Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 28

Yi pura nawa-nawa asi eyi wa lironga usili

Yi pura nawa-nawa asi eyi wa lironga usili

“Kara mousili ou wa lironga, yiyo wa u pura nawa-nawa.”—2 TIM. 3:14.

RUSUMO 56 Hara usili

ETWAROMO *

1. Yisinke “usili”?

“NGAPI omu wa gwene usili?” “Ove kwa kulira mousili ndi?” “Siruwoke wa gwana usili?” Nampo nove va ku pura mapuro ogo ndi nampo wa ga pura vantu vamwe. Nye yisinke “usili”? Apa atu ruganesa nkango ozo, ose kutamba kweyi twa pura, monkedi omu atu karere Karunga ntani omu atu paruka. Vantu ava va kara “mousili” va diva eyi azi rongo Bibeli ntani awo kuparuka kuliza nonompango daKarunga. Awo kapi va pura marongo goyimpempa gomaukarelikarunga ntani awo kwa kara noruhafo nampili ngomu ava paruka mouzuni ou waSatana.—Joh. 8:32.

2. Kuliza naJohanesa 13:34, 35, yisinke nampo ayi ninkisa muntu a tambure usili pomuhowo?

2 Yisinke ya kuninkisire o tambure usili? Nampo ove kwa ku kokere nkareso zongwa zovantu vaJehova. (1 Pet. 2:12) Ndi nampo ove kwa ku kokere eharo eli va ku likidire. Sinzi sovantu ava ava wiza kepongo sikando sokuhova kudiworoka eharo eli ava va likida, kupitakana eyi ava ya lirongo kepongo. Eyi kapi ayi tu tetukisa morwa Jesus kwa tente asi varongwa vendi ngava va dimbwilira keharo eli ava li likida. (Resa Johanesa 13:34, 35.) Nye nampili ngoso, eyi kapi ya gwanena po mokunkondopeka epuro lyetu.

3. Yisinke ayi horoka nsene epuro lyetu kwa korera keharo eli ava tu likida vanavazinyetu?

3 Epuro lyetu kapisi likorere tupu keharo eli ava tu likida vanavazinyetu. Morwasinke? Morwa nsene likorera keharo eli ava tu likida vanavazinyetu, ayo kapi ngayi tu tompoka mokukara mousili. Pasihonena, ose kuvhura ngatu hageke kukarera Jehova nsene mukuronambunga ndi muzuvhisi gokukarerera a tura nzo zonene. Ndi kuvhura ngatu hageke kukarera Jehova, nsene munazinyetu atu handukisa ndi a tameka kurwanesa usili nokuuyunga asi eyi twa pura kapisi usili. Yipo nye, mokuninka asi tu kare nepuro lyokupama, epuro lyetu lya hepa kukorera kelikwatakano eli twa kara nalyo naJehova. Nsene epuro lyetu likorera movakwetu, ose kapi ngatu kara nelikwatakano naJehova. Yimo, monkedi omu o lizuvhu kuhamena Jehova novantu vendi, ngayi kuvatera yipo o kare nepuro. Nye ayo ya kara nomulyo tu lironge Bibeli nokukwata egano eyi tuna kulironga ntani nokurugana epaparo. Nsene tu yi rugana, ose ngatu yi pura nawa-nawa asi eyi tuna kulironga kuhamena Jehova kuna kara usili.—Rom. 12:2.

4. Kuliza naMateusa 13:3-6, 20, 21, yisinke ava rugana vamwe apa epuro lyawo ava li heteke?

4 Jesus kwa tente asi vamwe ngava tambura usili “nehafo,” nye awo ngava tengura monyima apa ngava ligwanekera nomaudigu. (Resa Mateusa 13:3-6, 20, 21.) Nampo awo kapi va yi kwete egano asi vantu ava ava kwama Jesus ngava ligwanekera nomaudigu. (Mat. 16:24) Ndi nampo awo kwa gazarere asi Vakriste kapi ava ligwanekere nomaudigu ntani Karunga nkenye apa kugusa po maudigu gawo. Nye mokumona asi ose kuna kuparuka mouzuni waSatana, ose ngatu ligwanekera nomaudigu. Ukaro wetu kuvhura ngau runduruke nokutuninkisa tu dire kukara noruhafo.—Epis. 6:6; Muud. 9:11.

