ntani kukukwata egano. Age hena ga ku hara. Eyi kuhengagwida sili.

2. Ngapi sifanekeso saJesus nasi tu vatera tu kwate egano omu Jehova ga kara nosinka kwankenye gumwe gwetu?

2 Jehova ga kara nosinka sosinene koge ntani age kupakera mbili vanavazinyetu navavenye. Mokutuvatera tu kwate egano sitwa esi, Jesus kwa hetakanesere Jehova komusita. Yisinke na rugana musita nsene ga weka nonzwi 100 nye pa zumbane zimwe? Age “na siga edi nomurongo ntano-nane ponondundu, a ze a ka hara-hare zokuzumbana.” Apa musita na ka gwana nzwi ozo, age kapi na ka zi handukira nye ta hafa. Yisinke natu lirongera ko? Nkenye nzwi mulyo kwaJehova. Jesus kwa tente asi: “Naguhyeni gemeguru yimo ngorooro ga hara asi potunona otu ngano paha kana kamwe.”Mat. 18:12-14.

3. Yisinke natu ka zogera mosirongwa esi?

3 Ose kapi tuna hara kuguvisa vanavazinyetu. Ngapi natu nyokera po kupundukisa wopeke? Ntani yisinke natu rugana nsene gumwe ana tu koresa? Sirongwa esi tasi ka limburura mapuro aga. Nye pomuhowo tatu ka zogera nkango ‘tunona’ ezi va tumbura mwaMateusa egaununo 18.

WOLYE VA TAMBA ‘TUNONAGONA’?

4. Wolye za tamba nkango ‘tunonagona’?

4 Nkango ‘tunonagona’ kwa tamba kovarongwa navenye vaJesus wonomvhura dokulisiga-siga. Yi kare asi nomvhura dawo dingapi, awo kwa fana ngwendi ‘vanonagona’ morwa va kara neharo lyokupurakena kwaJesus. (Mat. 18:3) Nampili ngomu va lisiga monompo nokutara yininke mononkedi dokulisiga ntani nokukara noyikara yokulisiga-siga, nye navenye kwa pura mwaKristusa. Ntani Kristusa kwava hara unene.—Mat. 18:6; Joh. 1:12.

5. Ngapi Jehova a lizuvhu apa gumwe a pundukisa ndi a koresa gumwe govantu vendi?

5 Jehova kutara ‘tunonagona’ otu asi mulyo kwendi. Mokutuvatera tu kwate egano omu a lizuvhu, gazadara ko omu atu lizuvhu kuhamena vanona. Ose kuvatara asi mulyo kwetu. Twa hepa kuvapopera morwa awo kapi va kara nononkondo, nediwo ntani nonondunge ngwendi vakurona. Apa atu mono muntu kuna ku mu hepeka, ose kapi atu yi hafere, nye ayo kutuhandukisa unene apa atu mono vanona kuna kuvahepeka. Mokulifana, Jehova ana hara kutupopera. Age kumuguvisa apa gumwe a pundukisa ndi a koresa gumwe govantu vendi.—Jes. 63:9; Mar. 9:42.

6. Kuliza no-1 Vakolinte 1:26-29, ngapi vantu womouzuni ava tara varongwa vaJesus?

6 Monkedi musinke hena zimwe varongwa vaJesus va fana ‘tunonagona’? Vantu musinke ava tara mouzuni asi yiwo womulyo po unene? Awo kuna kara vantu wonongawo nava wokudivikwa unene ntani ava va kara nounankondo. Mokulisiga, uzuni ou kutara varongwa vaJesus ngwendi ‘vanonagona’ wokudira mulyo. (Resa 1 Vakolinte 1:26-29.) Nye Jehova kapi ava tara monkedi zangoso.

