Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 28

Nyokera po kulimona asi ove mulyo unene kupitakana wopeke ntani tulisa po mbili

Nyokera po kulimona asi ove mulyo unene kupitakana wopeke ntani tulisa po mbili

“Walye atu papareni efumano lyoyimpempa ndi tu kare nousindidi ndi nomfudu.”—GAR. 5:26.

RUSUMO 101 Tu ruganeni mouumwe

ETWAROMO *

1. Yisinke nayi horoka nsene vamwe va kara nonkareso zokulitara asi awo mulyo kupitakana vakwawo?

SINZI sovantu mouzuni neina kulitara asi awo mulyo kupitakana vakwawo. Munangesefa kuvhura kurumbasana novakwawo ntani nokurugana yininke eyi nayi kundama vakwawo momudona. Mudani gombara kuvhura a remeke mudani mukwawo gomosipana sapeke, nositambo asi yipo sipana sawo sivene. Murongwa kuvhura a kumbagere yipo a pite nokuza kelirongo lyokuzeruka lyewa. NgoVakriste twa yi diva asi nkareso zangoso epuko morwa ayo kuna kara “yirugana yorutu.” (Gar. 5:19-21) Nkareso ezi kuvhura kuhorokera vanavazinyetu womombungakriste va hana ku yi divira. Ayo ya kara nomulyo unene tu gazadare ko kuhamena sitwa esi. Morwa nsene vamwe va litara asi awo mulyo unene kupitakana vakwawo, mbungakriste kapi ngazi kara mouumwe.

2. Yisinke natu ka zogera mosirongwa esi?

2 Mosirongwa esi tatu ka zogera yikara yimwe yoyidona eyi a yi tu ninkisa tu litare asi ose mulyo kupitakana vakwetu. Tatu ka zogera hena yihonena yimwe yomoBibeli yovakareli vaJehova wovalimburukwi ava va dilire kukara nonkareso zokutara vakwawo asi kwato mulyo. Pomuhowo, tu zeni tu ka tarurure eyi a yi tu ninkisa tu rugane yininke yongandi.

LIKONAKONA NYAMOGE

3. Mapuro musinke natu lipura nyamwetu?

3 Ayo ya kara nomulyo tu likonakone nyamwetu poyiruwo yimwe. Kuvhura tu lipure nyamwetu asi: ‘Ame kulitara asi mulyo apa ani lihetakanesa novakwetu ndi? Ame kurugana unene mombungakriste morwa kwa hara ni pitakane vakwetu ndi? Ndi ame kurugana unene yipo ni hafese Jehova?’ Morwasinke natu lipulira mapuro ogo? Tu tareni eyi da uyunga ko Nonkango daKarunga.

4. Kuliza noVagarata 6:3, 4, morwasinke natu dilira kulihetakanesa novakwetu?

4 Bibeli kutukorangeda tu nyokere po kulihetakanesa novakwetu. (Resa Vagarata 6:3, 4.) Morwasinke? Konda zimwe kuna kara asi nsene tu gazara asi ose kuna kurugana unene kupitakana vakwetu, ose ngatu linenepeka. Ntani nsene tu gazara asi vanavazinyetu kuna kurugana unene kutupitakana, ayo ngayi tu dompesa. Ayo epuko kugazara ngoso. (Rom. 12:3) Munazinyetu gomukadi Katerina, * ogu ga tunga moGreece kwa tanta asi: “Ame ngani lihetakanesa novakwetu ava ngava moneka asi awo vawa ntani vakara noudivi mosirugana sokuzuvhisa ntani kwa kara hena novakaume wovanzi. Ano konyima ame kwa ya lizuvhire ngwendi kwato mulyo.” Twa hepa kudiworoka asi Jehova kwa tu kokera kwendi morwa twa mu hara ntani ose kupurakena kwa munwendi, nye kapisi asi morwa ose tuvawa ndi twa diva kuuyunga ndi asi vantu wovanzi kwa tu hara.—Joh. 6:44; 1 Kol. 1:26-31.

5. Yisinke ono lirongere ko kosihonena samunazinyetu gomugara Hyun?

5 Epuro limwe hena eli natu vhura kulipura nyamwetu lyeli asi: ‘Vantu kwa diva nge asi ame kuretesa po mbili ndi kapi ani lizuvhu novakwetu?’ Tu tareni eyi ya horokerere munazinyetu gomugara Hyun, ogu ga tunga moSouth Korea. Poyiruwo yimwe, age nga tara vanavazinyetu ava vakara noyitumbukira mombungakriste asi awo ngava limono asi awo mulyo unene kumupitakana age. Age kwa tanta asi: “Ame nkenye apa kapi ngani kwatesa ko magano aga ngava uyunga vanavazinyetu owo.” Nye yisinke ya ya horokere konyima? Age kwa uyunga hena asi: “Nkareso zange kwa ninkisire mbungakriste zi dire kukara mouumwe.” Ano vakwawo vamwe vaHyun kwa mu vaterere a dimburure nkareso zendi. Hyun kwa tulire po malitjindjo gomanene, ano ngesi age kuna kara mukuronambunga gomuwa. Nsene tu dimburura asi ose twa kara nonkareso zokulitara asi ose mulyo kupitakana vakwetu, ya kara nomulyo tu rugane ko yuma usimbu-simbu yipo tu retese po mbili mombungakriste.