5. Yisinke ayi likida asi sinzi sovanavazinyetu va yi pura nawa-nawa asi awo va gwana usili?

5 Sinzi sovanavazinyetu kuyilikida asi awo va gwana usili. Awo kapi ava tengura monyima apa vapuli vakwawo ava va handukisa ndi apa gumwe govanavazinyetu a tura nzo zonene. (Epis. 119:165) Nkenye apa ava ligwanekere nomaudigu epuro lyawo kunkondopara. (Jak. 1:2-4) Yisinke natu rugana yipo nose tu kare nepuro lyokupama?

‘DIVA KARUNGA’

6. Yisinke ya vaterere Vakriste wokuhova va kare nepuro?

6 Vakriste wokuhova kwa tatekerere epuro lyawo moMatjangwa ntani kousili “woMbudi zoNgwa” ezi nga rongo Jesus. (Gar. 2:5) Usili ou kwa kwatera mo yininke nayinye eyi twa pura ngoVakriste, kukwatera mo nzambo zaJesus zosizoweseso ntani nevhumbuko lyendi. Mupositoli Paurusa kwa pulire nawa-nawa marongo ogo. Morwasinke tuna kuuyungira ngoso? Age kwa ruganesere Matjangwa yipo a likide asi “Kristusa yige sili kunyanda, ntani ana kuvhumbuka koufe.” (Yirug. 17:2, 3) Vakriste wokuhova nawo kwa pulire marongo ogo ntani mpepo zokupongoka kwava vaterere va kwate egano Nonkango daKarunga. Awo kwa rugene epaparo yipo va dive nawa-nawa asi marongo ogo kwa tunda moMatjangwa. (Yirug. 17:11, 12; Heb. 5:14) Awo kapi va tatekerere epuro lyawo keharo eli vava likidire vapuli vakwawo ntani awo kapi va karerere Jehova morwa kwa gwene ruhafo pokukara novapuli vakwawo. Nye awo kwa tatekerere epuro lyawo “mediwo lyokudiva Karunga.”—Koros. 1:9, 10.

7. Mauwa musinke ngatu gwanena mo nsene tu tatekera epuro lyetu kousili womoNonkango daKarunga?

7 Usili womoNonkango daKarunga kapi au runduruka. (Epis. 119:160) Pasihonena, awo kapi au runduruka nsene munazinyetu gumwe ana tu handukisa ndi ana tura nzo zonene. Ntani awo kapi au runduruka apa atu ligwanekere nomaudigu. Yipo nye, ayo ya kara nomulyo tu dive nawa marongo gomoBibeli ntani nokuyipura nawa-nawa asi ago usili. Nsene tu pura nawa-nawa eyi azi rongo Bibeli, ose ngatu twikira kulimburukwa Jehova nampili kuna kuligwanekera nomaudigu. Yisinke nayi tu vatera yipo tu yi pure nawa-nawa asi ose twa gwana usili?

YI PURA NAWA-NAWA

8. Kuliza na-2 Timoteusa 3:14, 15, yisinke ya vaterere Timoteusa a yi pure nawa-nawa asi ga gwana usili?

8 Timoteusa ga yi divire asi age ga gwana usili. Ngapi omu ga yi divire? (Resa 2 Timoteusa 3:14, 15.) Ozinakuru nozina kwa mu rongere “matjangwa gokupongoka.” Nye nampili ngoso, ayo kumoneka asi age kwa litulire mo unene mokukona-kona matjangwa ogo. Eyi kwa mu ninkisire a yi ‘pure nawa-nawa’ asi matjangwa kwa kere nousili. Konyima, ozinakuru nozina kwa ya kere Vakriste. Timoteusa kwa mu hafesere eharo eli va mu likidire varongwa vaJesus, ntani age kwa here kukara kumwe nawo nokuvatera vapuli vakwawo. (Fil. 2:19, 20) Nye nampili ngoso, age kapi ga tatekerere epuro lyendi keharo eli ga kere nalyo kovapuli vakwawo. Age kwa tatekerere epuro lyendi komarongo gomoBibeli aga ga pulire nawa-nawa ntani aga ga mu vaterere a hedere pepi naJehova. Nove wa hepa kulironga Bibeli yipo o yi pure nawa-nawa asi eyi azi rongo kuna kara usili.

