Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 43

Twa ha hagekeni kuzuvhisa!

Twa ha hagekeni kuzuvhisa!

“Twa ha hagekeni kurugana uwa.”—GAR. 6:9.

RUSUMO 68 Kuna mbuto zoUhompa

ETWAROMO *

1. Morwasinke ayi tu hafesere kweyi twa kara Nombangi daJehova?

OSE KUHAFA kweyi twa kara Nombangi daJehova. Ose kudivisa edina lyaKarunga nokuparuka kuliza nalyo, ntani kutantera ko wopeke pokulihameka moyirugana yokuzuvhisa nokutulisa po varongwa. Ose kuhafa apa atu vatere gumwe ogu ga hara kutambura usili yipo aka gwane mwenyo gwanarunye. (Yirug. 13:48) Ose kulizuvha ngwendi Jesus ogu ga ‘hefe mompepo zokupongoka’ apa varongwa vendi va mu tanterere omu ya ka va tompokere mosirugana sokuzuvhisa.—Ruk. 10:1, 17, 21.

2. Ngapi natu yi likida asi sirugana sokuzuvhisa mulyo unene kwetu?

2 Sirugana sokuzuvhisa mulyo unene kwetu. Mupositoli Paurusa kwa tanterere Timoteusa asi: “Kondjera kukara gosihonena sosiwa ntani murongi gomuwa.” Paurusa kwa gwederere ko hena asi: “Yeeyi nsene o yi rugana, ngo paruka kumwe nava vana kukupurakena.” (1 Tim. 4:16) Sirugana setu sokuzuvhisa kupopera nomwenyo dovantu. Natuvenye tuna hara kukara nosihonena sosiwa, morwa ose kwa hamena koUhompa waKarunga. Ose tuna hara kuparuka monkedi ezi nazi fumadeka Jehova ntani nokuyilikida asi ose twa pura mweyi atu zuvhisa. (Fil. 1:27) Ose ‘kukondja yipo tu kare varongi wovawa’ pokuliwapaikira mokuzuvhisa ntani pokupura Jehova a tu vatere komeho tu ze moyirugana yokuzuvhisa.

3. Vantu navenye kutambura mbudi zetu ndi? Gava sihonena.

3 Nampili ngomu atu litura mo unene mokuzuvhisa, vantu vamwe kapi ava purakene kombudi zetu. Tu tareni sihonena samunazinyetu Georg Lindal ogu ga zuvhisilire moIceland gelike, kutundilira momvhura 1929 dogoro 1947. Age kwa hanesere yimbapiratjangwa yokusika komayovi, nye nampili ngoso, kwato ogu ga tambwire usili. Age kwa tjenge asi: “Vamwe kwa monekere asi kwa here kurwanesa mbudi zomoBibeli, nye sinzi sawo kwa monekere asi kapi va kere nelituromo.” Vatumwa ava va ka tundire kosure zaGiliyata kwa va tumine va ka zuvhisire kooko, nye nawo kapi va ka gwene vantu wokulikida elituromo. Konyima zonomvhura ntane, vantu vamwe womoIceland kwa ya ligeve kwaJehova nokugwana ekuho.

4. Ngapi nampo atu lizuvhu nsene vantu kapi vana kupurakena kombudi zetu?

4 Ayo kutuguvisa apa vantu ava dili kutambura mbudi ezi atu va zuvhisire. Ose nampo kuvhura tu lizuvhe ngwendi Paurusa ogu ga lizuvhire “ruguwo rorunene ntani kukora kokudira kuhaga,” morwa sinzi soVajuda kapi va here kuyipura asi Jesus yige Mesiyasa getumbwidiro. (Rom. 9:1-3) Ove nampo kuna kurugana unene nokukanderera po murongwa goge yipo a ture po ezokomeho, nye age kapi ana kutura pasirugana eyi ana kulironga ntani wa hepa kuhageka kulironga nage Bibeli. Ndi nampo ove kwa lironga novantu, nye simpe kwato ogu ga gwana ekuho. Ove kuvhura o lipe usima nyamoge, nokugazara asi Jehova kapi ga tungika sirugana soge sokuzuvhisa. Mosirongwa esi natu ka limburura mapuro gavali: (1) Yisinke ayi likida asi sirugana setu sokuzuvhisa kuna kututompoka? (2) Ngapi natu tara sirugana setu sokuzuvhisa?

