Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Nkondopeka epuro lyoge mweyi wa ndindira

Nkondopeka epuro lyoge mweyi wa ndindira

“Epuro yilyo ehuguvaro lya pama lyoyininke eyi twa ndindira.”—HEB. 11:1.

MARUSUMO: 81, 134

1, 2. (a) Ngapi omu ehuguvaro lyoVakriste wousili lya li siga neyi ava ndindire vantu wovanzi? (b) Mapuro musinke gomulyo natu kakonakona?

VAKRISTE wousili navenye, va kare asi vagwavekwa ndi ‘nonzwi dapeke,’ kuna kundindira mokukamona omu sitambo saKarunga nga si kasika mo ntani omu ngava ka lipongora edina lyaJehova. (Joh. 10:16; Mat. 6:9, 10) Ogo kuna kara mandindiro gomawa na vhura kuhafera muntu. Ose hena kuna kundindira mokukagwana mwenyo gwanarunye yi kare asi ‘meguru lyepe’ ndi ‘pevhu lyepe’ moomu ga yi tumbwidira Karunga. (2 Pet. 3:13) Nye posiruwo esi ose tuna kara nendindiro asi vantu vaKarunga ngava twikira kukara mouumwe nokukwata egano marongo gomoNonkango dendi.

2 Vantu wovanzi nawo kwa kara nendindiro, nye awo kukara nomasinganyeko nsene asi eyi va ndindira ngayi sika mo. Pasihonena, wovanzi ava ava lihameke momarumbasano kuvhura va kare nendindiro lyokufunda, nye simpe kukara hena nomasinganyeko. Nye epuro lyoVakriste kuna kara “ehuguvaro lya pama.” (Heb. 11:1) Nye kuvhura o lipure asi: Ngapi omu ehuguvaro lyoge nali pama? Ntani mauwa musinke no gwana pokukara nepuro lyokupama lyoyininke eyi wa ndindira?

3. Morwasinke Vakriste va karera nepuro?

3 Ose vantu kapi ava tu hampuruka nosikara sepuro ndi asi si wize po pwasene. Nye mpepo zokupongoka zaKarunga yizo azi rugana momuntu gomutjima gomuwa yipo a tunge po epuro. Bibeli kapi azi uyunga asi Jehova ga kara nepuro ndi asi ga li hepa. Morwa Jehova munakondo nadinye ntani ediwo lyendi enzi, kwato yokumukondera a sikise mo sitambo sendi. Guhyetu gemeguru ga diva asi eyi ga tumbwidira nga yi sika mo. Yipo nye, age kuuyunga asi: “Yina pu,” ndi yina siki mo! (Resa Ehororo 21:3-6.) Vakriste kwa kara nepuro morwa va yi diva asi Jehova “kusikisa mo” nayinye eyi ga tumbwidira.—Deut. 7:9.

KULIRONGERA KO KOVAKARELI VANARE VEPURO

4. Ehuguvaro musinke va kere nalyo vakareli ava va kere nepuro?

4 MoVahebeli egaununo 11 kwa tumbura mo madina 16 govagara novakadi ava va kere nepuro. Mupositoli Paurusa kwa va tumbwire navamwe ava va “fumanene unene morwepuro lyawo.” (Heb. 11:39) Navenye kwa kere ‘nehuguvaro lyokupama,’ asi Karunga nga horowora “ruvharo” rwetumbwidiro oru nga ru myona Satana nokusikisa mo sitambo saJehova. (Gen. 3:15) Vakareli owo vepuro kwa fire komeho “ruvharo” rwetumbwidiro, Jesus Kristusa a ya zegurure mpito zokukaparukira meguru. (Gar. 3:16) Nampili ngoso, morwa etumbwidiro lyaJehova lyokupama, awo ngava ka va vhumbwira keparu lyokusikilira mo pevhu moparadisa.—Epis. 37:11; Jes. 26:19.

5, 6. Yisinke ga ndindilire Abirahamu nepata lyendi, ntani ngapi omu va nkondopekere epuro lyawo? (Tara efano pepenuno 21.)