9. Mausili musinke gatatu gomulyo wa hepa kupura nawa-nawa?

9 Mokuninka asi yi ku tompoke, wa hepa kupura nawa-nawa mausili gatutu gomulyo. Sokuhova, wa hepa kuyipura asi Jehova yige Musiti gwanayinye. (Ex. 3:14, 15; Heb. 3:4; Ehor. 4:11) Sauvali, wa hepa kuyipura nawa-nawa asi Bibeli kuna kara Nonkango daKarunga edi ga gava kovantu. (2 Tim. 3:16, 17) Ntani sautatu, wa hepa kuyipura nawa-nawa asi Jehova ga kara nombunga zovakareli vendi pevhu, ezi a pitisire Jesus ntani mbunga ozo kuna kara Nombangi daJehova. (Jes. 43:10-12; Joh. 14:6; Yirug. 15:14) Kapisi hepero o dive nayinye eyi ya kara moBibeli, yipo o pure mausili ogo gomulyo. Nye wa hepa kuyirugana yipo o yi pure nawa-nawa asi ove wa gwana usili.—Rom. 12:1NW.

VATERA WOPEKE VA YI PURE NAWA-NAWA ASI VA GWANA USILI

10. Kugusa ko kudiva usili, yisinke hena twa hepa kurugana?

10 Konyima zokupura nawa-nawa yininke yitatu eyi tuna zogere kuhamena Karunga, Bibeli ntani novantu vaKarunga, wa hepa kuruganesa Matjangwa yipo o vatere wopeke nawo va yi pure. Morwasinke natu yi ruganena? Mokumona asi ose varongwa vaKristusa, ose kwa kara nositumbukira sokutantera ko wopeke mausili aga twa lironga. * (1 Tim. 4:16) Ntani apa atu vatere wopeke va pure eyi azi rongo Bibeli, ayo kunkondopeka epuro lyetu.

11. Yisinke ga rugene Paurusa apa nga rongo vantu ntani ngapi omu natu mu honena?

11 Apa Paurusa nga rongo vantu, age kwa fatwilire kutundilira “koVeta zaMosesa nokovaporofete asi va pure Jesus.” (Yirug. 28:23) Ngapi omu natu honena Paurusa nsene kuna kuronga wopeke usili? Mevango tupu lyokuronga varongwa vetu Bibeli, twa hepa kuvavatera va lironge nokugazadara kuhamena eyi vana kulironga moBibeli. Kapi tuna hara va tambure usili morwa yeeyi va tu fumadeka, nye tuna hara va tambure usili morwa vana dimburura asi eyi va lironga kuna kara usili wokuhamena Karunga.

Vakurona, vatereni vana veni va kare nepuro pokuvaronga ‘magazaro gaKarunga aga ga horama konhiinhi’ (Tara paragarafu 12-13) *

12-13. Yisinke nava rugana vakurona yipo va vatere vana vawo va twikire kukara mousili?

12 Tuna kara nehuguvaro asi vakurona namuvenye kuna hara vana veni va twikire kukara mousili. Nampo one kulizuvha asi nsene vana veni va kara novakaume wovawa mombungakriste, awo ngava tura po ezokomeho. Nye nampili ngoso, nsene muna hara vana veni va pure asi eyi azi uyunga Bibeli usili, va hepa kurugana yoyinzi kupitakana tupu kukara novakaume wovawa mombungakriste. Awo va hepa kukara nelikwatakano naKarunga ntani va hepa kuyipura asi eyi azi rongo Bibeli usili.