YISINKE AYI NINKISA SIRUGANA SETU SOKUZUVHISA SI TOMPOKE?

5. Morwasinke sirugana sokuzuvhisa a si dilire kureta yitundwamo yoyiwa nkenye apa?

5 Bibeli kuuyunga kuhamena muntu ogu a rugana mpango zaKarunga asi: “Nayinye eyi a rugana kuragopa.” (Epis. 1:3) Nye nampili ngoso, oyo kapi ayi tanta asi nkenye eyi atu ruganene Jehova ngayi tu tompoka. Eparu lyovantu kwa kara ‘nomaudigu,’ morwa natuvenye kapi twa sikilira mo. (Joba 14:1) Vantu ava atu zuvhisire kuvhura va hetekere ko kutuhagekesa mononkedi dokulisiga-siga. (1 Kol. 16:9; 1 Tes. 2:18) Ngapi Jehova a tara sirugana setu sokuzuvhisa? Tu tareni nompango dimwe domoBibeli edi nadi ka tu vatera tu ka limburure epuro olyo.

Jehova kutara sirugana setu asi mulyo yi kare asi ose kuzuvhisa moyitarameho ndi pokutjanga nombilive ndi kupitira konoselefona (Tara paragarafu 6)

6. Ngapi omu Jehova a tara sirugana esi atu mu ruganene?

6 Jehova kumona elituromo nelididimiko lyetu. Jehova kumuhafesa apa atu zuvhisa noupampi, morwa ose twa mu hara nampili vantu va dire kupurakena kombudi ezi atu va zuvhisire. Paurusa kwa tjenge asi: “Yeeyi Karunga muhungami, kapi nga divara yirugana yeni neharo eli mwa likida morwa edina lyendi, kweyi mwa kwefe vapongoki ntani kweyi muna kutwikira kuvakwafa.” (Heb. 6:10) Jehova kudiworoka yirugana yetu youpampi eyi atu mu ruganene, nampili ngomu ayi dili kureta yitundwamo yoyiwa. Nove kuvhura o ture pasirugana nonkango edi Paurusa ga tanterere Vakolinte asi: “Yirugana eyi omu ruganene Hompa, kapisi yomawoko-woko,” yi kare asi kuna kureta yitundwamo yoyiwa ndi hawe.—1 Kol. 15:58.

7. Yisinke natu lirongera ko kwaPaurusa monkedi omu ga fatwilire sirugana sendi sokuzuvhisa?

7 Mupositoli Paurusa kwa kere mutumwa gomunene ntani nga tulisa po nombungakriste moyitata yoyinzi. Nye apa vantu va uyungire asi Paurusa kapi ga kere murongi gomuwa, age kapi ga uyungire asi vantu vangapi ga vatera yipo va kare Vakriste. Mevango lyokurugana oyo, Paurusa kwa uyungire asi: “Ame kwa rugana yoyinzi.” (2 Kol. 11:23) Ngwendi Paurusa, twa hepa kudiworoka asi elituromo nelididimiko lyetu, yiyo a tara Jehova asi mulyo unene.

8. Yisinke twa hepa kudiworoka kuhamena sirugana setu sokuzuvhisa?

8 Sirugana setu sokuzuvhisa kuhafesa Jehova. Jesus kwa tumine varongwa vendi 70 va ka zuvhise mbudi zoUhompa, ano apa va ka tengwire, awo kwa hefe. Yisinke ya va ninkisire va hafe? Awo kwa tente asi: “Nampili nompepo donondona deedi kuna kara mepangero lyetu medina lyoge.” Nye Jesus kwa va pukwilire yipo va kare nomutaro gouhunga, makura yipo ga va tanterere asi: “Mwa ha hafa kweyi nompepo donondona dina kara mepangero lyeni nye hafeni asi madina geni vana ga tjanga meguru.” (Ruk. 10:17-20) Jesus ga yi divire asi awo kapi ngava gwana nkenye apa yitundwamo yoyiwa mokuzuvhisa. Kapi tuna diva asi vantu vangapi va purakenene kovarongwa vaJesus ava va ya kere Vakriste. Varongwa vaJesus kapi tupu va gwene ruhafo mweyi va sikisire mo, nye unene po awo kwa gwene ruhafo pokudiva asi sirugana sawo kwa hafesere Jehova.