5 MoVahebeli 11:13 kwa tumbura mo vakareli vanare asi: “Navenye ava kwa fira mepuro, va hana kugwana eyi ga va tumbwidira Karunga. Nye kwa yi monena koure, yiyo va yi pura, va yi tambura.” Gumwe gwawo kuna kara Abirahamu. Age ga ndindilire noruhafo kukaparuka mepangero ‘lyoruvharo’ rwetumbwidiro ndi? Jesus ga geve elimbururo apa ga tanterere nonkore dendi asi: “Zinyakurweni Abirahamu, kwa haferere asi a mone ezuva lyange. Age yiyo ga li mwene, makura ta hafa.” (Joh. 8:56) Yimo va lizuvhire oSara naIsaka naJakopo navamwe ava va ndindilire Uhompa wokomeho ano ‘musundi nomutateki gwawo, Karunga.’—Heb. 11:8-11.

6 Ngapi omu Abirahamu nepata lyendi va nkondopekere epuro lyawo? Awo nampo kwa lirongere kuhamena Karunga pokupurakena komasimbi gepuro, nokomamoneko aga ga va monekere Karunga ndi pokuresa komatjango ganare. Nye yomulyo po, kapi va divarere eyi ngava lirongo nye kwa haferere matumbwidiro gaKarunga nokusikisa mo noveta dendi nokuditeda. Morwa ehuguvaro lyawo kwa peme, vagara novakadi owo va kere vana liwapaikire mokupita mwankenye udigu yipo va limburukwe Karunga.

7. Mawapaiko musinke ga tu pa Jehova mokunkondopeka epuro lyetu, ntani yisinke twa hepa kurugana nomawapaiko ogo?

7 Mokunkondopeka epuro lyetu, Jehova ga tu wapaikira Nonkango dendi, Bibeli. Mokukara vantu ‘verago,’ twa hepa kuhetekera ko kuresa Nonkango daKarunga nkenye ezuva. (Epis. 1:1-3; resa Yirugana 17:11.) Ngwendi vakareli vanare vaJehova, twa hepa kuteda ko komatumbwidiro gendi nokusikisa mo noveta dendi. Ntani Jehova kutuwapaikira hena marongo nomapukururo aga a tu pe kupitira ‘momukareli gokulimburukwa gonondunge.’ (Mat. 24:45) Pokuhafera eyi atu lirongo kupitira momawapaiko aga ga tura po Jehova, ose ngatu kara ngwendi vakareli vanare vepuro ava va kere ‘nehuguvaro lyokupama’ moUhompa ou va ndindilire.

8. Ngapi kukanderera aku nkondopeke epuro lyetu?

8 Kukanderera kuna kara ewapaiko hena limwe eli lya vaterere vakareli vanare va nkondopeke epuro lyawo. Apa va mwene Karunga omu ana kulimburura makanderero gawo, epuro lyawo kwa nkondoparere. (Neh. 1:4, 11; Epis. 34:4, 15, 17; Ndan. 9:19-21) Nose kuvhura tu pwagesere Jehova maudigu getu pokudiva asi age nga zuvha makanderero getu nokutunkondopeka tu lididimikire noruhafo. Apa Karunga a limburura makanderero getu, epuro lyetu kunkondopara. (Resa 1 Johanesa 5:14, 15.) Mokumona asi sikara sepuro kusiretesa po mpepo zokupongoka, Jesus kwa tutumangeda tu twikire ‘kuhundira’ Karunga a tu pe ko mpepo zendi.—Ruk. 11:9, 13.

9. Wolye hena natu tumbura momakanderero getu?

9 Nye kapisi tu kanderere tupu kwaKarunga a tu vatere. Nye kuvhura tu mu pandure nokumuhamberera nkenye apa ‘koyitetu yendi yoyinzi’ morwa ‘nokuvhura si kuyinongauka.’ (Epis. 40:5) Ntani hena momakanderero getu twa hepa ‘kudiworoka vanadorongo, ngwendi nose kumwe nawo tuna kara.’ Twa hepa hena kutumbura momakanderero getu vapuli vakwetetu uzuni mudima unene po ‘ava ava tu pitisire.’ Ose kuhafa apa atu mono omu Jehova ana kulimburura makanderero getu.—Heb. 13:3, 7.