13 Vakurona va hepa kulironga nawa Bibeli nsene vana hara kuvatera vana vawo va dive usili kuhamena Karunga. Ntani awo va hepa hena kuteda ko kweyi vana kulironga. Nsene va yi rugana oyo, ayo nga yi vatera vana vawo nawo va rugane yokulifana. Vakurona va hepa kuronga vana vawo va rugane epaparo moyimbapiratjangwa, ngwendi moomu tupu ava vatere varongwa vawo woBibeli. Nsene vakurona va yi rugana, ayo ngayi vatera vana vawo va hare Jehova nokuhuguvara mukareli gokulimburukwa ogu a ruganesa Jehova mokutuvatera tu kwate egano Bibeli. (Mat. 24:45-47) Ayo ya wapa hena kovakurona mokuronga vana vawo yininke yoyinzi, mevango tupu lyokuvaronga yoyisesu. Vakurona, vatereni vana veni va kare nepuro lyokupama pokuvaronga “magazaro gaKarunga, aga ga horama konhiinhi” kuliza nevhuliko lyawo.—1 Kol. 2:10.

LIRONGA MAUPOROFETE GOMOBIBELI

14. Morwasinke natu lirongera mauporofete gomoBibeli? (Tara kakende “ Kuvhura o faturure mauporofete aga ndi?”)

14 Mauporofete gomoBibeli kwa kara nomulyo, morwa ago kutuvatera tu kare nepuro lyokupama mwaJehova. Mauporofete musinke ga nkondopeka epuro lyoge? Nampo kuvhura o tumbure uporofete wokuhamena “mazuva gopouhura.” (2 Tim. 3:1-5; Mat. 24:3, 7) Nye mauporofete musinke hena gamwe aga ga sikilira mo, aga naga vhura kunkondopeka epuro lyoge? Pasihonena, kuvhura o faturure omu wa sikilira mo uporofete ou wa kara mwaNdaniyera egaununo 2 ntani mwaNdaniyera egaununo 11 ndi? * Nsene o tatekera epuro lyoge koNonkango daKarunga, kwato eyi nga yi kuninkisa yipo o hageke kukarera Jehova. Koneka sihonena sovanavazinyetu ava va hepekere moNdovesiranda posiruwo soyita yauvali youzuni mudima. Nampili ngomu va dilire kukwata egano mauporofete gokuhamena mazuva gopouhura, awo kwa kere nepuro lyokupama moNonkango daKarunga.

Nsene tu lironga Bibeli nomauporofete aga ga kara mo, nga yi tu vatera tu twikire kulimburukwa Jehova nampili kuna kuligwanekera nomaudigu (Tara paragarafu 15-17) *

15-17. Ngapi omu Bibeli za vaterere vanavazinyetu ava lya hepekere epangero lyaNazi?

15 Apa epangero lyaNazi ngali pangere moNdovesiranda, vanavazinyetu wovanzi kwa va tulire monokamba dounkwate. Hitler ntani mugara gedina Heinrich Himmler ogu nga rugana mepangero, kwa nyengere Nombangi daJehova. Kuliza namunazinyetu gumwe gomukadi, Himmler kwa tanterere kambunga kovanavazinyetu wovakadi ava va kere mokamba asi: “Karunga gweni Jehova kuvhura a pangere meguru, nye apa pevhu nyose tuna kupangera po! Ngatu tara asi yilye nga funda pokatji ketu none!” Yisinke ya vaterere vanavazinyetu owo va twikire kukara noulimburukwi?

16 Valirongi owo woBibeli, va yi divire asi Uhompa waKarunga kwa tamekere kupangera mo-1914. Awo kapi ya va tetukisire apa va tamekere kuvahepeka. Nye awo va yi divire nawa-nawa asi kwato epangero eli nga li kondera sitambo saKarunga si dire kusika mo. Awo va yi divire asi Hitler kapi nga gusa po ukarelikarunga wousili ndi a tulise po epangero eli ngali kara nononkondo kupitakana Uhompa waKarunga. Vanavazinyetu va yi divire nawa-nawa asi epangero lyendi nga li haga ezuva limwe.

