Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Wa yi diva ndi?

Wa yi diva ndi?

Unankondo wokuhura kupi epangero lyoVaroma lya geve kovapangeli womoJudeya?

Ekamo eli ga tjenge mupangeli Justinian momvhura 1468 kuna kara limwe lyomatjango eli ali gava mauzera kuhamena noveta danare

POSIRUWO sina Judeya kwa kere mepangero lyoVaroma eli nga pitisire nguuru novakwayita vendi. Sitambo sendi kwa kere sokufutisa mutero nokuretesa po mbili ntani kugendesa nawa yininke mosirongo. Varoma kwa litulire mo mokutarurura yirugana yoyidona nokutengeka nkenye ogu nga retesa po ndjorongani. Kugusa ko oyo Varoma kwa sigilire nompanguro dononunu momawoko govampitisili woVajuda.

Masimbi goVajuda yigo nga ga rugana mompanguro zonene zoVajuda nokupangura kuliza nonoveta dawo. Nye mwa kere nompanguro dononunu mosirongo nasinye saJudeya. Sinzi somaunzoni gomomukunda ngava ga pangura monompanguro odo pwa hana vapangeli woVaroma. Nye nampili ngoso kombinga zokudipaga vakorokotji Vajuda kapisi yiwo ngava yi rugana nye kwa kere momawoko goVaroma. Ntudi kugusa ko tupu mpanguro zaSitefanesa ezi va rugene masimbi goVajuda nokugava mpangera va mu dipage nomamanya.—Yirug. 6:8-15; 7:54-60.

Masimbi goVajuda kwa kere nononkondo dokupangura sirongo nasinye saJudeya. Nye Emil Schürer kwa tente asi nampili ngoso “vapangeli woVaroma awo ngava gusa unankondo wokupangura nsene vana nongonona asi kweli ogu ana kurwanesa epangero lyawo.” Sihonena simwe kuna kara apa mupitisili govakwayita Keraudiusi Lisiyasaga ga kwete mupositoli Paurusa ogu ga kere gomvharerwa zoVaroma.—Yirug. 23:26-30.

Ayo usili asi pwanare muntu nga kunu mepya lyamukwawo wayi wokudipaga nombuto ndi?

MWAMATEUSA 13:24-26, Jesus kwa uyungire asi: “Untungi weguru kwa lifana nomuntu, ogu ga kunine mbuto zongwa mepya lyendi. Ano vantu eyi va rara, gonkore zendi makura ta wiza, ta ya kunu mau moyilya, makura ta ka za. Ano mbuto eyi za kulire zi vhare, mau nago makura taga moneka mo.” Vatjangi vamwe kwa patanesa sifanekeso oso asi kapisi usili, nye matjango ganare gopaveta goVaroma kwa yi likida asi usili.

Sigongi somasimbi goVajuda

Bukenkango zimwe zoBibeli kwa uyunga asi: “Kukuna wayi wokudipaga mbuto nositambo sokurungwida kuwoko . . . kwa kere unzoni kuliza noveta zoVaroma. Eyi va tulilire po veta ozo kulikida asi ukaro owo ngau horoka.” Mulirongi goveta Alastair Kerr kwa faturura asi nomvhura 533 komeho a wize Jesus pevhu, mupangeli goVaroma Justinian kwa tjenge ekamo kuhamena veta zoVaroma ntani nomauzera gamwe ga gwene momatjango govadivi veta ava va parukire posiruwo sanare (koyiha yonomvhura 100-250 komeho a wize Jesus pevhu). Kuliza nekamo olyo (Digest, 9.2.27.14), mudivi veta Ulpian kwa tumbwire mpanguro ezi ga rugene Celsus munapolitika gomunene goVaroma. Mpanguro ozo kwa kere asi muntu kwa kunine wayi wokudipaga mbuto. Ekamo kwa tumbwire eyi ga hepere kufuta munzoni kwamwenya epya mokupinganesera po eyi ga zumbanesere.

Mokumona asi yirugana oyo yoyidona nga yi horoka mepangero lyoVaroma posiruwo sanare, kulikida asi sifanekeso saJesus usili.