VA NYOKERE KUTEZA PO ULIMBURUKWI WAWO

10. Yihonena musinke yovakareli vaKarunga ava va nyokere kuteza po ulimburukwi wawo, ntani yisinke ya va nkondopekere?

10 MoVahebeli egaununo 11, mupositoli Paurusa kwa tumbwire mo maudigu aga va lididimikilire vakareli vaKarunga vanare ava va dira kutumbura komadina. Pasihonena, age kwa tumbwire vakadi vepuro ava va fisire vana vawo nye konyima va ya va vhumbwire. Ntani ga tumbwire hena vamwe ava va ‘nyokere kuvazowora asi va fe tupu, nkumwe ngava vhumbukire mwenyo gomuwa po.’ (Heb. 11:35) Nampili kapi tuna diva ava ga tembe Paurusa, vamwe ngwendi Nabota naSakaliya kwava dipagere nomamanya morwa kulimburukwa kwaKarunga nokurugana mpango zendi. (1 Vah. 21:3, 15; 2 Hist. 24:20, 21) Ndaniyera novakwawo va gwene mpito ‘zokuvazowora.’ Nye awo va nyokere kuteza po ulimburukwi wawo morwa va kere nepuro mononkondo daKarunga, ogu ga ‘kumatekere tuna tovanyime’ ‘nokudimisa po mundiro gononkondo.’—Heb. 11:33, 34; Ndan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.

11. Maudigu musinke va lididimikilire vaporofete vamwe morwa kukara nepuro?

11 Morwa kukara nepuro, vaporofete ngwendi Mikaya naJeremiya ‘kwa va sensere nokuvatura monodorongo.’ Ano vamwe ngwendi Eliya, “ngava gendagura monomburundu nokonondundu, ngava kara-kara momakombombo nomomakero.” Navenye owo kwa lididimikilire morwa kwa kere ‘nehuguvaro lya pama lyoyininke eyi va ndindilire.’—Heb. 11:1, 36-38; 1 Vah. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.

12. Yilye ga tulire po sihonena sokulikarera sokulididimikira maudigu, ntani yisinke ya mu vaterere?

12 Konyima zokutumbura vagara novakadi vepuro, Paurusa kwa tumbwire Hompa gwetu Jesus Kristusa ogu ga tulire po sihonena sokulikarera. MoVahebeli 12:2 kwa uyunga mo asi: ‘Age kwa lididimikira nomfa dokositji morwaehafo eli lya mu kere komeho ga hana kufira mbili nomuga edi da mu reterere.’ Twa hepa ‘kugazadara’ sihonena saJesus sepuro apa atu kara momaudigu gomanene. (Resa Vahebeli 12:3.) Ngwendi Jesus, Vakriste ava va dipagere morwa epuro lyawo ngwendi Antipasi kwa nyokere kuteza po ulimburukwi wawo. (Ehor. 2:13) Awo kwa ndindilire evhumbuko lyemeguru ‘lyomwenyo gomuwa’ kupitakana eli va ndindilire vakareli vanare. (Heb. 11:35) Momvhura 1914 apa Uhompa va u tulire po, vagwavekwa navenye wovalimbukwi ava va fire kwa va vhumbwilire keparu lyemeguru mokukapangera kumwe naJesus.—Ehor. 20:4.

YIHONENA YANAINA YEPURO

13, 14. Maudigu musinke ga pitire Rudolf Graichen, ntani yisinke ya mu vaterere ali didimikire?

13 Mamiliyona govakareli vaKarunga naina kuna kukwama sihonena saJesus pokudemenena kweyi vana kundindira ntani pokudira kupulisira maudigu ga sesupike epuro lyawo. Tu tareni sihonena saRudolf Graichen ogu va hampurukire momvhura 1925 moNdovesiranda. Age kwa diworokere mafano va kulikire membo lyawo goyininke va tumbura moBibeli. Age kwa tjenge asi: “Efano limwe kwa kere po embungu nonzwi, sikombogona nangwe ntani sitana nanyime ayo kuna kara mombili kuna kuyitakamesa munonagona. . . . Ame kapi na divara mafano ogo.” (Jes. 11:6-9) Nampili ngomu ga pitire momahepeko gomanene mepangero lyoVandovesi, epuro lyaRudolf lyokukara moparadisa pevhu kwa nkondoparere.