NYOKERA PO ELINENEPEKO NOMFUDU

6. Yikara musinke yoyidona va tumbura moVagarata 5:26 eyi nayi ninkisa muntu a li tare asi age mulyo kupitakana vakwawo?

6 Resa Vagarata 5:26. Yikara musinke yoyidona eyi a yi tu ninkisa tu kare nonkareso zokulitara nyamwetu asi mulyo kupitakana wopeke? Sikara simwe kuna kara elinenepeko. Muntu gokulinenepeka, kuligazara tupu mwene. Ano sikara simwe sosidona kuna kara mfudu. Muntu gomfudu kwa hara eyi va kara nayo vakwawo ntani kapi ga va harera va kare nayo. Muntu ogu a fire vakwawo mfudu, kwa nyenga hena vakwawo. Yipo nye, twa hepa kunyokera po yikara eyi yoyidona.

7. Sihonena musinke sina kulikida asi elinenepeko nomfudu kuna kara yininke yoyidona?

7 Elinenepeko nomfudu, kwa fana ngwendi yimbumburu eyi ayi zonagura sitji. Mokulifana, muntu kuvhura a karere Jehova siruwo sosire, nye nsene a kara nelinenepeko nomfudu, nga hageka kukarera Jehova. (Yis. 16:18) Ano ngoyitundwamo, ngayi muretera mwene kukora ntani novakwawo. Yisinke natu rugana tu nyokerepo kulinenepeka nomfudu?

8. Ngapi natu nyokera po elinenepeko?

8 Ose kuvhura tu nyokere po elinenepeko pokutura pasirugana nonkango daPaurusa edi ga tjangerere Vafilipi. Age kwa tente asi: “Walye omu rugana yuma mokulitara pwaamweni ndi mokupapara efumano lyomawoko-woko. Nye omu linunupike, tomu tara vakweneni asi va mu pita mekuto.” (Fil. 2:3) Nsene tu tara vakwetu asi va tu pita mekuto, ose kapi ngatu lihetakanesa nava va kara noudivi wounzi kupitakana wetu. Mevango lyokulihetakanesa nawo, ose ngatu hafa kweyi va kara nediwo lyangoso. Unene po nsene awo kuruganesa udivi wawo mosirugana saJehova. Ano nsene vanavazinyetu ava va kara noudivi va tura pasirugana epukururo lyaPaurusa, awo ngava demenena koyikara yetu yoyiwa eyi va hara. Ano ngoyitundwamo, ose ngatu retesa po mbili nouumwe mombungakriste.

9. Ngapi omu natu nyokera po kuzuvhira vanavazinyetu mfudu?

9 Kuvhura tu nyokere po kufira mfudu vanavazinyetu nsene tu dimburura asi nose koyili eyi tuna kudira kurugana nawa. Nsene twa linunupika, ose kapi ngatu litara asi ose mulyo kupitakana vakwetu. Mevango lyoyo, ose ngatu hetekera ko kulirongera ko kediwo eli va kara nalyo. Pasihonena, tu tante asi munazinyetu gomugara ga diva kugava nawa yiuyungwa. Kuvhura tu mu pure omu a liwapaikire yiuyungwa yendi. Nsene munazinyetu gomukadi ga diva kutereka nawa, kuvhura tumupure ko magano aga naga tuvatera yipo nose tu dive kutereka nawa. Nsene mudinkantugona kapi ayi mukarere ureru kutulisa po ukaume nava wopeke, kuvhura a pureko magano kwa gumwe ogu ga diva kutulisa po ukaume usimbu. Ano eyi ngayi tu vatera tu nyokere po mfudu ntani ose ngatu tura po malitjindjo koudivi wanyamwetu.