9. Kuliza noVagarata 6:7-9, yitundwamo musinke ngayi kara nsene tu lididimikira mokuzuvhisa?

9 Nsene tu lididimikira mosirugana setu sokuzuvhisa, ose ngatu ka gwana mwenyo gwanarunye. Apa atu litura mo unene mokuzuvhisa nokuronga vantu mbudi zongwa, ose ngoso kuna ‘kukwama mpepo zaKarunga’ pokuzipulisira zi tu pitisire meparu lyetu. Nsene tu twikira kuzuvhisa, Jehova kwa tu tumbwidira asi nga ka tu pa mwenyo gwanarunye nampili kapi twa lironga nomuntu dogoro a ka gwane ekuho.—Resa Vagarata 6:7-9.

NGAPI NATU TARA SIRUGANA SETU SOKUZUVHISA?

10. Morwasinke vamwe ava purakenene kombudi zetu ntani neyi vamwe ava dilire kuzipurakena?

10 Yi kare asi vantu va tambure mbudi zetu ndi hawe, ayo kwa korera konomutjima dawo. Jesus kwa fatwilire usili ou mosifanekeso sendi somukuni ogu ga kunine mbuto pevhu lyokulisiga-siga, ano mbuto ezi va kunine pevhu lyewa yizo za retere yitundwamo yoyiwa. (Ruk. 8:5-8) Jesus kwa uyungire asi evhu lyokulisiga-siga kwa fanekesa vantu omu ava tambura “nonkango daKarunga” mononkedi dokulisiga-siga. (Ruk. 8:11-15) Ngwendi mukuni gwina, ose kapi tatu kulisa monomutjima dovantu mbudi ezi twa va zuvhisira. Sirugana setu kuna kara sokutwikira kukuna mbuto zombudi zoUhompa. Mupositoli Paurusa kwa tente asi: “Nkenye ogu nga ka gwana mfeto zendi kuliza noyirugana yendi,” nye kapisi kuliza noyitundwamo yoyirugana yendi.—1 Kol. 3:8.

Although Noah preached faithfully for many years, no one joined him in the ark except for his immediate family. Even so, Noah was successful in obeying God! (See paragraph 11)

11. Morwasinke sirugana saNowa sokuzuvhisa sa hafesere Jehova nampili ngomu vantu va dilire kumupurakena? (Tara efano lyopontunda.)

11 Vakareli vaJehova womosiruwo sanare ngava zuvhisire vantu ava ngava dili kuvapurakena. Pasihonena, Nowa “nga zuvhisa uhungami” nomvhura dokusika ko 40 ndi 50 ngoso. (2 Pet. 2:5) Tuna si huguvara asi age nampo kwa gazarere asi vantu wopeke nava purakena kombudi zaKarunga, nye Jehova kapi ga uyungire asi oyo yiyo nayi horoka. Nye Karunga kwa tanterere Nowa apa ga tungire emuwato asi: “Ngo perame mo memuwato namukadoge novana woge novakadi vawo.” (Gen. 6:18) Apa Nowa va mu tanterere apa na li hura emuwato eli na tunga, age nampo ga yi dimbwilire asi vantu kapi ngava mu purakena, morwa kapi ngava gwaneka mo memuwato. (Gen. 6:15) Ngomu tupu twa yi diva, kwato muntu gumwe gomouzuni wina woudona ogu ga purakenene kwaNowa. (Gen. 7:7) Ngoso Jehova kwa tere Nowa asi kapi ga sikisire mo sirugana sendi sokuzuvhisa ndi? Hawe. Karunga kwa tere Nowa asi age ga sikisire mo sirugana sendi, morwa ga rugene eyi ga mu tanterere Jehova.—Gen. 6:22.