7. Ngapi ana tu harere Jehova tu tare vanavazinyetu?

7 Jehova kwa hara vakareli vendi navenye, yi kare asi nare va gusa kumukarera ndi ntani tupu kava tamekere. Jehova kutara vakareli vendi asi mulyo kwendi, yipo nye nose twa hepa kuvatara asi mulyo kwetu. Twa hepa kuhara ‘vapuli vakwetetu’ navenye, nye kapisi vamwe tupu. (1 Pet. 2:17) Twa hepa kurugana ko yuma paapa twa hulira yipo tu va popere ntani nokuvapakera mbili. Nsene tuna dimburura asi tuna koresa gumwe ndi tuna mu handukisa, kapisi tu kare ngwendi asi kwato eyi ya horoka po pokatji ketu. Yisinke ayi ninkisa vamwe va handuke? Ntundiliro zovanavazinyetu vamwe kuvaninkisa va lizuvhe asi awo kwato mulyo. Vamwe simpe va pe mousili, awo simpe kapi va lironga omu nava vhura kugusira po vantu ava vana va zonene. Yikare asi yinke yina tu handukisa, twa hepa kuhetekera ko kutulisa po mbili novakwetu. Mokugwederera ko, muntu ogu a handuka nkenye apa, ga hepa ku yi dimburura asi ga hepa kurugana ko yuma konkareso zendi ezi ga kara nazo. Nsene a yi rugana oyo, age nga hafa ntani nga kara nelikwatakano lyewa novanavazinyetu.

TARA WOPEKE ASI NAWO MULYO

8. Nkareso musinke ngava likida vantu womosiruwo saJesus ezi za kundamene varongwa vendi?

8 Yisinke ya ninkisire Jesus a uyunge kuhamena ‘tunonagona’? Varongwa vendi kwa mu pulire asi: “Yilyogu nani ga nenepa po moUntungi weguru?” (Mat. 18:1) Vajuda wovanzi kwa here vantu va va tare asi awo mulyo unene. Mulirongi gumwe kwa tente asi: “Kugwana mfumwa ntani nokudivikwa kwa kere sininke somulyo po unene kovantu.”

9. Yisinke va hepere kurugana varongwa vaJesus?

9 Jesus gayi divire asi varongwa vendi va hepere kurugana unene va nyokere po nkareso zokurumbasana ezi za vhukire moVajuda wovanzi. Age kwava tanterere asi: “Mukurona po pokatji keni a fane ngwendi yige munona po, ano mupitisili a kare ngwendi mukareli.” (Ruk. 22:26) Ose kufana ngwendi ‘vanona’ apa atu ‘tara vakwetu asi va tu pita mekuto.’ (Fil. 2:3) Nsene tu tunga po nkareso zongwa, kapi ngatu pundukisa wopeke.

10. Epukururo musinke lyaPaurusa twa hepa kutura pasirugana?

10 Vanavazinyetu navenye va tu pita mekuto mononkedi dokulisiga-siga. Nsene tu demenena koyikara yawo yoyiwa, ngatu dimburura asi va tu pita mekuto. Twa hepa kutura pasirugana epukururo eli ga geve Paurusa koVakolinte asi: “Yilye ogu a ku zerura! Yinke eyi wa kara nayo eyi ga dira kukupa Karunga? Ano nsene asi kwa yi ku pa, kuyitangarera yinke, ayo ya hana asi yamwaamoge?” (1 Kol. 4:7) Twa hepa kunyokera po kulitara nyamwetu asi ose mulyo kupitakana wopeke. Pasihonena, munazinyetu gomugara ogu a gava yiuyungwa yoyiwa ndi munazinyetu gomukadi ogu ga diva kurugana nawa malirongo goBibeli, ga hepa kugava efumano nalinye kwaJehova kweyi ava mu ruganene.

GUSIRA PO WOPEKE “NOMUTJIMA NAGUNYE”

11. Sirongwa musinke ga here kuturonga Jesus mosifanekeso sahompa nomukareli gwendi?

11 Konyima zapa Jesus ga rondwere varongwa vendi kuhamena kupundukisa wopeke, age kwa geve sifanekeso sokuhamena hompa ntani nomukareli gwendi. Hompa kwa gusilire po mukareli makongo gendi nagenye. Konyima, mukareli ogo kwa nyokere kugusira po mukwawo makongo gonosenda dingapi tupu. Ano konyima, hompa kwa tulire mukareli gwina modorongo morwa kapi ga kere nonkenda. Yisinke tuna kulirongera ko? Jesus kwa tente asi: “NaTate gemeguru nage yimo nga mu ninka nkenye ogu a dili kudongwenena po mukwawo nzo zendi nomutjima nagunye.”—Mat. 18:21-35.