LIRONGERA KO KOYIHONENA YOMOBIBELI

Ngidiyona kwa tulisire po mbili novaEfurayimi morwa ga kere nelinunupiko (Tara paragarafu 10-12)

10. Udigu musinke ga ligwanekerere nawo Ngidiyona?

10 Tu tareni eyi ya horokerere Ngidiyona gomorudi rwaManase ntani novakwayita womorudi rwaEfurayimi. Nevatero lyaJehova, Ngidiyona novantu vendi 300 kwa fundire moyita. Ano eyi ngano kwa va ninkisire va linenepeke. Vakwayita womorudi rwaEfurayimi, kwa ligwene naNgidiyona nositambo sokumutangwisa nye kapisi nositambo sokumupandadeka kweyi ga fundire moyita. Vagara owo kwa handukire morwa Ngidiyoka kapi ga va zigidire pomuhowo va ze kumwe nendi mokukarwisa nonkore daKarunga. Awo kwa here tupu rudi rwawo rufumanene po. Nye va divarere sininke simwe somulyo esi ga rugene Ngidiyona, pokufumadeka edina lyaJehova nokupopera vantu vendi.—Vap. 8:1.

11. Yisinke ga uyungire Ngidiyona kovagara womorudi rwaEfurayimi?

11 Ngidiyoni kwa tanterere vagara womorudi rwaEfurayimi asi: “Eyi na rugana ame nayimwe si mokuyiheteka neyi mwa rugana one. Makura yipo ga va tanterere ko sihonena simwe omu Jehova ga va vaterere. Ano ngoyitundwamo, “makura ehandu lyawo tali litura.” (Vap. 8:2, 3) Ngidiyona kwa kere nelinunupiko yipo a retese po mbili mokatji kovantu vaKarunga.

12. Yisinke natu lirongera ko kosihonena sovaEfurayimi ntani naNgidiyona?

12 Yisinke natu lirongera ko kosihorokwa esi? Kosihonena sovaEfurayimi twa lirongereko asi kapisi tu li paparere nyamwetu mfumwa nye twa hepa kudemenena kugava mfumwa kwaJehova. Ngovanturagumbo novakuronambunga, kuvhura kulirongera ko yoyinzi kosihonena saNgidiyona. Nsene yirugana yoge yina handukisa gumwe, wa hepa kuhetekerako kukwata egano konda zeyi yi na muhandukisire. Wa hepa ku pandadeka muntu ogo, kweyi ana rugana nawa. Twa hepa kulinunupika mokuyirugana ngoso. Nye unene po nsene ogo muntu mepuko ana kara. Ayo mulyo unene tu kare nombili novanavazinyetu, mevango lyokulinenepeka.

Hana ga kere nombili zomomutjima ntani ga huguvarere mwaJehova asi nga mu vatera (Tara paragarafu 13-14)

13. Udigu musinke ga ligwanekerere nawo Hana ntani yisinke ga rugene ko?

13 Gazadara ko kosihonena saHana. Age kwa mu kwere mugara goMurevhi gedina Elikana ogu ga mu here unene. Nye Elikana ga kere hena nomukadi gumwe gedina Penina. Elikana kwa here Hana kupitakana omu ga here Penina. Nye nampili ngoso, “Penina nga reta, ano Hana age nganze.” Morwa oyo, Penina “nga mu swaura ta mu sandagura.” Ngapi omu ga lizuvhire Hana? Age kwa guvire unene “ta lilire mo, nonondya nokulya si.” (1 Sam. 1:2, 6, 7) Nye nampili ngoso, Bibeli kapi za uyunga asi Hana ga hetekerere ko kutengwidira kuwoko Penina. Nye age kwa kanderere kwaJehova nokuhuguvara asi na mu vatera. Nkareso zaPenina kwa Hana za litjindjire ndi? Bibeli kapi za yi uyunga. Nye twa yi diva asi Hana kwa kere nombili zopamagazaro. Ano “sipara sendi tasi runduruka.”—1 Sam. 1:10, 18.

14. Yisinke natu lirongera ko kosihonena saHana?

14 Yisinke natu lirongera ko kosihonena saHana? Nsene gumwe a hetekera ko kukuninkagura, kuvhura o rugane ko yuma koukaro owo yipo o dire kukara nonkoko. Ayo kapisi hepero o lihetakanese nomuntu ogo. Mevango lyokuyirugana oyo, hetekera ko kutulisa po mbili nogo muntu. (Rom. 12:17-21) Nampili yi kare asi kapi ana kutura po marunduruko, ove ngo kara nombili zomomutjima.

Aporo naPaurusa va yi dimbwilire asi Jehova ga tungikire sirugana sawo, ano eyi kwa va vaterere va dire kulifira mfudu (Tara paragarafu 15-18)

15. Mononkedi musinke va lifene oAporo naPaurusa?

15 Ano ngesi tu zeni tu ka zogere sihonena saAporo nomupositoli Paurusa. Vagara ava, kwa divire nawa Matjangwa. Awo kwa divikwire ntani kwa kere varongi wovawa. Ntani vagara ava kwa tulisire po varongwa wovanzi. Nye kapi va lifililire mfudu.