12. Ngapi omu muporofete Jeremiya ga gwene ruhafo mosirugana sendi nampili ngomu vantu ngava mu rwanesa nokunyoka kumupurakena?

12 Muporofete Jeremiya nage kwa zuvhisire nomvhura dokupitakana 40 nampili ngomu vantu va mu rwanesere nokudira kumupurakena. Age kwa dompere keswau noyizoresa yovarwanesi ava va mu rwanesere, ano age kwa here kuhageka sirugana sendi. (Jer. 20:8, 9) Nye nampili ngoso, Jeremiya kapi ga hagekere. Yisinke ya mu vaterere a nyokere po magazaro ogo gomadona ntani nokugwana ruhafo mosirugana sendi sokuzuvhisa? Age kwa demenene koyininke yivali yomulyo. Sokuhova, mbudi ezi ga tanterere vantu kwa kwaterere mo ehuguvaro lyeyi “yokomeho.” (Jer. 29:11) Sauvali, Jehova kwa horowere Jeremiya yipo a ka mu uyungire po nokukazuvhisira mbudi zendi kovantu. (Jer. 15:16) Nose kugava mbudi zehuguvaro kovantu ntani ose kwa karera po Jehova ngoNombangi dendi. Nsene tu demenena koyininke eyi yivali, ose kuvhura ngatu gwane ruhafo, yi kare asi vantu kutambura mbudi zetu ndi hawe.

13. Yisinke natu lirongera ko kosifanekeso saJesus esi sa kara mwaMarukusa 4:26-29?

13 Muntu kutura po ezokomeho lyopampepo kanunu-kanunu. Jesus kwa fatwilire sitwa esi mosifanekeso sendi somukuni ogu ga rere. (Resa Marukusa 4:26-29.) Apa mukuni ga mene kukuna mbuto, azo kwa kulire kanunu-kanunu, ntani mukuni kapi ga kere nononkondo dokuzikulisa usimbu-simbu. Nove wa hepa kundindira siruwo sosire yipo o ya mone murongwa goge kuna kutura pasirugana eyi a lirongo. Ngwendi moomu tupu munandima a dili kugenderesa yimeno yendi yi kure usimbu moomu ana yi harere, nose kapi tatu sininike varongwa vetu woBibeli yipo va ture po ezokomeho moomu tuna yi harere. Yipo nye, ya ha kudompesa ndi o hageke nsene o mona asi kapi vana kutura po ezokomeho usimbu ngwendi moomu wa yi ndindilire. Ngwendi munandima, sirugana sokuzuvhisa sa hepa elididimiko.—Jak. 5:7, 8.

14. Sihonena musinke sina kulikida asi vantu kuvhura kugusa siruwo sosire komeho va ya tameke kuyapurakena kombudi zetu?

14 Komavango gamwe, ayo kugusa siruwo komeho muntu a gwane ekuho. Tu zeni tu ka tare sihonena saGladys naRuby Allen, vantu namumbyendi ava va tumine modoropa zimwe zomoKanada ngovazuvhisi wokukarerera mo-1959. Vantu womomukunda kwa nyokere kupurakena kombudi zaKarunga, morwa kwa kere nowoma kuhamena eyi nava va uyungira vakwawo ntani kwa tjilire eyi nava va rugana varuti. Gladys kwa tanta asi: “Ose ngatu zuvhisa tunda embo zende embo novili ntantatu nkenye ezuva ure wonomvhura mbali, nye nampili ngoso kwato ogu ga tu purakenene. Vantu ngava wiza pevero, ano apa ngava tu mono asi nyose tuna kara po, awo ngava tengwire monzugo. Nye nampili ngoso, kapi twa hagekere.” Mwaza siruwo, nkareso zovantu kwa ya litjindjire, ntani vantu kwa ya tamekere kuyapurakena kombudi zetu. Ngesi modoropa ozo kuna kara mo nombungakriste ntatu.—Jes. 60:22.