12. Yisinke ngayi horoka nsene tu nyoka kugusira po wopeke?

12 Eyi ga rugene mukareli gwina gokudira nkenda kwa mu koresere mwene ntani kwa koresere hena wopeke. Pomuhowo, age kwa koresere mukareli mukwawo “pokumutura modorongo dogoro nga mane kufuta makongo gendi.” Ano sauvali, age hena kwa koresere vakareli vakwawo, ava va mwene eyi ga rugene. “Vakareli vakwawo eyi va mwene sihorokwa sangoso, tayi va nyegenyesa.” Mokulifana, eyi atu rugana kukundama wopeke. Yisinke nayi horoka nsene gumwe ana tu zonene nye tu nyoke kumugusira po? Sokuhova, ayo ta yi mu koresa morwa tuna nyoka kumugusira po nokumulikida eharo. Ano sauvali, ngayi koresa vanavazinyetu womombungakriste apa ngava mona asi kapi tuna kara nombili namunazinyetu ogu twa li zonena nage.

Ove ngo twikira kukara nonkoko ndi ngo gusira po wopeke kutundilira komutjima? (Tara paragarafu 13-14) *

13. Yisinke ono lirongere ko kosihonena somuzuvhisi gumwe gokukarerera?

13 Apa atu gusire po vanavazinyetu, awo kugwanena mo uwa ntani nose kugwanena mo uwa. Eyi yiyo ga limonenene muzuvhisi gokukarerera Crystal. Munazinyetu gumwe gomukadi gomombungakriste zawo kwa mu koresere. Crystal kwa tanta asi: “Nonkango dendi dimwe ngadi koresa nge, ngani lizuvhu ngwendi kuna tu nge mbere. Ame kapi na here kuza nendi mokuzuvhisa. Ame kapi na kere hena noupampi mokuzuvhisa ntani kapi ngani hafere kuzuvhisa.” Crystal kwa lizuvhire asi age ga kere nokonda zongwa zokuhanduka. Nye age kapi ga demenene komalizuvho gendi ndi asi a twikire kukara nonkoko namunazinyetu ogo. Age kwa tulire pasirugana epukururo lyomoBibeli eli lya kara moRuhungu 15 Sikukutu 1999, omu mwa kara siparatjangwa asi “Forgive From Your Heart.” Age kwa gusilire po munazinyetu ogo. Crystal kwa tanta asi: “Ame ngesi nayi kwata egano asi natuvenye kuna kukondja mokudwara muntu gomupe ntani Jehova ga liwapaikira mokutugusira po nkenye ezuva. Ame ngesi kulizuvha ngwendi kwa gusa nge mudigo gomunene ntani nina hafa.”

14. Kuliza naMateusa 18:21, 22, udigu musinke nampo ga kere nawo mupositoli Peturusa ntani yisinke ono lirongere ko kononkango daJesus?

14 Ose twa yi diva asi twa hepa kugusira po wopeke, ano esi kuna kara sininke souhunga twa hepa kurugana. Nye poyiruwo yimwe kuvhura kukara udigu. Mupositoli Peturusa nage yimo nga lizuvhu poyiruwo yimwe. (Resa Mateusa 18:21, 22.) Yisinke nayi tu vatera tu gusire po wopeke? Pomuhowo, teda ko omu Jehova ga ku gusira po. (Mat. 18:32, 33) Nampili ngomu atu zono yikando yoyinzi, nye age kutugusira po. (Epis. 103:8-10) Nose twa hepa ‘kulihara-hara.’ Kugusira po wopeke kuna kara sininke esi twa hepa kurugana natuvenye. Twa hepa kugusira po vanavazinyetu. (1 Joh. 4:11) Teda ko kuhamena mauwa aga ga kara mo nsene tu gusira po wopeke. Pasihonena, ose ngatu vatera muntu ogu ana tu zonene ntani mbungakriste ngazi kara mouumwe. Ose hena ngatu popera elikwatakano lyetu naJehova ntani ngatu lizuvha ngwendi kuna tu gusa mudigo. (2 Kol. 2:7; Koros. 3:14) Kanderera kwaJehova ogu a tu pura tu gusire po wopeke. Wa ha pulisira Satana a zonagure po elikwatakano lyoge novapuli vakweni. (Efe. 4:26, 27) Twa hepa evatero lyaJehova yipo mbungakriste zi kare mombili.