16. Muntu musinke ga kere Aporo?

16 Aporo, kwa mu “hampurukilire moArekisandiliya,” evango lyokudivikwa oku ngava rongo vantu mosiruwo sovapositoli. Age kwa ‘divire nawa kuuyunga ntani ga divire hena nawa Matjangwa.’ (Yirug. 18:24) Apa Aporo ga ka dingwire mbungakriste zomoKolinte, vamwe kwa yi likidire asi awo kwa mu here unene kupitakana vanavazinyetu vamwe kukwatera mo naPaurusa. (1 Kol. 1:12, 13) Ngoso Aporo yige ga retesere po nkareso ozo movanavazinyetu ndi? Hawe! Konyima zapa Aporo ga tundire mositata oso saKolinte, Paurusa kwa mu korangedere a tengure. (1 Kol. 16:12) Ngano Aporo kwa retesere po maligaunuko mombungakriste, Paurusa ngano kapi ga mu zigidire a tengure hena. Eyi kulikida asi Aporo kwa ruganesere nawa uhwi wendi pokuzuvhisa mbudi zongwa nokunkondopeka vapuli vakwawo. Eyi kulikida asi Aporo kwa kere mugara gokulinunupika. Pasihonena, Bibeli kapi za likida asi age kwa handukire apa oAkura naPilisikira ‘va mu fatwilire nawa-nawa nzira zaKarunga.’—Yirug. 18:24-28.

17. Ngapi omu Paurusa ga tulisire po mbili?

17 Mupositoli Paurusa ga divire yirugana yoyiwa eyi ga rugene Aporo. Nye Paurusa kapi ga kere nosinka asi vantu nava gazara asi Aporo ga mu pitakana. Apa atu resa kuhamena eyi ga tjangerere Paurusa mbungakriste zomoKolinte, ayo kulikida asi age kwa kere nelinunupiko. Age kapi ga yi haferere apa vantu va uyungire asi “Ame gwaPaurusa.” Age kwa va tanterere va hare Karunga naJesus Kristusa.—1 Kol. 3:3-6.

18. Kuliza no-1 Vakolinte 4:6, 7 yisinke tuna lirongere ko kosihonena saAporo naPaurusa?

18 Yisinke natu lirongera ko kosihonena saAporo naPaurusa? Ose nampo kuruganena unene Jehova ntani nampo twa vatera wovanzi va ture po ezokomeho nokugwana ekuho. Nye ose kuyidimburura asi eyi kwa tu tompoka morwa Jehova yige ga tu vatera. Kosihonena saAporo naPaurusa twa lirongere ko sirongwa simwe hena. Nsene twa kara noyitumbukira yoyinzi, twa hepa kurugana unene mokutulisa po mbili mombungakriste. Ayo kutuhafesa apa vanavazinyetu ava va kara noyitumbukira ava tu vatere tu kare mouumwe nokukara nombili novakwetu. Awo kuyirugana eyi pokugava mapukururo kuliza noBibeli. Awo kapi ava limono vene asi mulyo kupitakana wopeke nye kuvatera womombungakriste va honene Jesus.—Resa 1 Vakolinte 4:6, 7.

19. Yisinke natu rugana natuvenye? (Tara kakende “ Nyokera po kulimona asi ove mulyo unene kupitakana wopeke.”)

19 Nkenye gumwe gwetu kwa kara noudivi wongandi. Kuvhura tu ruganese uhwi owo “mokulikwafa-kwafa.” (1 Pet. 4:10) Poyiruwo yimwe kuvhura tu lizuvhe asi eyi tuna kurugana kwato mulyo. Ngwendi moomu wanda woununu ava u ruganesa mokuhonza sikoverero, yininke yoyisesu eyi atu rugana kuvhura kuvatera mbungakriste zikare mouumwe. Ngano natuvenye tu rugane unene yipo tu dire kulimona nyamwetu asi ose mulyo unene kupitakana vakwetu. Tu tokomeneni kurugana paapa twa hulira yipo tu retese po mbili nouumwe mombungakriste.—Efe. 4:3.

RUSUMO 80 ‘Tara omu ga wapa Jehova’

^ para. 5 Kayiga kerova kuvhura kubamuka usimbu nsene kana limereke. Mokulifana, mombungakriste kuvhura kukara mo maligaunuko nsene vamwe va litara asi awo mulyo kupitakana vakwawo. Nsene womombungakriste va dira kukara mouumwe, awo kapi ngava karera Jehova mombili. Sirongwa esi, tasi ka zogera eyi natu nyokerera po kulitara nyamwetu asi mulyo kupitakana wopeke ntani neyi natu rugana yipo mbungakriste zikare mombili.

^ para. 4 Madina gamwe kwa ga rundumuna.