17 Eyi va pulire vanavazinyetu owo, kwa kere usili. Epangero lyaNazi kwa hege po konyima zosiruwo. Himmler kwa tjwayukire nampili ngomu ga tente asi “apa pevhu nyose tuna kupangera po!” Apa ga tjwayukire, age kwa ligwene namunazinyetu Lübke ogu ga divire asi nage kwa mu tulire mokamba zounkwate. Himmler kwa pulire munazinyetu Lübke asi: “Ove Mulirongi goBibeli, yisinke yina kukwama ko?” Munazinyetu Lübke kwa tanterere Himmler asi Nombangi daJehova da yi divire nare asi epangero lyaNazi ngali haga po ntani awo va yi divire asi ngava va pwagesa mo modorongo. Himmler nga uyunga yininke yoyidona yoyinzi kuhamena Nombangi daJehova. Nye sikando esi age kwa mwenene. Ano konyima zosiruwo, age kwa lidipagere mwene. Yisinke natu lirongera ko? Nsene tu lironga Bibeli nomauporofete aga ga kara mo, epuro lyetu mwaKarunga nga li nkondopara ntani ose ngatu twikira kukarera Jehova nampili kuna kutuhepeka.—2 Pet. 1:19-21.

18. Kuliza naJohanesa 6:67, 68, morwasinke twa hepera ‘ediwo noukonentu naunye’ eyi ga tumbwire Paurusa?

18 Natuvenye twa hepa kulikida eharo, yipo tu yi likide asi ose Vakriste wousili. Nye twa hepa hena kukara ‘nediwo noukonentu naunye.’ (Fil. 1:9) Nsene kapi tuna kuyirugana, ose ngazi tu yeragura “mpepo zomarongo govantu woyimpempa,” novarwanesi usili. (Efe. 4:14) Apa varongwa vaJesus wovanzi va hagekere kumukwama, mupositoli Peturusa ga yi divire asi Jesus kwa “kara nononkango domwenyo gwanarunye.” (Resa Johanesa 6:67, 68.) Nampili ngomu Peturusa ga dilire kukwata egano nawa-nawa nonkango edi ga uyungire Jesus, age kwa twikilire kumukwama morwa ga divire usili kuhamena Jesus. Nove kuvhura yi ku tompoke kunkondopeka epuro lyoge mweyi azi rongo Bibeli. Nsene o yi rugana, epuro lyoge ngali pama yi kare asi yisinke nga yi horoka. Ntani ngo vatera wopeke yipo nawo va kare nepuro lyokupama.—2 Joh. 1, 2.

RUSUMO 72 Kudivisa usili woUhompa

^ para. 5 Sirongwa esi nasi ka tu vatera tu kare norupandu kweyi twa lironga moNonkango daKarunga. Aso nasi ka tu vatera hena tu dive omu natu nkondopeka epuro lyetu moyininke eyi twa pura.

^ para. 10 Mokukuvatera yipo o dive omu no tantera wopeke kuhamena marongo gomoBibeli, tara sirongwa “Nzogera nomuntu ogu ono kuzuvhisira,” esi ngasi moneka moRuhungu romomvhura 2012 dogoro 2015. Amo kwa zogera mo yirongwa ngwendi: “Vantu wovawa navenye kuza meguru ndi?,” “Siruwoke wa tamekere kupangera Uhompa waKarunga?,” ntani “Nombangi daJehova nado da pura mwaJesus ndi?

^ para. 14 Mauporofete ogo kwa ga zogera moRuhungu 15 Pembagona 2012, ntani moRuhungu rwaKudumonkuru 2020.

^ para. 60 EFANO Epenuno 10: Vakurona kuna kulironga novana vawo mauporofete gokuhamena udigu wounene poukareli wepata.

^ para. 62 Epenuno 12: Eyi yina kuhoroka poudigu wounene, kapi yina kutukukisa epata olyo.