14 Maudigu gamwe gomanene aga ga pitire Rudolf kuna kara nomfa dozina ava va fililire modorongo morwa kuvera ntani pokumona omu epuro lyoguhwe lya sesupire dogoro tava ka saina mbapira mokulikida asi awo kapisi gumwe goNombangi daJehova. Apa Rudolf va mu pwagesere modorongo, age kwa haferere sirugana sokudingura nombunga ntani kwa mu tambwire koSikora zaGiliyata. Konyima tava mu tumu kosirongo saTjili oku ga ka twikilire nosirugana sokudingura nombunga. Nye maudigu gaRudolf kapi ga hege. Konyima zomvhura apa va likwere naPatsy ogu ga kere nage mutumwa, munwawo gomukadona gomukeke ta dogoroka. Ano konyima hena, mukadendi ta dogoro age nomvhura dendi 43. Rudolf ga lididimikilire maudigu nagenye ogo. Nampili ngomu ga ya kurupire nokuvera-vera, age kwa kere simpe muzuvhisi gokukarerera nomukuronambunga apa va tjenge ehistoli lyendi moRuhungu 1 Siwogedi 1997 pepenuno 20-25, moRuingilisa. [1]

15. Yihonena musinke yoNombangi daJehova ava vana kulididimikira noruhafo mahepeko?

15 Nombangi daJehova kuna kuhafera eyi va ndindira nampili momaudigu nomomahepeko gomanene. Pasihonena, vanavazinyetu wovanzi kuna kara modorongo moEritrea, Singapore ntani South Koreya, morwa kulimburukwa nonkango daJesus dokudira kukwata rufuro. (Mat. 26:52) Vamwe owo kuna kara Isaac naNegede ntani Paulos, awo kwa kara modorongo mosirongo saEritrea kupitakana nomvhura 20. Nampili ngomu va dira kugwana umanguruki wokukapakera mbili vakondi vawo wokukurupa ndi mpito zokukwara, vanavazinyetu ava kuna kukwaterera koulimburukwi wawo momahepeko gomanene. Yipara yawo yoruhafo ngomu atu yi mono kointaneta zetu jw.org kulikida asi epuro lyawo kwa nkondopara. Nampili vanomeni wodorongo kwa fumadeka vanavazinyetu owo.

Ove kuna kugwanena mo uwa moyihonena yava va kara nepuro mombungakriste zeni ndi? (Tara paragarafu 15, 16)

16. Ngapi epuro lyokupama nali vhura kukuvatera?

16 Sinzi soNombangi daJehova kapi da pita momahepeko gomanene. Epuro lyawo kuliheteka mononkedi dapeke. Wovanzi kuna kulididimikira ruhepo ndi yita ndi yimpagwa. Vamwe kuhonena Mosesa nomasimbi ganare pokunyokera po mfumwa zomouzuni. Awo kukondja unene va nyokere po ezedo lyoungawo ndi lyokulihafesa tupu vene. Yisinke ayi va vatere? Eharo lyawo lyokuhara Jehova nepuro lyawo lyokupama momatumbwidiro gendi asi age nga ya gusa po maudona nagenye nokuyapa vakareli vendi vepuro mwenyo gwanarunye mouzuni wouwa.—Resa Episarome 37:5, 7, 9, 29.

17. Yisinke ono tokomene kurugana, ntani yisinke ngatu ya konakona mosirongwa sokukwama ko?

17 Mosirongwa esi, tuna konakona omu kuteda ko komatumbwidiro gaKarunga nokukanderera nkenye apa nayi nkondopeka epuro lyetu. Ntani nomu nayi tu vatera tu lididimikire maudigu ngomu tuna kudemenena kweyi twa ndindira ‘nehuguvaro lyokupama.’ Nye yinzi za singonona Bibeli kuhamena epuro, ano ngatu ka yi konakona mosirongwa sokukwama ko.

^ [1] (paragarafu 14) Tara hena sirongwa “Ame kwa kwaterera kehuguvaro lyange nampili momaudigu” mosifo Awake! 22 Kudumogona 2002 omu va simwitira kuhamena Andrej Hanák gomosirongo saSlovakia.