Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Wa yi diva ndi?

Wa yi diva ndi?

Ngapi omu vantu womosiruwo sanare va divire siruwo esi mvhura nokwedi ngayi tameke?

APA Vaisraeli va kere moSirongo sEtumbwidiro, mvhura zompe ngazi tameke posiruwo esi ngava purura nokukuna. Eyi kuna kara yirugana eyi ngava rugana momakwedi aga ga divikwa neina asi Sitarara ntani Sikukutu.

Vantu ngava varura siruwo esi ngaku gusa kwedi kuliza nomu kwedi ngaku gendi, eyi ngayi gusa ure womazuva 29 ndi 30 ngoso. Awo ngava varura siruwo esi ngazi gusa mvhura pokuruganesa ezuva. Nye nampili ngoso, mvhura ezi ngava varura kuliza nokwedi nsupi kupitakana ezi ngava varura kuliza nezuva. Yipo nye, awo va hepere kugwana nkedi omu nava vhura kuninka nonkedi edi mbali dokuvarura mazuva aga ga kara mokwedi ndi momvhura yipo di lize kumwe. Awo ngava yi rugana oyo pokugweda ko mazuva gongandi ndi poyiruwo yimwe pokugweda ko kwedi kumwe, nampo komeho zi tameke mvhura zompe. Monkedi zangesi, kalindeli ngaka lizi noyinema eyi ngava kunu ndingava zangura.

Nye mosiruwo saMosesa, Karunga kwa tanterere vantu vendi asi kwedi kokuhova momvhura zoVaisraeli kwa kere Abibu ndi Nisani. (Ex. 12:2; 13:4) Nsene tu yi hetakanesa nomomazuva getu, kwedi oko kuvhura kukara mwaNsinano naKudumogona. Mokwedi kwaNisani, Vaisraeli ngava kara mo nosipito, ano posipito oso ngava gava kwaJehova nombuto edi ngava howo kuzangura.—Ex. 23:15, 16.

Mulirongi gedina Emil Schürer kwa uyunga mobuke zendi The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ, (175 B.C.–A.D. 135) asi: “Ayo kwa kere ureru kudiva asi siruwo musinke no gweda ko kwedi kumwe kokalindeli.” Age kwa tanta hena asi: “Sipito soPaska va hepere kusidana mokwedi kwaNisani (14 Nisani), apa kwedi ngaku zura. Nye silika oso [ezuva olyo] sa hepere kukara konyima zokutoka ezuva mosiruwo somangenyena posiruwo apa ezuva nomasiku ayi hetakana. Ano nsene vana dimburura kehagero lyomvhura asi Paska ngazi kara komeho zezuva olyo, Vajuda ngava gweda ko kwedi kumwe komeho zaNisani.”

Nombangi daJehova nawo kuruganesa nkedi ezi apa ava tulisa po ezuva lyoMurarero gwaHompa eli ali kara posiruwo somangenyena esi sa liza no 14 Nisani, kuliza nokalindeli koVajuda. Makura nombungakriste domouzuni mudima ku di divisa kuhamena ezuva olyo komeho zosiruwo. *

Nye ngapi omu Vajuda va divire siruwo apa kwedi ngaku pu ntani napa kwedi kokupe ngaku tameke? Neina ove kuvhura kutara pokalindeli aka va nduruka ndi aka ka kara mosikwakonentu soge. Nye nampili ngoso, ayo kapi ya kere ureru mosiruwo sanare.

Posiruwo soruhanzo, momakwedi kwa kere mo mazuva 30. (Gen. 7:11, 24; 8:3, 4) Ano konyima, kalindeli koVajuda kapi ka ya kere hena nomazuva 30 mwankenye kwedi. Kuliza nokalindeli koVajuda, kwedi kokupe ngaku tameke apa kwedi ngaku terama. Eyi kutanta asi kwedi oku kwa hovere kukara ko komeho kwedi kokupe kuyaterame, kwa gusire mazuva 29 ndi 30 mokwedi.

Sikando simwe, Ndafita naJonatana navenye kwa uyungire kuhamena kwedi kokupe asi: “Mungura kwedi kokupe.” (1 Sam. 20:5, 18) Yipo nye, ayo kulikida asi mosiruwo sawo, makwedi ngava ga varura komeho zosiruwo. Nye ngapi omu Vaisraeli va divire apa kwedi kokupe ngaku tameke? Buke ezi ngava tumbura asi Mishnah omu mwa kere noveta doVajuda nonompo dawo kwa gava ko magano gamwe. Azo kwa likida asi apa Vajuda va ka tundire mounkwate waBabironi, sigongi somasimbi (mpanguro zonene zoVajuda) ngasi vhuru kuvatera. Momakwedi ntambali apa ngayi kara ko yipito, vagara ava va kere mosigongi somasimbi ngava pongo mezuva lyau 30 nkenye kwedi. Vagara owo kwa kere nositumbukira sokutokora asi siruwoke kwedi kokukwama ko ngaku tameka. Yisinke ngayi va vatere va tokore?

Vagara ava ngava kara konondundu edi da kundurukidire Jerusarema ngava nomene keguru va tare kwedi kokupe oku ngaku terama. Awo ngava divisa usimbu sigongi somasimbi. Apa vagara ava va hamenene mosigongi somasimbi va dimbwilire asi kwedi kokupe kuna terama, awo ngava divisa asi kwedi kokupe kuna tameke. Nye ngapi nsene keguru kwa kere ko maremo ndi eundu eyi ngayi ninkisa vanomeni va dire kumona kwedi kokupe? Moukaro wangoso, kwedi oku kwa kere ko siruwo oso, ngava ku ninki ku kare tupu nomazuva 30, makura kwedi kokupe ntani nye na kutameka ezuva lyokukwama ko.

Buke Mishnah kwa faturura asi mokuninka asi etokoro lyosigongi somasimbi va li divise kovantu, awo ngava gava sidiviso pokuhwameka mundiro kondundu zoMauzwe pepi naJerusarema. Awo ngava divisa mbudi ozo pokuhwameka mundiro konondundu dimwe edi da kere moIsraeli. Ano konyima yipo va tamekere kuruganesa nontumi di tware mbudi. Yipo nye, Vajuda ava va tungire moJerusarema nokomavango gamwe va divire apa kwedi kokupe ngaku tameke. Navenye va vhulire kudana yipito yankenye mvhura posiruwo sokulifana.

Kuvhura o tare karata yipo zi ku vatere o dive nawa makwedi noyipito ntani noyinema eyi ya kere mokalindeli koVajuda.

^ Tara Ruhungu romo 15 Murongankuru 1990, epe. 15 ntani “Mapuro gokutunda kovaresi” moRuhungu romo 15 Pembagona 1977, moRuhingilisa.