15. Kuliza no-1 Vakolinte 3:6, 7, yisinke azi tu rongo kuhamena sirugana sokutulisa po varongwa?

15 Pwa hepa vantu wovanzi mokuvatera muntu yipo a kare murongwa. Navenye womombunga kuvhura kuvatera gumwe dogoro a ka gwane ekuho. (Resa 1 Vakolinte 3:6, 7.) Pasihonena, munazinyetu gumwe kuvhura kugava simbapiratjangwa ndi sifo, komuntu ogu ana kulikida elituromo. Konyima zosiruwo, munazinyetu ogo ta ya dimburura asi kapi na gwana siruwo sokutengwira ko komuntu ogo, makura age ta pura ko muzuvhisi gumwe yipo a ka rugane etengwiropo olyo. Muzuvhisi ogo ta ya tameke kulironga Bibeli nomuntu ogo. Ano konyima, munazinyetu ogo nga zigida vanavazinyetu wokulisiga-siga yipo va ka kare po nawo pelirongo olyo lyoBibeli. Ano nkenye gumwe nga ka korangeda murongwa ogo mononkedi dokulisiga-siga. Nkenye munazinyetu ogu nga za pelirongo olyo lyoBibeli, nga vatera murongwa ogo yipo a lironge yoyinzi kuhamena Jehova. Monkedi zangoso, navenye ava va rugene unene yipo va vatere murongwa ogo, ngava hafa apa nga gwana ekuho.—Joh. 4:35-38.

16. Morwasinke no gwanena ruhafo mosirugana soge sokuzuvhisa nampili ngomu ukanguki woge au dili kukupulisira o lihameke mo unene?

16 Ngapi nsene ukanguki woge kapi una kukupulisira o lihameke mo unene mosirugana sokuzuvhisa? Ove simpe kuvhura o gwane ruhafo mweyi ono kuvhura kurugana. Tu zeni tu ka tare sihonena sahompa Ndafita apa nage novantu vendi va ka poperere mapata gawo nonomurongerero dawo koVaamareki. Vagara wokusika po 200 kapi va zire koyita morwa kwa rorokere, ano awo kwa kere nokutakamesa nomurongerero dawo. Konyima zapa va ka fundire yita oyo, Ndafita kwa geve mpangera asi yininke eyi va ka kwete, va hepere kuyigavera yipo navenye va hetakane yi kare asi ava va zire koyita ndi ava va kere. (1 Sam. 30:21-25) Eyi ya lifana nosirugana setu sokutulisa po varongwa uzuni mudima. Nkenye ogu a rugana unene mokuzuvhisa paapa ga hulira, kuvhura a hafe apa nkenye murongwa gumwe gomupe mombungakriste a ya diva Jehova nokugwana ekuho.

17. Morwasinke natu pandwira Jehova?

17 Tatu pandura Jehova kweyi a tara sirugana esi atu mu ruganene monkedi zongwa. Age ga yi diva asi ose kapi atu sininike vantu yipo va purakene kombudi zetu. Nye nampili ngoso, age kumona elituromo lyetu nomu twa mu hara ntani age kututungika. Age hena kuturonga omu natu twikira kukara noruhafo mosirugana sokuzuvhisa. (Joh. 14:12) Ose kuvhura kukara nehuguvaro asi Jehova nga hafa nsene tu twikira kuzuvhisa.

RUSUMO 67 ‘Zuvhisa Nonkango’

^ para. 5 Ose kuhafa apa vantu ava tambura mbudi zetu, nye ose hena kuguva apa ava nyoka kuzi tambura. Ngapi nsene muntu ogu ono kulironga nage Bibeli kapi ana kutura po ezokomeho? Ndi ngapi nsene kapi wa vatera gumwe yipo a sike pontambo zokugwana ekuho? Ngoso oyo kutanta asi kapi wa litura mo unene mosirugana sokutulisa po varongwa ndi? Mosirongwa esi, natu ka tara omu nayi tu tompoka mosirugana sokuzuvhisa ntani nomu natu twikira kukara noruhafo, yi kare asi vantu kuna kupurakena kombudi zetu ndi hawe.