WA HA PULISIRA NKENYE EYI YI KU PUNDUKISE

15. Kuliza noVakorosi 3:13, yisinke wa hepa kurugana nsene munazinyetu ana rugana yininke eyi yina kuhandukisa?

15 Yisinke no rugana nsene munazinyetu ana rugana yininke eyi yina kuhandukisa? Rugana ko yuma yipo o tulise po mbili. Kanderera kwaJehova o mu tantere omu ono kulizuvha. Kanderera kwaJehova yipo a vatere muntu ogu ana kuhandukisa ntani pura Jehova a ku vatere o dimburure yikara yendi yoyiwa eyi a hafere mwendi. (Ruk. 6:28) Nsene kapi ono kudivara eyi ga ku zonena munazinyetu, gazadara ko nkedi zongwa omu no ka uyunga nage. Ayo ya wapa kudiworoka asi munazinyetu kapi ana yi ruganene mowina a ku korese. (Mat. 5:23, 24; 1 Kol. 13:7) Ngomu ono kuuyunga nage, mu tara asi age muntu gomuwa. Nye ngapi nsene kapi ana hara kutulisa po mbili nove? Bibeli kutanta asi: “Omu lididimike-didimikire.” Twikira kulididimikira mapuko govapuli vakweni. (Resa Vakorosi 3:13.) Nyokera po kukara nonkoko namunazinyetu ogo morwa kuvhura ngayi ture elikwatakano lyoge naJehova mosiponga. Wa ha pulisira nkenye eyi yikupukise. Nsene o yi rugana ngoso, ove ngoyi likida asi wa hara unene Jehova kupitakana nkenye eyi.—Epis. 119:165.

16. Yisinke ga hepa kurugana nkenye gumwe gwetu?

16 Ose kulizuvha mfumwa kweyi atu karere Jehova kumwe novanavazinyetu ‘ngosiunda simwe tupu’ ntani “nomusita gumwe.” (Joh. 10:16) Buke Kwa zi wapaika mokurugana mpango zaJehova, pepenuno 165 kwa tanta asi: “Mokugwanena mo uwa, wa hepa kurugana ko yuma yipo o kwaterere kouumwe owo.” Yipo nye, twa hepa “kulironga kutara vanavazinyetu ngamoomu a va tara Jehova.” Age kututara asi natuvenye mulyo kwendi. Nove yimo o tara vanavazinyetu ngoso ndi? Nkenye eyi o ruganene vanavazinyetu mokuvavatera nokuvapakera mbili, Jehova ku yi tara asi mulyo.—Mat. 10:42.

17. Yisinke tuna tokomene kurugana?

17 Ose kwa hara vapuli vakwetu. Yipo nye, kapi tuna hara ‘kutura sipundukiso ndi silimbikiso mononzira dawo.’ (Rom. 14:13) Twa hepa kutara vanavazinyetu asi awo va tu pita mekuto. Yipo nye, twa hepa kuvagusira po kutundilira komutjima. Kapisi tu pulisire vanavazinyetu va tu pundukise. Mevango lyokuyirugana oyo, tu “kondjereni eyi ayi reta mbili neyi ayi tu koraike-koraike.”—Rom. 14:19.

RUSUMO 130 Tu ligusire po

^ para. 5 Mokumona asi kapi twa sikilira mo, poyiruwo yimwe kuvhura tu uyunge ndi tu rugane yininke eyi nayi koresa vanavazinyetu. Yisinke natu rugana nsene yi horoka eyi? Ose kurugana ko yuma yipo tu tulise po mbili novanavazinyetu ndi? Ose kugusira po wopeke usimbu ndi? Ndi ose kugazara asi nsene ya va koresa, owo udigu wawo kapisi wetu? Eyi ava rugana vanavazinyetu neyi ava uyunga kutuhandukisa ndi? Ose kuuyunga asi yimo ngorooro na kara, kapi tani litjindji ndi? Ndi ose nyamwetu twa yi diva asi twa hepa kutura po malitjindjo?

^ para. 53 EFANO EPENUNO: Munazinyetu gomukadi kuna lihandukire nomupuli mukwawo gomombungakriste zawo. Konyima zokuligusira po, awo kuna kurugana kumwe mokuzuvhisa noruhafo.